Aneti (lat.Formicidae) - o se aiga o iniseti a tagata lautele mai le ant (superficial) ant (Formicoidea) o le hymenoptera order (Hymenoptera). Latou te i ai i iniseti aupito taatele ma e taua tele i le faʻalavelave faʻapitoa o le alalafaga. O le saienisi o laumei e taua o le myrmecology.

Matou te le fiafia i le ituaiga atoa o anufe, ae na o le tolu o latou ituaiga, e masani ona maua i le ogatotonu o Eurasia.

  • Red myrmica (Myrmica rubra) o se ituaiga o mumu lanu mumu o le genus Myrmica ma se umi pe a ma le 4-5 mm (afa e oo i le 6 mm). O le tino e samasama i le lanu mumu. Aoina mai arthropods laiti, ola uma ma tagata oti; O tamaʻitaʻi e fagaina e pei o "povi povi," ma tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga masani o trophobiotic symbiosis.
Tagata faigaluega fomaʻi ulaula sinasina (Myrmica rubra workers)
  • Red Forest Ant (Formica rufa Linnaeus) - o se ituaiga o laʻau feololo lautele o le genus Formica mai le falemaʻi Formicinae o le aiga Formicidae. Le tele o mea taua mo le puipuiga o meaola mai vaomatua mai meaola faalafua. O loʻo i totonu o le IUCN Red List of Animals Threats of the International Red Book of the World Conservation Union.
Red Forest Ant (Formica rufa)

© Adam Opioła

  • Black Garden Ant (Lasius niger) o se ituaiga mai le Lasius mai i le aiga o Formininae, i totonu o le aiga o Formicidae, e aofia ai tamaʻi laiti ma, pei o se tulafono, vavae. O tagata faigaluega e tusa ma le 3-5 mm le umi, o le matua e tele (7-10 mm). E fafagaina i luga o aphids, e ola uma i luga o laau ma nonofo i luga o laau toto, i luga o laulaʻau, o aʻa ma aʻa. E fafaga i tino o iniseti, ae o nisi taimi e osofaia ai le ola.
Black Garden Ant (Lasius niger)

O le mea moni, o pusi lava ia e le afaina tele.

O le avea o ni iniseti faʻasamasamanoa ma taʻitaʻia se auala faʻafeusuaʻiga o le olaga, e tofu le tolu castes (tamaitai, tane, tagata faigaluega), e aofia ai tagata e leai ni galuega e leai ni apa. I totonu o mea faʻafeiloaʻi, e mafai ona e maua i taimi uma fafine - o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi uma (masiofo) ma tagata e leai ni tama. E moni, o masiofo e sili atu ona faigata ona maua. Afai o tagata faigaluega (aemaise lava tagata taʻitoʻatasi - fitafita) faanatinati e fafaga tagata uma i le tulaga lamatia, ona matamuli lea o le matua ma vave ona natia umi ma loloto. E na o le taimi o le faʻatoʻaga e maua ai aliʻi. Mo le tele o le tausaga, o le aiga ant e aofia ai le tasi poʻo le sili atu foi o tamaʻitaʻi e sili atu ona lelei, o le toʻatele o tagata faigaluega ma le fala (fuamoa, larvae, pupae).

O le aiga o turisi o le tuufaatasiga lea o fiaselau, afe, ma o nisi taimi o miliona o tagata taitoatasio taumafaiga ia e fausia ai se faamoega, tele tamaiti e fafagaina, o le anufe ma le mea e fafagaina ai e puipuia mai osofaiga a tuaoi tuaoi. O nei galuega uma o le a tumau pea le le faataunuuina, ma o le aiga lava ia o le a malepelepe pe a fai e le o faamaopoopoina e le aiga a latou gaioiga, ma o a latou taumafaiga e le i lalo ifo o le galuega masani o le faatumauina ma le manuia o le aiga.

O le faʻatinoina o nei vailaʻau galue e faʻamoemoe e faʻamautinoa le manuia o le aiga. O faʻataʻitaʻiga a se ant e faʻamoemoeina e ala i mea e manaʻomia e tagata lautele, soʻo se ituaiga o lona gaioiga e faʻaalia ai uiga faʻalefealoai. Ua faaalia lenei mea i soo se mea. E maua e le au faigaluega le tele o mea taumafa i le tele o taimi sili atu nai lo o latou manaoga. O le aoina o meafale mo le fausiaina o se faamoega i le va o vao e masani lava ona le aoga i le tusi talosaga i tagata taitoatasi ma e na o totonu lava o le afioaga e taua ai. O aiga o le tele o vavae ei ai se vaega faʻapitoa o uʻamea taʻavale o loʻo feaveaʻi ai ni vaega, pupae, tagata faigaluega talavou, ma o nisi taimi o fafine mai le tasi itu o le faamoega i le isi poʻo i se mea faʻapitoa.


© Marcus33

Faʻafeiloaʻi i vao.

I le gasologa o le ola o anufe e maua mai ai le tele o aogā, i nofoaga o le fausiaina o meaola eletise o loʻo i ai le faʻaoʻoina ma le faʻateleina o le faʻavaeina o meaʻai o le laau, aeration ma le faʻaleleia atili o le puleaina o le vai ma le fausaga o palapala. O le eleele ua faʻamaoaigaina i le humus ma elemene e taua mo laau totō (fuluʻiula, nitrogen, potassium, magnesium, ma isi) i pepa e mafai ona maua i laau. Ma ia aua foʻi nei galo le gaioiga ma le gaioiga o gaogao. Aneti e faʻapipiʻi i totonu o fafie pe aofia ai pamu tuai i totonu o le ofaga e auai i le faʻaogaina o masini masi, ma faʻapupula ai le faagasologa o lona faʻalavelave. O le vaomatua ma le ulu o le vao e aoina mai ai laau ma laau o le mutia, lala laau, nila, fua, mutia, ma isi mea mai le teritori o loo siomia ai le faamoega, tuu i totonu o meaola, i le mea e sili atu le vave nai lo le palapala.

Aneti o le foci o le faʻaleleia o le eleele. O tamai nusi o microcenters; uʻamea tetele - macro-foci, ua uma ona maitauina i auala masani o le tausitusi.

I totonu o le vete o pepe o iniseti leaga e sili atu. I le taimi o le toe gaosia o masini, o meaola faalavela i le vevela o pusi e maua ai le 90% pe sili atu foi.

Ae ui i lea, e peiseai e leai se aoga o vaovao i laufanua vaʻaia, latou te faʻafefe ai i matou, totō aphids i luga o laʻau sili ona fiafia i ai ma isi laau toto, ma lalagaina ala.

Aneti

O nai faʻamalosi faigofie i le auala e faʻaumatia ai vavae i totonu o le atunuʻu:

  • sasaʻa vai inu i luga o le vailaau;
  • tatala o latou faamoega ma fufuluina i le lime po o le pefu asu;
  • anufe e le faʻafeiloaʻi manogi manogi; I luga o le anufe e mafai ona e tuu ai le ulu o le vevela ulaula, tipiina i totonu o ni fasi keke eleliki, salalau pito i luga o le tamato po o fasi pasili;
  • e fesoasoani tele i le teuteuina o tumutumu o tamato; o le sili atu o le fofo, o le sili atu;
  • ave pepa faʻauluina faʻatasi ma se lautele pe a ma le 20 cm, fafasi i se vaifofo o le soona poʻo le pefu ma le kinnamona. Aneti e le mafai ona sosogi i le soot ma le kinnamon;
  • e le o se auala sili ona manaia, ae e mafai ona e faʻafefeina ia nifo o pusi i le urine, e masani lava e fesoasoani lenei mea;
  • faia se vaifofo: ave ni lita se sefulu o le vai, lua ipu tioata o fuālaʻau fuālaʻau, nisi masini fuamoa ma le vineta; palu se pu i le ogatotonu o le meaola ma liligi atu le paluga iina; ufiufi i le afifi mo ni nai aso;
  • aumai mai le vaomatua ma nofo i totonu o le togalaau lanu mumu lapopoa, ma a maeʻa o le a tuua e lau paʻu uli o lau teritori;

Soo se tasi o nei metotia o le tetee atu i nei iniseti iniseti o loo i ai o latou fili ma lagolago, ae o le mea e leaga ai, aua nei tuuina atu se 100% o le mautinoa o le aveeseina o pipi. O le mea lea, o le tele o fai togalaau e masani ona filifilia vailaau e puipui ai mai le vavae. E tatau foi ona iloa e le Faatoaga o soʻo se tasi o metotia o le taufaʻatau taumatau e leai se aoga pe afai e tumau pea le tino i totonu o le vailaʻau. O le auala pito sili ona agamalū e faʻaumatia ai vavae o le ave lea o le faamoega i fafo atu o tuaoi o le 'upega tafaʻilagi. Ina ia faia lenei mea, ave le pakete tuai ma ufiufi ai le vailaau. O le a vave ona amata ona fausia ni atigi pepe i totonu o le vai fou. O le taimi lava e maeʻa ai lenei faagasologa, e tatau ona e tipiina le faamoega i se suo ma, faatasi ai ma le ant, ia ave i se mamao mamao mai lau 'upega tafaʻilagi. Ma o isi tagata o totoe o le a latou tuua pe a uma le afa.

Lisi i meafaitino:

  • AA. Zakharova, Ant, aiga, kolo. Fale Faʻasalalauga "SCIENCE" Moscow 1978