Fugalaau

Pansies - matagofie, pei o tala faʻasolopito!

I le amataga ma le totoina o laau toto, o pansies o loo nofoia se tasi o uluai nofoaga i le faatoaga. O le eseese o la latou lanu ma lanu lanu e matua ofoofogia lava: mai le paʻepaʻe papaʻe e toetoe lava uliuli ma ituaiga uma o lanu samasama, lanumoana, mumu. I le ogatotonu o le fugalaau e masani ona i ai se vaega o foliga muamua ma lanu.

Pansies (Viola tricolor) © Guilherme Augusto Oliveira

E lua ituaiga lauiloa o lenei laau - Tricolor purple ma Wittroka violet. E eseese i latou i fugalaau fugalaau, F. Wittrock ei ai fugalaau tetele, ma F. Tricolor o se tamai laʻau faʻafefete.

  • Pansies, po o Vaʻalo violetio (Viola tricolor) - o se laau laʻau e masani ona maua i Europa ma itulagi mamao o Asia; ituaiga o ituaiga o le violet Violet o le aiga Violet.
  • Vaʻaia Vaioleti, po o pansies (Víola × wittrokiana) - o se laau laʻau faʻamaina o fatugaʻau e mafua mai i le aiga Violet. I lalo o lenei igoa, o le tele o ituaiga ma vaega o le cultivar na maua mai faatasi ma le auai o le violiniti (Viola tricolor), Altai (Viola altaica) ma samasama (Viola lutea) ma nisi ituaiga meaola.

I aso anamua, o pansies na faʻaaogaina i le meatotino o le fiailoa alofa: afai na o le sua o le laau e fufulu mata o se tagata momoe e faavavau ma faatalitali mo lona fafagu, o le a ia alofa e faavavau. O Falani ma Pole e tuʻuina atu pansies o se mea e teu ai mo le vavae ese. Ma i Egelani, o se aganuu na fanau mai: o se alii talavou, matamuli o le tautino atu o lona alofa, na o le auina atu o lenei fugalaau matagogo i lana pele ma tusi lona igoa.

Pansies - o meaʻai ma se maualuga o le 15 i le 30 cm, e masani lava ona tupu aʻe e pei o ni mea lelei. O a latou fugalaau matagofie e toe fai foliga o violet. O le taʻavale i le amataga o le vaitau faʻatupulaia e faʻatusatusa, ona avea ai lea ma mea e palasi ai; o le ata tele e faʻatuina, o le aʻa o le mea e afaina. I le pito o laulaau o pansies, o fugalaau e fai, o ona pito e faapaleina e fugalaau tetele e tasi le lapoa e oo i le 7 cm. O le taua faapitoa o pansies o loʻo taoto vave ma fua mai fua. I le totonugalemu o Rusia, latou te fuga mai i le faaiuga o Aperila.

O le tele o ituaiga o violets lapopoʻa, o se fatugalave faigata na maua i le tele o tausaga o galuega filifilia, ua salalau i le aganuu. O le tele o hybrids faʻaonapo nei e puipuia le vevela ma maua le malosi e fuga mai i le taumafanafana.

Pansies (Viola tricolor)

Totoina ma le tausiga

O le taua faapitoa o pansies e vave ma fua mai fua. Faaaoga pansies mo se amataga o le tautotogo e lua-fesuiaiga fugalaau. I le tau mafanafana, pe a leiloa lana mea teuteu, ua suia o ia e pailate. Ae faʻalagolago i le taimi o le lūlūina ma taliaina le tekonolosi mea taufaatoaga, e mafai ona e tupu aʻe i le taumafanafana ma iʻuga o le autumn. I lenei itu, o pansies o ni palasitika, e leai ni meaʻai ma e faigofie ona totoina laau totō. O pansies e faʻapupulaina i fatu ma lanu meamata. E faʻatatau i le taimi faʻatupulaia o le fuga, o le luluina e faia i taimi eseese. Mo le vave maua o le tautotogo toto, e toto fatu i le taumafanafana o le tausaga talu ai.

I totonu o le itu i mātū ma sisifo, e pei o Leningrad ma Murmansk, o le luluina o fatu i nofoaga tatala (nurseries) e faia i le lua tausaga o Iulai, ina ia le tele ni mea e tutupu ai laau, e le tele, ma e le fuga i le tautoulu.

Vaitafe violet, poo pansies (lat.Viola × wittrokiana). © 4028mdk09

O pansies o vaitau o le taumalulu-e faigata, ae i Northwest, ae o nisi taimi i le ogatotonu, latou te malolo ma mamae. E tele lava ina tupu i nofoaga paʻu ma pe a solia le taimi o le luluina. Afai e lūlūina fatu i le faaiuga o Me - amataga o Iuni, o le a totogo fua i le tautoulu ma fafo atu. O nei togalaau e alu i le taumalulu ua vaivai, latou te le fiafia i le taumalulu ma sili atu ona mamae. O le mea lea, lelei-atiaeina, ae le televave ma e le faʻavaivaia e le fuʻaina o laau totō e faʻafeiloaʻi e sili atu le lelei, aua nei lua lua, ma fuga lelei i le tautotogo o le tausaga a sau. I se taimi mulimuli ane, o laau toto, o laau e alu i le taumalulu e le lava le malosi, e le lava le atiina ae. Latou te taumalulu ma leaga i le tautotogo mulimuli ane. O le taumalulu malulu ma gutu malulu e aafia ai le taumalulu o pansies. O le tautotogo e sili ona afaina, pe a malulu le kiona, amata, ma i le po - afu malulu. O le mea lea, e fautuaina le faia o le kiona i le taamilo i luga o pusi ma pansies. E le lelei le faʻafeiloaʻi i nofoaga maualalo maualalo ma faʻapitoa i le tautotogo vai.

Ina ia maua ni fatu laau, o le luluina o loʻo faia i totonu o fualaau poʻo luga o tulimanu lelei i luga o laina, e le totoina fatu i se laina i le laina, e tupu mai laau i le aso 6-14 aso. Tausiga masani: fafaga, faʻaleleia o mea e faʻaogaina. Ua totoina laulaau i luga o isi pusi po o fale tausi, i mea e tatau ona latou taumalulu. O le mamao pe a faia le togi 20 x 20 cm. E tatau ona faia le togi i se taimi talafeagai, aloese mai le faʻalauteleina ma le togiina o fualaau.

I le amataga o le tautotogo, e vave ona amata ona tupu laau ma fuga i le amataga o le tautotogo. Ina ia faatelevave fuʻa, e mafai ona ufiufi moega i ata tifaga i le amataga o le tautotogo. I le tulaga o le fugalaau, o pansies ua totoina i ni fugalaau fugalaau. Ina ia teuteu faamalama ma faapaleni, e totoina i totonu o fagu poo pusa fugalaau.

Tausiga o le totoina i nofoaga o le resitalaina e aofia ai le veleina o le veleina ma le faʻaleleia. Afai e talafeagai, faʻaaogaina o le vai ma le vevela. E aoga le fafagaina o laau i le ammonium nitrate ma faaopoopo le superphosphate (20-40 g i le 1 m2). E le mafai e pansies ona tu i le vao fou. Ina ia faaumiumi le fugalaau i le taumafanafana, e tatau ona aveese fugalaau uma ua mou atu ina ia faatuai ai le atinaʻeina o le fua, talu mai le fatuina o fatu, e le toe totoina laau.

I luga o le mativa, matagogo, eleele oneone, o pansies e vave ona laiti, aemaise ituaiga eseese ma fugalaau tetele. O fugalaau faʻatoʻa i le foliga o compost ma humus (5 kg i le 1 m2) e tatau ona faʻaaogaina i luga ole palapala; I se la, o fugalaau fugalaau e tele ma susulu. I totonu o le paolo, latou te fuga umi, ae sili atu ona mativa, o fugalaau e laiti ma e le manaia tele.

Vaitafe violet, poo pansies (lat.Viola × wittrokiana). © 4028mdk09

I le taumafanafana, pe a fuga mai pansies ma toesea a latou mea teuteu, ona eliina lea ma suia i le taumafanafana.

Ina ia maua fatu mai le aofaʻi o laau totō, o faʻataʻitaʻiga masani faʻapitoa masani e filifilia ma totō i luga o ni fatu (latou te faʻafeiloaʻi faigofie i le tulaga fuga). E manaʻomia le faʻatau. Mafaufau i le mea moni e faapea o pansies o loʻo felafolafoaʻi laau, pe a totoina i luga o fatu, e tatau ona mataituina le vavae ese mai le tasi ituaiga mai le isi. O lenei mea o le a mafai ai ona e maua ni fatu maualuga. O le aoina o fatu e tatau ona amata pe a liu samasama ia pulou, a leai, o le a vave ona latou taʻe ma o le a sasaa fatu.

Afai e manaʻo ai, e mafai ona faia ni pansies e avea o se aganuʻu faaletausaga. Mo le faia o lenei mea, o le lūlūina o fatu o loʻo faʻatinoina ia Mati i totonu o se lauʻeleʻele poʻo se potu i totonu o se pesini, pusa pusa. Ia Aperila, latou te sulu i greenhouses, ma o Me latou te eleele i le eleele. I le taimi o le tautotogo totoga, o pansies e faʻalauteleina le fugalaau i le taumafanafana o le tausaga lava e tasi. Ae i le tulaga o le tele ma le tele o fugalaau, o le aganuu faaletausaga e sili atu ona itiiti i laau totō e tupu aʻe mai le luluina o le taumafanafana i le tausaga talu ai.

Mo le fuga o le autumn, e totoina pansies ia Aperila - Me, i le 55th-70 aso latou te fuga ai.

Pansies (Viola tricolor) © Guilherme Augusto Oliveira

Tofiga

O le tele o le fiafia o le auala vegetative o le faʻaleleia o ituaiga o pansies - pupuʻu lanumeamata i le lauʻeleʻele. E faigofie, aoga ma i le taimi e tasi e mafai ai e oe ona tausia le mamā mamā, maua le tele o mea totō i le tasi taumafanafana. O seleselega e ave mai ia Me ia Iulai i le 2 i le 3 inumaga. O lauʻau lanumeamata lanumeamata e 2 i le 3 nifo e talafeagai. O le faia o lenei mea, i totonu o paolo, o nofoaga pumoomoe (i lalo o le togitogi o laau) e maualalo ai luga. O loʻo faʻaputuina ma faʻafefe.

O laʻau e totoina i le loloto o le 0.5 cm, faʻamaʻa, ina ia faʻafesoʻotaʻi laulaau o se tasi o laʻau ma lau o le isi. E 400 fasi vaega ua totoina ile sikuea mita. A uma ona totō, fufulu ile vai.

I le popofou, ina ia aloese mai le vevela, e tatau ona ufiufi afaina i le pepa ua sua i le vai, fatuina se siosiomaga e sili atu ona manogi, lea e saofaga i le vave maua. O tausiga e aofia ai le faʻavaveina i aso uma, totoina, veleina. A maeʻa le 3 i le 4 vaiaso, ona tuʻuina lea o le 95 - 100% aʻa. I le amataga (Me, Iuni) le faapipiiina o laau, totogo i le taumafanafana po o le paʻu o lena tausaga. Mulimuli ane o seleselega e maua ai fua tele i le tautotogo o le tausaga a sau.

O laasaga na amataina e totoina i totonu o le tautoulu i luga o laʻau po o moega fugalaau. Faatasi ai ma le tuai o le tipi (Aokuso), e sili ona lelei le totoina o laau toto mo le taumalulu i le tipi, ma ufiufi ai laʻau mo le taumalulu. Toto laau e tatau ona totō i moega fugalaau i le tautotogo o le tausaga a sau.

O le faʻapenaina o pans hybrids ma lanu meamata e maua ai le toe faʻaleleia o laau totō lea e tupu malosi malosi i le tolu tausaga i le tau o le fuga. E tusa ma le 10 lalaga e mafai ona vavae ese mai le tasi laau fai vine i le laasaga e tasi, ma i luga o le taumafanafana - 30 - 45 pi.

Pansies (Viola tricolor) © www.vacacionesbulgaria.com

Eseesega

Lafumanu laʻitiiti faʻalelei.

  • Blue tama - fugalaau lanumoana lanu uliuli, ma le lautele o le 3-4 cm; Snow Maiden - fugalaau paʻepaʻe, 3 - 4 cm le lautele.
  • Little Red Riding Hood - o fugalaau e mumu, 3.5 - 4 cm le lautele.

Vaevaega tele.

  • Ice suli - o le fugalaau e paʻepaʻe ma se lanu samasama vaivai-lanumeamata. I le pito i lalo e tolu petale o lanu violē, o le pito e oʻo lava. Se fugalaau i luga o se laau umi (8-10 cm), e oʻo ile 5 cm le lautele. O le maualuga o le vao e 20 cm.
  • Taumalulu - o le fugalaau e samasama samasama, i luga o petaseta e tolu o loʻo i ai le lanu uliuli-lanu enaena, o pito e le mafaamatalaina. Se fugalaau i luga o se umi umi (8 - 10 cm), 5 cm le lautele. Bush maualuga 20 cm.
  • Le Tupu Tamaitai Sili - o le lanu o le fugalaau pe a fuga e toetoe lava o le lanumoana mama, i le la e susunuina ma maua mai ai se lalac-blue lan. O le fugalaau e oʻo i le 4.5 - 5 cm le lautele. O pito o petals e oo lava, o le pononcle e umi-9-11 cm. O le maualuga o le vao e 20 cm.
  • O le togafiti a Mareta - O le fugalaau e lanu uliuli, ma le fugalaau atoa e foliga mai o le lanu uliuli. O petale e tele, - o le pito i lalo e oʻo lava. Fugalaau 5 - 5.5 cm le lautele, limasini (9-10 cm). Bush maualuga 20 cm.
  • Jupiter - i le pito i lalo o le fugalaau, o paluga pito i luga o le violē-violet, o loʻo faʻamamaina i luga. O le lanu o le tolu petals pito i lalo o le lanu violē foi, o pito o petals e oo lava, o laʻau e puupuu (7 - 8 cm). Bush maualuga 20 cm.
  • Soʻo se afiafi - o le fugalaau e lanu-mūmū, i luga ifo o petaleta e tolu e sili atu le pogisa pe a faʻatusatusa i le pito i lalo, o le pito o le petals e laʻititi lava le galu, e uumi le pou (9-10 cm). O le fugalaau e oʻo ile 5 - 5.5 cm le lautele. O le vao e laʻititi 10 - 15 cm.

Gigantic ituaiga.

  • Blue - o le fugalaau e lanu violē-uli, lanu uliuli i luga o peti laiti e tolu, o le pito o le petal e tusa lava, o le fuga e 6 - 7 cm le lautele, i luga o se umi umi (10 - 11 cm). Bush maualuga 25 cm.
  • Paʻepaʻe - o le fugalaau e paʻepaʻe ma se lanu samasama vaivai-lanumeamata, e oʻo i le 6-7 inisi le lautele, o le pito o le petals e fai sina laititi, e umi le vaʻa (9-10 cm). O le togavao e 20 cm le maualuga.
  • Lanu samasama - o le fugalaau e monopono, samasama auro, e oʻo i le 6 - 7 inisi le lautele, o pito o petals e oʻo lava, o le ponuncle e umi (10-12 cm). Bush maualuga 20 cm.
Pansies (Viola tricolor) © Joan Simon

Faʻamatalaga ono tutupu

O pansies o pansies, o mata e mafai ona aʻafia ai aphids, scoops, e faʻaaoga ai vailaʻau tatau. O faamaʻi e solia ai le faʻaaogaina o mea tau faʻatoaga, o se vae uliuli, aʻa ma aʻafia ai siama, vaʻaia, paʻu paʻu e mafai ona atiaʻe.

Talu ai ona o lona le lelei ma le tele o fuālaau, ua tupu aʻe ai pansies i fugalaau ma faapaleni laupapa, teuteuga teuteuina o fugalaau sipisi ma ata alpine. Faʻasalaga lelei, o le a latou fiafia ia te oe i la latou vaʻaiga mai le amataga o le tautotogo seia oʻo i le tautotogo.

Pansies (Viola tricolor) © chätzle

O loʻo i ai se tala faʻasolopito e faapea, ina ua mavae le tele o tausaga o faʻatali, o le teine ​​faamaoni Anyuta, o le na faʻaalu le faʻato'āfaiava o puipuia lona nuʻu, e lei toe foi, liliu atu i lenei fugalaau. Ma o lenei, e pei o le tele o tausaga ua mavae, o loʻo i ai pansies lata ane i le auala, ma le faʻamoemoe i le "tupulaga" mamao.