Laʻau

Tipuni tapaa

Mo se taimi umi, o le fuālaʻau asu o le tapaa e sili ona lauiloa i le au faifaatoaga. Ma sa tatau ai ona o lona manogi muamua, ma o le lanu o ona fugalaau e matua eseese lava. O le manogi o se laau faapena e mafai ona tosina mai ai pi i le togalaau, ma e tele foi ituaiga eseese eseese. O lenei aganuu e sau mai Amerika i Saute. Faafetai lava ia Christopher Columbus, o le tapaa manogi na sau i Europa. I lalo o le natura masani, o se laau toto, ae i totonu o latitudes ogatotonu ua totoina e avea ma tausaga taʻitasi.

Vaega o le tapaa manogi

O le fugalaau o le vaovao fualaau ulaula o se sui o le aiga o Solanaceae. O le maualuga o le vaomatua e mafai ona ese mai le 0.2 i le 0.9 m. Ua totō le taamilosaga, ua lapoa laulaʻau, ma ua i ai fugalaau laiti. I luga o le vao atoa o loʻo i ai lauulu glandular. Lanu o fugalaau e faalagolago i ituaiga ma ituaiga ma e mafai ona sinasina, lanumumu, samasama, fugalaau poo le piniki. E maitauina o fugalaau e lanu i le lanu e sili atu i luga. I le avea ai o se tulafono, o le faʻaaliaina o fugalaau o sea laau e matauina vave pe a uma le goto i le afiafi. O lenei laau e fuga mai ia Iuni, ma fuga mai ia Setema. I le afiafi, e sili atu le malosi o le manogi o fugalaau. Fausia talu mai le 1867.

Tupuina mai o le tapaa mai fatu

O le a le taimi e toto ai

O le tapaa o le tapaa, o le tausaga taʻitasi, o se tasi lea o laau sili ona faʻasaina. I lenei itu, e fautuaina e le au fai togalaau togafiti le ola ae na o fatu laau. O le luluina o fatu e tupu i aso mulimuli o Fepuari po o le muamua - ia Mati.

Fua o Faʻatauga

Ina ia totoina le tapaa manogi, e tatau ona e saunia ni koneteina loloto. Ma ia tausia foi le paluga eleele, lea e tatau ona aofia ai paʻu, eleele humus ma togalaau aina (1: 1: 1). A o le lūlūina mo le fulafula, e tatau ona afifiina fatu i le susu susu mo ni nai aso, ae ui i lea, e tatau ona manatua e le tatau ona pupu fatu. O fatu e laʻititi lava, o le mea lea e tufatufaina lelei i luga o le palapala, i le taimi lava e tasi e le manaʻomia ai ona faʻapipiʻi i totonu o le meaʻai poʻo le faʻafefeteina i le faʻafefiloi palapala. O laau toto e tatau ona susu mai se pulumu, ona ufiufi lea o le pusa i tioata poʻo ata. Ona faʻamamāina lea i se nofoaga mafanafana (mai le 20 i le 22 tikeri). O fua muamua, e pei o se tulafono, e faʻaalia i le 1.5-2 vaiaso, o le taimi lava e tupu ai lenei mea, e tatau ona aveese le fale ma tuʻuina atu pusa i totonu o le faʻamalama malamalama.

Tuputupuina o laau

O fualaau o le a manaʻomia ai le faʻafeusuaʻi masani, ma e tatau foʻi ona e faʻaeteete ma le faʻaeteete le pito i luga o le meaʻai. O le taloina o fualaʻau e faʻatinoina pe a uma ona latou faia se paʻu o laupepa moni.

Filifili

A maeʻa ona faʻafeinuina fualaʻau, ona toso ese lea o le fatu mai le pusa faʻatasi ma se paluga o le eleele ma totoina i totonu o le ipu taʻitasi. A maeʻa le faʻamaina o laau mu, e tatau ona fusi o latou ulu, lea o le a mafai ai ona fausia se vaomatua sili atu ona matagofie.

Totoina o tapaa manogi i le laufanua

E mafai ona e totoina le tapaa o le tapaa i eleele matala mai le afa lona lua o Me, peitaʻi, e taua le mafaufau o le taimi lenei e tatau ona i ai le taimi e mafanafana ai le eleele, ma toe faʻafoʻi ai gutu vaipuna.

A o leʻi alu i le totoina, e tatau ona faʻamaʻaina fualaau. Ina ia faia lenei mea, mo le afa masina ua siitia ai o ia i aso taitasi i le auala. I le taimi muamua, o laau e tatau ona i ai i le ea fou mo le sili atu i le 1 le itula, ona tatau lea ona faasolosolo malie le faʻalauteleina o le umi ole taimi e mafai ai e laau ona tumau i totonu o le togalaau i taimi uma. A maeʻa ona faʻamalosi le fua, e mafai ona totōina ile eleele.

Laufanua Faʻamasinoga

Ina ia totoina le tapaa manogi, e tatau ona e maua se laupepa o le ai ai le puipuiga mai le susulu o le la ma mai malosi malosi o le matagi. O ituaiga meaola teuteu e le o tuuina atu ni manaoga faapitoa i luga o le tuufaatasiga o le eleele, peitai, e taua tele le amanaia o lona susu ma meaai. Afai e le lelei le palapala, ona oʻo lea i le tau e timu e tatau ona eliina, ae e tatau ona faʻaopopo le humus poʻo le faapalaga ile mea, ma mea faʻavaivai, pe'ā tatau.

I le totoina o fatu i le eleele palapala, e tatau ona maitauina o le mamao i le va o vao e tatau ona le itiiti ifo i le 0.2-0.3 m. Afai e te ola ae i ni ituaiga umi, ona tatau lea ona faateleina le mamao i le va o laau toto, talu ai o nei laau toto e tele ma umi e mafai ona latou latalata i le 100 sene. I le taimi muamua, o le a faʻalauteleina laau i le maualuga atoa, a maeʻa ona latou salalau i luga o le fogaeleele.

Aʻo leʻi oʻo i le vaʻa, e tatau ona faʻaopopo i le pu se vaega itiiti o le superphosphate, lea e tatau ona faʻapipiʻi ma le palapala. Ona tufaina lea ma le faaeteete le laau faatasi ai ma se faaputuga eleele, ua tumu le lua i le palapala, ma o lona uiga e tatau ona faapipiiina. O laau totō e tatau ona faʻafeinu.

Tausia le tapaa manogi

I le galueaina o le tapaa manogi i totonu o le togalaau e matua leai se mea e le masani ai pe faigata. O lenei laau e manaʻomia ona vave faʻaleleia, velaina, fafagaina, faʻamalo le eleele ma puipuia, pe'ā tatau, mai faʻamaʻi ma faʻamaʻi. Ina ia faia pea le vao e foliga mai e fou ma lelei-teuteu, e tatau ona e tosoina ese fugalaau ua amata ona mou.

O lea ituaiga aganuu e manaʻomia ona maua ai le tele ma le masani ona inu. I se taimi vevela ma vevela, o lenei faiga e faia i aso uma. Ae afai o le taumafanafana e amata ona timu, ona e le manaʻomia lea ona e maelega i le vavao.

Afai e tupu le tapaa i luga o le eleele lafulemu, o le a le tatau ona fafagaina. Afai na totōina ile palapala leaga, ona manaʻomia lea ona fafagaina fugalaau ile lua taimi i le vaitau o le tuputupu ae: vave pe a uma le amataga o le fuga ma vave ona totogo le vao. E le tatau ona faaopoopo le nitrogen i le palapala, aua o lenei mea o le a mafua ai ona fausia e le vao ia le ogaoga lanumeamata i le afaina o le fua. E faʻapalapala faʻamaʻi i totonu o le vai, lea e faʻafefeina e fugalaau.

Pests ma faʻamaʻi

O lenei aganuu e sili atu ona puipuia i faʻamaʻi eseese ma faʻamaʻi. O loʻo i ai i lona fatuga se tele o mea faʻalavelave, lea e fefefe ai iniseti leaga. O le tapaa lelei e mafai ona puipuia e le gata ia lava mai meaola faalafua, ae o laau totō foi e ola latalata mai.

Ina ua uma ona tupu

I le autumn, e tatau ona e filifilia nisi o laau sili ona mataʻina. E tatau ona aveesea mai le eleele ma totoina i totonu o fagu, lea e aumai i totonu o le fale. E tatau ona faʻapuʻupuʻu uma aʻa i le 1/3. E fufulu mama i totonu o se nofoaga lelei, e faʻamamaina le vai pe a mu le palapala. A faʻafefe le tau mafanafana i le tautotogo, ona toe totoina lea o vao i totonu o le eleele.

Ituaiga ma ituaiga o tapaa manogi ma ata ma igoa

O le tapaa tapaa o se igoa lautele mo ituaiga eseese o tapaa teuteu. O faʻamatalaga o nisi oi latou o le a tuʻuina atu i lalo.

Forest tapaa (Nicotiana sylvestris)

O le maualuga o le vao e mafai ona ese mai le 0.8 i le 1.5 m. E saʻo saʻola, ma o fugalaau paʻepaʻe papaʻe e manogi lava. O le atunuu moni o lenei ituaiga o Pasila. E fautuaina e faʻaaogaina mo le tuputupu ae i tua, faʻapea foʻi i le aufaʻatasi. I tausaga talu ai nei, ua maua ai e le aufaifaatoaga ituaiga eseese o nei meaola mo le agaifanua o pusa, o le maualuga o le vao e na o le 0.25 m.

Langsdorff Tapaa (Nicotiana langsdorffii)

O le maualuga o lenei laau taʻitasi e tusa ma le 1.2 m. O fugalaau lanumeamata lanumeamata uliuli e manaia tele. I lalo o tulaga masani, e mafai ona maua lenei ituaiga i Pasila ma Chile. O loʻo i ai se ituaiga faʻaogaina o le Krim Splash type: o se togavao e oʻo i le maualuga 0.6-0.9 m.

Taʻafia le tapaa (Nicotiana alata = Nicotiana affinis)

O lenei laʻau faʻaleleia ua totoina e le au fai togalaau e pei o le tausaga. O le maualuga o lona vaʻaia o le 0.6-0.7 m. O lapisi laulaʻau laititi e i ai le faʻamalosi poʻo le faʻalanu. I le pito i luga o vaega uma o le vao e iai le pubescence e aofia ai lauulu glandular. O le tele o mea e fai i panicle e aofia ai fugalaau paʻu papaʻe, kulimi poo le lanu o le carmine, o le umi e tusa ma le 75 mm ma se limite 50 mm le lautele. I totonu o mea autu, o le faʻaaliaina o fugalaau e na o le po lava e tupu ai. E ui i lea, faafetai i le galuega a le au faifaatoʻaga, ituaiga o loʻo fuga mai i le ao, ma ituaiga eseese e le manaʻomia le lagolago, na fanau mai. O nei meaola i le aganuu o loʻo faʻaalia e ituaiga ma ituaiga o ituaiga tele-flowered (Nicotiana alata var. Grandiflora), e mafai ona valiina fuga i le lilac-lanu piniki, lanu viole, ulauli, piniki, lanu paʻepaʻe poʻo le mūmū. O pupuvao o ituaiga taʻitasi e mafai ona ausia le maualuga o le 150 cm E le gata i lea, o ituaiga o loʻo i ai le kulupu Kahn e maualalo le vavao, o lona uiga o le maualuga e le sili atu nai lo le 0.4 mita. O ituaiga nei e sili ona lauiloa:

  1. Afiafi o le afiafi. O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.6 m. O lanu o fugalaau e mumu-fusi.
  2. Lanu Mumu. O le maualuga o le vavao faʻatapulaʻa e tusa ma le 0.4 m. Fugalaau e le tapunia i le aso e vali lanumoana.
  3. Krimson papa. O le maualuga o le vao e 0.45-0.6 mita. O fugalaau e vali i le ulaula mumu. O lenei ituaiga ua tuʻuina atu i le Fleuroselect Award.
  4. Paʻu paepae. O le maualuga o le vao e tusa ma le afa mita. O fuga lanu paʻepaʻe e matala pea i le gasologa o le aso.
  5. Lime lanu meamata. Busiga i le maualuga e oʻo atu i le 0.75 mita. O fugalaau e lanu enaena.
  6. Domino Saman Pink. O le maualuga o laau iti e tusa ma le 0.3 mita. O fugalaau e valiina i lanu piniki.

E ui lava ina lauiloa i ituaiga eseese e pei o le: Night Night, Green Light, Havana Appleblossom, Lunevsky, ma isi.

I faleoloa faʻapitoa e mafai foi ona e faatauina ituaiga o tapaa manogi, mo se faataitaiga:

  1. Sensation Series. O le maualuga o le vao e mafai ona ese mai le 0.6 i le 0.9 mita.
  2. Nicky Series. O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.3 m. O fugalaau e mafai ona vali i le tele o lanu, mai le fugalaau i le paʻepaʻe.
  3. Havana Series. E mafai ona vali fugalaau i lanu eseese. O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.35 m.
  4. Avalon Series. O le maualuga o le vao e mafai ona ese mai le 0.15 i le 0.3 m. E mafai ona valivali fugalaau i ni lanu eseese.
  5. Fagaloa ma le Faasologa o Faasologa. O le tuufaatasiga e aofia ai ituaiga eseese.

Tobacco Sander (Nicotiana x sanderae)

O lenei togalaau na fanau mai i le 1903, na maua mai e ala i le sopoia o le gaʻo vao ma le tapaa. O fugalaau e tele pe a faatusatusa i tapaa tapaa, ae e matua leai lava se aoga. I le avea ai o se tulafono, o loʻo valiina i lanu mumu lanu mumu, e ui i lea, o loʻo i ai ni ituaiga paʻepaʻe paʻepaʻe. Faafetai i lenei totoga, o le tele o ituaiga eseese na fafagaina. O le uluai augatupulaga o hybrids o lenei ituaiga o loo aofia i le faasologa o Taksido o laau toto e maualalo, e le sili atu foi lo latou maualuga i le 0.2 m. E mafai ona ola i luga o fugalaau mama ma totonu o pusa. O ituaiga eseese o lenei faasologa: Taksido Lime - fugalaau samasama-lemon; Taxido Saman Pink - o lenei ituaiga o fugalaau e lanu-mama e sili ona lauiloa.