Laʻau

Davallia - hare foot

Davallia e tosina mai le mafaufau i ona laʻau, lanu lanumumu-lanumumu lanumoana lea e sili atu i le pito o le ulo, ma o lea na ia maua ai foi le igoa "hare foot".

O le laufanua o lenei laau manaia o vaʻaia ia, o loʻo faʻamatalaina ai ona manaʻoga tausi.

I Iapani, ua maua Davallia i le vaomatua ma ua tele tausaga ua aveesea mai iina i ni aofaiga tele i atunuu eseese, i le avea ai ma mafaufauga i foliga o se manuki.


© James Steakley

Davallia (Latina: Davallia) - o se genus of vivacious fast-growing, o foliga lalelei o le aiga o Davalliaceae. O le faletusi masani e masani lava i le Asiatic tropical, maua i Saina, Iapani, Polynesia ma luga o le motu o Java, i le Atu Canary.

O nisi o ituaiga o meaola e tufatufa atu i aganuu, totoina i eleele tapuni, e masani lava i greenhouses, e masani lava e pei o ni mea matagofie.

O le igoa lauiloa o lenei fern o le "lapisi vae", o nisi taimi o "squirrel legs", po o le "deer leg", lea e masani ona taʻua o ituaiga sili ona lauiloa i totonu o teuteuga teuteu - Davallia Canaria.

O Davalia o se tasi o faʻailoga e sili ona matagofie, faʻavavevave. E masani lava o le filifiliga e pau ia te ia pe a filifilia laau mo potu malulu.

O le tele o ituaiga o meaola ua ola e pei o totonu o laau toto, mo se faataitaiga, Davallia dissecta, Davallia trichomanoides, Davallia e le o toe siakiina, Davallia truncatula, Davallia e lima laulauina (Davallia pentaphylla) - o latou uma o fiphytic ferns ma se vaega o le rhizome mafiafia ufiufi i le tele o le ava. I totonu o greenhouses, i nofoaga o loʻo ola ai le vaomatua, D. Bullata - davallia cone - e tatau ona tupu i totonu o itulagi vevela o Asia, e tatau ona i ai. I faleoloa fugalaau, e seasea lava, talu ai i totonu o le fale e faigata tele ona fatuina le maualuga o le maualuga. Talu ai o le davallia o se laau epiphytic, ua faʻapipiʻiina i luga o ni paʻu, lea e ufiufi ai rhizomes mafiafia uʻamea mumu ma le siliva.


© MPF

Faʻapitoa

Aiga

Malamalama, ae puipuia mai ave tuusao o le la, vevesi puipui; i le taumalulu e teuina i le vevela pe a ma le 15 ° C ma le maualuga maualuga (pe a ma le 70%).

Lulu

I le taumafanafana na te fiafia i le vevela i le va o le 18-20 ° C, i le taumalulu - e tusa ma le 15 ° C.

Malamalama

O le susulu o le malamalama i le puipuiga mai le susulu o le la. E mafai ona ola e aunoa ma le ufiufi na o le faamalama i sasae.

Faʻasa

E tele i le taumafanafana, faʻalelei i le taumalulu, ae o le eleele e tatau ona susu i taimi uma. E fautuaina le vai i vai inu ua leai se lime.

Faʻamamaga o le ea

E le talia e Davallia le ea vevela, o le mea lea e tuu ai le ulo i luga o se paʻu ma le susu. O le lelei o le vevela e tusa ma le 50-55%. E mafai ona e fufuluina na o ni nai taimi mai se fana fana, pe a faʻapea o le pito iʻu o le uila e lanu enaena.

Fertilizer

Fertilizing fertilizers mo laʻau e teuteuina i totonu o fale mai Me ia Aukuso i le lua vaiaso. O fualaau faisua e ave i le fua ile afa e pei ona fautuaina e le kamupanī. Aua le faʻaaoga na o le faʻamaʻi vai i le vai mo le faʻavaivai.

Suiga

Tausaga i le tautotogo, na o le taimi lava e faatumulia ai le fagu atoa. O le palapala e tatau ona i ai sina tali malie. Soʻo - 1 le vaega o le moli, 2 vaega o le laʻau, 2 vaega o le peat land, 1 vaega o le sphagnum moss ma le 1 vaega o le oneone.

Tofiga

Toe faʻaleleia e ala i le vaevaeina poʻo le tuʻuina atu. I luga o le paʻu o le paʻu e faʻapipiʻi ai laau tutoatasi. Tipi se vaega o le vae i se vaomatua, saunia se paluga palapala o vaega tutusa o eleele lanu, sphagnum moss ma le oneone. E leai ni aʻa o le taoto, ae o le vavae ese o vae e le mafai ona faatofuina i le palapala - ia na o le taoto i luga o se mea ma ia tulei lemu i totonu, e mafai ona e toe faaleleia i le uamea lautele. Faʻalu le palapala ma tuʻu le fagu i le fale fou i se pusa paʻu. E le manaʻomia le nonoa o le taga, faʻasaʻo saʻo ma fufulu mai le fana moli i ni nai taimi i le aso, taumafai e aloese mai le tele o le susu.

Pests ma faʻamaʻi

Faatasi ai ma le tele o vaiinu, o le aʻa e amata ona pala.

O le maualalo o le vevela i totonu o le potu e mafua ai le faʻamagoina o fautuaga a le vai ma o latou saofaga, ma e aʻafia ai foi i le faʻamaʻi pipisi.

Faʻasalaina le susulu o le la e mafua ai le mu o laau

Aua nei faʻaaoga sauniuniga e tuʻuina atu ai le lanu i lau.

Aua le faʻamalolo le laau i le taumalulu-taumalulu, e mafua ai ona tupu faʻamaʻi.

Mo le alualu i luma o le fern growth, e tatau ona faʻaaoga ia mea e faʻamalamalama ai. I le mamafa o fualaau toto e ola le lelei ma mafai ona oti - o le palapala palapala ma aʻa e le tupu.

Tausiga

Davallia sili atu le malamalama malamalama, e tatau ona puipuia mai le la susulu. Lelei sili ona talafeagai mo le tuputupu ae i sasaʻe sasaʻe poʻo sisifo. E mafai e togavao ona faʻafeiloaʻi nisi o paolo, e ui i lea, o lo latou tuputupu aʻe ua faʻagesegese.

Mo Davallia, e tele ma malulu, o le vevela aupito maualuga o le 18-22 ° C i le tausaga atoa. O le faʻaitiitia o le vevela e mafai ona mafua ai le oti laau. Mo le D. Canary i le taumalulu, ua faatagaina e tuu i lalo le vevela i le 16-18 ° C, i lenei tulaga e faigofie atu le taumalulu.

Davallia e matua suamalieina i le mafanafana, malu, ma le suavai vai, e pei ona mamae le pito i laloa. O le fufulu i le taumalulu e mafai ona faʻaititia, faʻafefete i le aso na sosoo ai pe a uma le faʻamamaina o le palapala papaʻe luga. O le laau e matua maaleale lava i le tosoina o le meaʻai - e le tatau ona faʻatagaina i soo se tulaga. E sili atu le faʻaaogaina o le suāsusu i se isu vaitiiti ina ia le susu ai le rhizomes e sili atu ma le tafe mai fafo o le ulo. E mafai ona e faʻaaogaina le loloto o le faasusu.

O Davallias e nofouta i le ea vevela, o le mea lea, pe a tupu ae, e tatau ona faia ni fua e faʻaleleia ai lona faʻafefe - faʻapipiʻi faʻapipiʻi o laau i vai mama, vai faʻafefe, masini vailaʻau ma davallia i luga o papa ma masini susu pe faʻalautele le eleele. D. Canary e le maaleale i le ea malulu.

I le vaitau mai ia Aperila ia Setema, e fafagaina le davallia i le faʻaaogaina o le faʻatoʻaga (1/4 - 1/3 o le masani) mo laau teuteu teuteu i lea taimi i lea masina. I le autumn ma le taumalulu latou te le fafaga - fafagaina i lenei vaitau e mafai ona oʻo atu ai i se faʻamaʻi matautia o le laau.

Davallia e totoina pe tusa ma le 2 tausaga, ia Mati-Aperila. I le avea ai o se meaʻai, e mafai ona e 'ave le paʻu, o le humusūmū ma le oneone oneone, faʻafefiloi i vaega tutusa. E sili atu le lelei o falala e ave lautele. I le pito i lalo o le fagu e maua ai le suavai lelei.

Davallia e mafai ona faʻalauteleina i fasi fasi rhizome ma le 1-2 lau. O se lagolago uʻamea e faia mo se fasi rhizome, lea e tuʻuina i le pito i luga o le meaʻai. O aʻa e foliga mai pe tusa ma le 2 masina.

E mafai ona e taumafai e faʻasalaina spores o davallium - i se paluga o peat ma oneone i lalo o se ata i le 20-22 ° C.

Lapataiga: o le davallium spores e mafai ona mafua ai ni gaioiga asthmatic.

Meaola

Canary Davallia (Davallia canariensis).

Faʻateleina i le Motu o Canary, o le Iberian Peninsula, i Aferika i Matu. Faʻailoa, aʻe aʻe; o le rhizome e saʻo, mafiafia, e ufiufi i ni foliga lanu mumu e foliga mai. Lafoaʻi fa fafati faʻamaʻi, 30-45 cm le umi ma 22-30 cm lautele, paʻu; lafoaʻi le tele o mea, oval-rhomboid, dissected, dentate. Petiole saʻo, 10-20 cm le umi. E tele tele le vevela, e vaeluaina, e aoina i luga; fuga e pei o ni meaʻai. Ata teuteu. E talafeagai mo potu malulu.

O le dv Davallia (Davallia solida).

O le mea na fanau mai ai ituaiga o meaola o le Malacca Peninsula, o le Malay Archipelago, Polynesia, Ausetalia. Laʻau tetele e aʻe ai; o le rhizome e manifinifi, fagu, ufiufi i fua tutusa. O laulaau e tolu futu, lautele-tafatolu, 30-50 cm le umi ma 15-25 cm lautele; laiti-lobed, leafline linelets; faʻamalosi i luga o loka taʻitasi ma se tasi o le sipuni; siakiina, faʻamalosi. Petiole e oʻo atu i le 30 cm le umi, lanu, lanu enaena. O ituaiga meaola teuteu, e faʻaaogaina faʻapitoa e pei o le ampel plant. E talafeagai mo potu mafanafana ma susu.

Bubble Davallia (Davallia bullata).

O le mea na fanau ai le ituaiga o meaola o Saina, Iapani, Asialagi o Asia. Laʻau tetele; mamanu e fetolofi, ufiufi i lauulu lauulu enaena. O lau e tolu, fa taimi e faʻasalagaina, 20-25 cm le umi ma 15 cm lautele; laupepa laupepa, loloto le vevela, tofo i le pito. O loʻo i luga o laʻau laʻau; fuga e pei o ni meaʻai. Mata foliga matagofie. Faʻaleleia i potu mafanafana ma susu.


© Jerzy Opioła