Fugalaau

Ixia

O le Ibania Ixia (Ixia) o se sui o le aiga Iris. E tusa ai ma faamatalaga na maua mai i punaoa eseese, i lenei ituaiga, e 40 mai i le sili atu ma le 60 ituaiga eseese. O lenei laau e sau mai Aferika i Saute, e pei o le Cape Cape. O le igoa faasaienisi o lenei ituaiga e sau mai le upu Eleni, o lona uiga o le "kelu manulele", o lona uiga o le sua o le laau. Fausia lenei fugalaau i le 18 senituri. I le taimi nei, o ituaiga e tele o le ixia, lea o hybrids, o lo oi ai le latou igoa masani - ixia o le kulupu. E le gata i lea, o ituaiga xyxia ua amata ona faʻaitiitia ma e le lauiloa i tausaga taʻitasi.

Vaega o Ixia

O Ixia o se ogalaau, o lona maualuga e mafai ona ese mai le 0.15 i le 0.7 m. O laupepa lau lapopoa lapopoa o laina lapopoa ma le lua-laina. E tusa ma le 10 fugalaau fugalaau e ola i luga o le puipui, e oʻo mai i le 25 i le 50 mm le lautele. O le tuufaatasiga o fugalaau e aofia ai ni peti se 6 mumu, lanu samasama, lanu paʻepaʻe po o le piniki, aʻo latalata atu i le ogatotonu, o le lanu ua sili atu ona pogisa ma pouliuli, mo se faataitaiga: o le uliuli, pogisa mumu po o le lanu enaena. O le fugalaau e matauina i vaipanoa o le tautotogo talu ai po o le muamua - taumafanafana. I le po, faʻapea foi i le timuga o le tau, e le tatalaina ai fugalaau o lenei laau. O fugalaau e le malosi tele, ae manaia manogi, lea e manaia i iniseti eseese, mo se faataitaiga, i le pi.

Ixia totoina ile laufanua

O le a le taimi e toto ai

Afai e ola le ixia i eria ma tulaga mafanafana ma lelei, ona mafai lea ona totō ile lauʻeleʻele ile taimi o le tautotogo (mai aso mulimuli o Aperila ile aso muamua o Me) poo le autumn (ia Novema). Talu ai ona o le totoina o mea totino o lenei laau e mate i le vevela o le itiiti ifo nai lo le itiiti ifo i le 1-2 tikeri, i le vaeluagalemu o le lotoifale, faapea foi i nofoaga vaivai, ua totoina i na o le tautotogo.

O taimi taʻitasi, e fautuaina e filifili se nofoaga fou mo le totoina o le ixia, lea e avea o se puipuiga lelei mai faʻamaʻi ma faʻamaʻi. O le saite e tatau ona filifilia lelei, e ese mai i laau, faʻapea foʻi ma le puipuiga mai le matagi. Ixia sili ona sili ona lelei i totonu o se laufanua lelei, ma le le mautonu e tumu i le humus. O nofoaga ia e matauina ai le suavai e le talafeagai mo le faimalaga.

Tulafono faʻavae

Muamua e tatau ona e sauniuni ma le faaeteete le nofoaga mo le tulaueleele. Ina ia faia lenei mea, ia eli i le faʻaofiina o le faapalaga, faʻapea foʻi ma le faʻavasegaina o le eleele. E fautuaina le oneone mo le mamafa o palapala.

Toto mea e toto ai. E fautuaina e toto na o pupuʻu ma gaogao pulapula, ma o maso malogo uma, mama ma mama e mafai ona latou teena. Faia ni pupu ma faʻatumu o latou pito i lalo i se palapala o palapala eletise, aʻo maitau atu o le pulufana o loʻo tanumia i le eleele e ala i le 50-80 mm. Pe a totoina ni anufe i le va o pu, o le mamao o le 10-12 centimita e mataituina, ma pe a totoina le vao ma tamaiti, mai le 8 i le 10 senetimita. O laau totō e le manaʻomia ona faʻafeinu, ae o le pito i luga o le 'upega tafaʻilagi e tatau ona vave ufiufi i se vaega o mulch organic, o lona mafiafia e tatau ona mai le 20 i le 30 mm. I le vaitau o loʻo iai nei, e mafai ona mataʻituina le fua muamua i na laau totō ua tupu mai i le tele o pulu. O vao e totoe o le a totogo pe a uma le 1-2 tausaga.

Ixia tausi ile togalaau

E le faigata le tupu ixia i luga o lau togalaau togalaau, ae na o le pe afai e te iloa nisi tulafono ma foliga. Mo se laau e ola ma ola lelei, e manaʻomia se tele o le malamalama, vevela ma le faateleina o le manogi. I lenei itu, ua fautuaina e filifili nofoaga e susulu ai le la mo le totoina, ma ina ia faateleina le maualuga o le ea, e tatau ona e susu susu i le afiafi. A oʻo ina ola i luga o se paʻu paʻu, o le vao e faʻaititia le matagofie, o le mea lea e matua manifinifi ma umi o latou gaʻo, aʻo fugalaau fugalaau lanu.

O le tausiga o lenei fualaau aina e tatau ona tutusa ma isi togalaau aina. O lea la, e tatau ona faʻafeinu i le taimi, vela, fafagaina, aveese fugalaau fugalaau, faʻamalo le palapala i le va o vao, ma puipuia mai faʻamaʻi ma faʻamaʻi, pe a manaʻomia.

E faʻafefea ona faʻaleleia le vai ma fafaga

Ua uma ona taʻua i luga atu, pe a totoina ni vao i le eleele lafoaia, latou te le tau manaomia ona fafagaina. E tatau ona faia lenei mea pe a tulaʻi mai pupu (pe a ma le 15-20 aso). Mai le taimi nei, o laau e amata faʻaleʻele le vai. I le taimi o le amataina o pupuʻu ma fuālaʻau, e tatau ona tele le suavai ma faʻaauau. E tatau ona faʻaaogaina le vai mo le faʻaleleia o otaota ma mafanafana, aʻo fautuaina e faʻamavae i totonu o lona uiga o le saofaga lea i le faʻamalosia o le tele o le fugalaau ma faʻalautele.

Mo laei pito i luga, e fautuaina e tagata atamamai le faʻaaogaina o falalaʻau mafolafola mo le faʻalaʻau, ae e mafai foi ona e faʻamalosi faʻamaʻi. E fafaga Ixia mai vaiaso muamua o le taumafanafana. A maeʻa le vavao, ona taofi lea ona fafaga ma fafaga.

Ixia totoina

Aʻo faʻataʻamilo ia pepe, o loʻo tuputupu aʻe pea tamaiti, lea latou te faʻaaoga mo le toe gaosia. A o lei totoina pulufana, e tatau ona vavae ese tamaiti, ma sese e tatau ona togafitia i le koala. Ona faia lea o le tulaʻiina o tamaiti i le eleele lanu. O le muamua fuaina o ia ituaiga laau e mafai ona vaaia naʻo le 2-3 tausaga.

Ma le isi, e mafai ona faʻaleleia le laau i le vaevaeina o pulu. E tatau ona vaevaeina i ni vaega e faʻaaoga ai se naifi malosi. E tatau ona maitauina o tufatufaga taitasi e tatau ona i ai se mata ma sina vaega o le pito i lalo faatasi ai ma mataupu faavae o le rhizome. O nofoaga e tipi i le delenki e tatau ona togafitia i lau lanu meamata, laulaʻau muʻu poʻo le fafie fafie, ona vave totoina lea i totonu o le eleele. O ia laau e masani ona fuga i le taimi nei.

Togi

A maeʻa le laau, e le manaʻomia ona vave aveʻeseina ia anufe mai le palapala, aʻo latou manaʻomia pea le faʻaleleia o le tele o meaʻai. I le avea ai o se tulafono, o le eliina o pulufana e faia i aso mulimuli o Iulai. O Corms e tatau ona faʻamago i totonu o se potu malulu ma faʻalelei le ea. Ona latou togafitigaina lea ma se vaifofo malosi o le palukala ma toe toegogo. Mo le teuina, o corms e tatau ona tuʻu i totonu o se pusa, lea e faʻamamaina i se potu malulu ma malulu. E mafai foi ona e teuina o aniani i luga o le fata o le pusaaisa, ua fuafuaina mo fualaau faisua. Ua uma ona taʻua i luga o Ixia e tatau ona totoina i itulagi ma se malulu i le tautotogo, ma i le vevela i le autumn. Afai e manaʻomia, e mafai ona totoina Ixia mo le faʻasaina, i lenei tulaga i masina o le tau malulu, o le a avea ma matagofie matagofie o soʻo se potu. I totonu o itulagi ma se mafanafana mafanafana, e tuua le ixia i le laufanua mo le tau malulu, mo lea, e tatau ona aveeseina le vaega lanu samasama ma lapisi, ma le vaega e ufiufi i se palapala o le mulch (vaovao, laʻau felelei, eleele vevela, otaota pe lafoina i lala paʻu).

Maʻi ma faʻamaʻi

Ixia e maualuga lona tetee atu i faʻamaʻi ma faʻamaʻi. E naʻo faafitauli e mafai ona amata pe a maitauina le malulu o le susu i le palapala. Ona o le faʻalauteleina o le suavai o le eleele, e mafai ona foliga mai i luga o ni anufe. I lenei tulaga, o le saunia o le nofoaga mo le tulaueleele, e tatau ona amanaia lenei tulaga. Afai o le eleele e mamafa tele pe mamafa, ona faaopoopoina lea o le oneone mo le eli.

Ituaiga ma ituaiga o ixia ma ata ma igoa

Lalo o le a faʻamatalaina na ituaiga o ixia, lea e totoina e le au fai togalaau.

Green Ixia (Ixia viridiflora)

O le mauaina o mea e toto ai le ituaiga o ixia e faigata tele. O fuga ma fugalaau fugalaau ei ai lanu lanu meamata, ao le ogatotonu o latou lanu uliuli ma lanu viole.

Ixia na vaʻaia (Ixia maculata)

O le pulou o se lapotopoto lapotopoto e oʻo i le 30 mm. O le maualuga o le uʻu lauʻau e tusa ma le 0.4 mita. O le tuufaatasiga o meaola e pei o ni meaola e aofia ai fugalaau e oo i le 40 mm le lautele ma e eseese la latou lanu ma se nofoaga pogisa. O fugalaau e matala tele i le ao, ma i le po latou te tapunia.

Ixia chinensis (Ixia chinensis)

O lenei meaola, o Sasaʻe Mamao, ua lamatia ma faʻaumatia. O le rhizome i le vao e puupuu, ma o le maualuga o sipuni e mafai ona ese mai le 0.5 i le 1.5 mita. I le vaega pito i lalo o laʻau o loʻo i ai 5-8 vaega o laulaʻau laulaʻau o foliga o le xiphoid, e oʻo i le afa mita i le uumi ma le 40 millimita le lautele. O le faʻapipiʻiina o le mea e faʻaaoga ai le panicle e aofia ai le 12-20 fugalaau lautele-lanu samasama poʻo le lanu mumu, lanu violē lanu moana o loʻo i luga o latou luga, ma i le lautele latou te mafai ona oʻo i le 70 millimita. O le fugalaau e matala i le afa muamua o le aso, ma e amataina le paʻu i le ta o le 17 i le afiafi. E matua lauiloa lava le fai togalaau i le foliga teuteu o le fugalaau ma fugalaau tetele o lanu samasama lamolemole, o se mea e ese ai (o loo i ai se pusa o laupepa lapisi i luga o le isi i le 3/4 le uumi) ma le tele o purpurea (fugalaau e valiina i lanu mumu ma samasama).

Hyxia hybride (Ixia x hybrida)

O le maualuga o sea ituaiga laau toto e mai le 0.3 i le 0.5 mita. O lapisi lapisi ua faatulaga i laina e lua. Faʻasolosolo. E pei o le Spike-like poʻo le racemose inflorescences e aofia ai fugalaau e pei o nifo e 6-12, e mafai ona valiina i lanu eseese, ae o le ogatotonu e lanu mumu pe lanu enaena. O le fuga e tupu i le amataga o le tautotogo, ma e tusa pe 20 aso. Fausia talu mai le 1770. Faʻamatalaga eseese:

  1. Blue bird. O fugalaau e valiina i paʻepaʻe ma le lanumoana.
  2. Castor. Le lanu o fugalaau e mumu.
  3. Jain. E valiina ia inflorescences i se lanu paʻepaʻe paʻepaʻe.
  4. Air Air Sepraise. Laʻau mumu laʻau mumu ma papae.
  5. Hogarth. O mea e le aoga o le kulimi kulimi.
  6. Hollands Glory ma le Maketi. O nei ituaiga o fugalaau samasama.
  7. Mabel. Le lanu o le inflorescences o le mumu-carmine.
  8. Volcano. Inflorescences ei ai se piliki mumu-mumu.
  9. Rose emperor. O fugalaau e valiina i se lanu piniki piniki.

E mafai foi ona e faatauina le fefiloi "Ixia Mix", lea e aofia ai laau o lanu eseese.