Laʻau

Plectranthus

O le Plectranthus o se vailaʻau e vave-growing evergreen, na fanau mai i Aferika i Saute e latalata ane, ua iloa mai ia i matou mai le laʻitiiti mai galuega o le C. Chukovsky Limpopo River. Na vave lava ona salalau i Malaysia, Initia, Iapani ma Ausetalia.

O lenei laau le lelei e iloga i ona uluai lanu e lua-tone ma lanu uma o lanu lanumeamata. I lo tatou atunuu, o le plectrantus ua taua o se mola po o se mint potu, ma i Scandinavia o lenei laau ua lauiloa o le Ivy.

Faamatalaga faʻatau

I le fale, o lenei fugalaau laʻau teuteu e sili atu ona faigofie ona tupu i totonu o fagu fugalaau poʻo ni ipu uila, e pei o le tele o lau paʻu o loʻo tautau i lalo o le mamafa o lau lauolaola. O le Plectranthus o se tasi lea o nai fale o loʻo i totonu ole laʻau e sili atu ona matagofie nai lo fugalaau. O laupepa tutusa e tutusa lelei lava ma se mamanu o veins o eseese lanu ma se tuaoi, o se lamolemole lamolemole pe pala, ma ni pito lelei.

Faatasi ai ma le tele o ituaiga meaʻai, e mafai ona e maua se plectrantus i le foliga o se tamai laau e tusa ma le fasefulu senitimita le maualuga ma le tele o lau laʻau ma tele vine. O le fugalaau e aofia ai ni mea laiti laiti-lapopoa o manulele lanu violē-paʻepaʻe poʻo le paʻepaʻe papaʻe, lea e fautuaina e vavae ese ina ia faʻaleleia atili ai foliga matagofie o le laau. O le isi eseesega taua i nisi o laau toto o le manogi. E mafai ona e lagona pe a e suʻeina le pepa ma ou tamatamailima. I nisi o meaola, o se mea manogi, ae o isi o le mint.

Fesoasoani i le Aiga

I le faʻatauina o se mea teuteu mo le gaosiga o totonu, e tatau ona faʻaleleia le fatuina o tulaga mo mea e latalata i lona nofoaga faʻapitoa masani ma le maualuga ma le maualuga o le ea, vevela ma le malamalama.

Nofoaga ma moli

O le malamalama e le malamalama le malamalama e sili ona talafeagai mo le talo. O le fugalaau o le a mafai ona maua ia malamalama i luga o le windowsill mai le itu i saute sisifo o le potu. O le sili atu (i foliga o ni ave tuusaʻo o le la) poʻo le leai o se malamalama i luga o le laau o le a leaga. O le lau o le lau o le a leiloa lana apili teuteuina, ma i le lumanaʻi, o puʻu e mafai ona faʻaalia atoatoa. I le pisi o le ao, e mafai ona e faʻaaogaina le moli uila.

Lulu

E ui lava o le plectrantus o se laau toto o le eleele, e lagona lelei i le vevela o le 18 i le 25 tikeri i le taumafanafana ma le 12-16 tikeri o le vevela i le taumalulu. I le tau maualalo, o le fugalaau o le a amata ona paʻu ile laʻau.

Faʻamamaga o le ea

E televave le ola o le Atua ma faʻaalu ana taumafaiga uma i le fausiaina o le vaega lau. O le mafuaaga lena e manaomia ai e le laau i lenei vaitau le tele o le susu. O le faʻateleina o le faʻasusu ma le faʻaauau pea o le faʻaleleia o fatuga e faia ai se microclimate o suʻega faʻapitoa mo le fugalaau i totonu ma saofagā i le atinaʻe malosi. O le fufuluina o meaai e sili ona talafeagai i aso vevela pe a oʻo atu le koluma thermometer i le faailoga o le 22 tikeri.

Faʻasa

E le tatau ona faʻafefeteina le paʻu o le eleele i le vaitau o le tautotogo ma le taumafanafana, ma, i se isi itu, sina paʻugogo i le vaitau malulu, pe a oʻo i le taimi e malolo ai le plectrantus. O le faʻataʻamilo i le taumalulu e faʻaititia ma faʻaitiitia le tele. Ua lava le suamalie o le fugalaau i aso uma 3-4 aso.

Soo

O le faʻafefiloi palapala mo le tuputupu ae o le plectrantus e le tatau ona matua vaivai tele. E tatau ona aofia ai: humus ma eleele eleele (i ni vaega se lua), laʻau poʻo fanua faʻatoʻaga (tasi vaega), oneone oneone ma peat (i le 0.5 vaega).

Fertilizers ma faʻamaʻi

E faʻaaogaina faʻamaʻi faʻamalositino i le masina i le tautotogo ma le taumafanafana. E fautuaina le faʻaaogaina o laʻei pito i luga e faʻatulagaina faapitoa mo vaomatua i totonu.

Suiga

E tatau ona toe totoina le meaola i le taimi lava e maua ai le laau. A aunoa ma le solia o le amio saʻo o le eleele, o le fugalaau ua totoina ma le totoa i totonu o se atigi fagu, lea e sili atu lona lautele. I totonu o le lima tausaga muamua, o loʻo faʻatulagaina i le tausaga taʻitasi, ma i tausaga mulimuli ane - faʻaitiitia le tele (pe a tupu le laau). Talu ai ona o le laau e vevela, e mafai ona toto ile laufanua pe a maeʻa le mafanafana o le tau e aunoa ma le tau faʻafefe o po.

Teu ma le pine

O le faapipiiina o tumutumu laiti o le mea e manaomia e tatau mo le fausiaina o se lala laau ma faamamafa atu uiga matagofie o se fale. Ma o le teuteuina e masani lava ona na o ulu e leai ni laʻau, ma faʻaitiitia e tusa ma le limasefulu pasene.

Faʻaleleia o le mafaufau

Plectranthus faʻalauteleina e ala i le vavaeina ma le vaevaeina o le vao i le taimi o le gafa.

O le auala e faʻalaʻiina ai e ala i le vavaeina o mea e faigofie tele ma vave. O le seleseleina o le umi o le 10 cm e faigofie lava ona mauaa i soo se tulaga - i le palapala susu po o le oneone, i le vai. I le na o le 10-15 aso, e mafai ona totoina ni fualaau laiti i ipu taʻitasi.

Maʻi ma meaʻai

O faʻamaʻi sili ona leaga o le plectrantus - o le apogaleveleve, aphids, whiteflies ma iniseti laʻititi - e aliali mai ona o le maualalo o le suavai i totonu o le potu. E mafai ona e faʻaumatia na o le fesoasoani o le tuiina o vailaʻau iniseti, lea e faia i fafo.

O faigata ma faafitauli e mafua mai i le galueaina o lenei vaega toto faataitai e tatau ona folasia i le taimi nei ina ia faaauau pea ona tuputupu ae ma totoina le laau. O mea taatele o le:

  • Laʻau samasama ma le faʻavaivai o lālā, o le pala o le aʻa e mafua ona o le maualalo o le vevela i totonu o le potu e tupu ai le fugalaau, faapea foi ona o le tele o le susu i le taimi o le fausiaina.
  • Lafoaia o laau ma le lafoaʻi o lau - ona o le leai o se vai e faʻavaivai ai.
  • Laʻau ma galo lau - mai le la susulu.
  • O le sili atu o vai faʻavaivai i le taimi o le faʻavaivai e mafai ona taʻitaʻia ai foliga o le paʻu paʻu. O ona faailo o loo pipiʻi i laulaʻau ma lanu enaena. E mafai ona e fesoasoani i se faʻamaʻi faʻamaʻi e ala i le pulupuluina i se vaifofo o le kulimi e aofia ai le 100 kalama o le ogaumu ma le 300 grams o le vai, ma faʻaititia ai le tele o le vai pe a fafagaina le tagata.

Mea aoga o le mint plectranthus

O le manogi o le mint Plectranthus e aʻafia moth ma puipui ai laei ma lanu vailaau mai lenei pest masani. O mea taua e le gata e toe faʻaleleia ai le ea i le potu, ae faʻamaʻi foi mai le tele o microbes pathogenic.

Cooks of Indonesian cuisine faaopoopo le fale i meainu inu, ti, meaai kuka, ma le tele o ipu o meaai a le atunuu (mo se faataitaiga, muamua, aano o manu ma iʻa).

Plectranthus na faʻaaogaina i vailaau faʻapitoa

  • Faatasi ai ma le le mautonu o le tino ma le le mautonu (i le tulaga o mea laiti, teuteu ma le filemu o le teas).
  • Mo le ulu o le ulu (i le tulaga o le afaina o laʻau mai laulaʻau ma teuteuga).
  • Faʻasolosolo ile namu (faʻaaogaina laʻau o le laau e avea o se pusi).
  • Faatasi ai ma le mumunia o le faai ma gomu (fufulu ma fasi pepa ma teuteuga).
  • Faʻatasi ma le tagi diathesis (faʻaaoga lau).
  • Faʻatasi ma le moe ma le faʻamaʻafi o le diaper (o paʻu paʻu mamago ua fefiloi ma le paʻu ma togafiti manua).
  • I le avea ai o se vaega o togafitiga faigata o le enuresis.
  • I totonu o vailaʻau faʻamaʻi faʻasusu poʻo le afu (sauniuni o le suka: 2 lita o le vai inu - 1 le laʻau, tuʻu mo le itula e tasi, o le mea muamua aʻo leʻi faʻaaogaina).
  • Faʻatasi ai ma le maʻise, tale ma le mafanafana (i le ituaiga o fofo ma rini).
  • Faatasi ai ma le tele o mea.

Mamanu e fesoʻotaʻi ma le Plectrantus

E toʻatele e talitonu o le gaioiga a le tagata e foliga tutusa ma la tatou "laau tupe," o lona uiga, o lenei faleplant e tosina atu ai mea lelei faaletino, tamaoaiga ma le manuia i pisinisi. E mafai ona toe faaigoaina ma le mautinoa i le "tupe vavao". I totonu o atunuu o Scandinavia, mo se faataitaiga, e ola le plectrantus i le toetoe o fale uma ma totonu o aiga uma.

Faatasi ai ma le tele o meaola o lenei fale e fai ai falelaau, o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga faalenatura, o ē o loʻo fai mai o le fugalaau e aʻafia ai le le fiafia ma le popole. E fesoasoani e malolo ai, faʻaleleia ai le lagona, faʻasaʻo le le mautonu ma mafaufauga le lelei. E mafai ona taʻua le tagata aoga o le tagata lava ia, ma, e taua, o se tagata e galue fua fua.

Plectrantus species

Shrub plectranthus (Plectranthus fruticosus) - o lenei meaola ua taua o le mola laau ona o lona tulaga faapitoa e fefefe ai moa ma lona manogi tulaga ese o le suauu taua, lea e lagonaina e oo lava i se moli paʻu i luga o le laau. E foliga mai o se vao tele e iai ni laʻau e foliga mai i le fatu o lanu lanu meamata.

Felt Plectrantus (Plectranthus hadiensis var. Tomentosus) - E faʻatupulaia lelei i le natura ma i totonu o aiaiga i totonu. O lona maualuga i le natura e matua sili atu nai lo le totoga o le fale. Plectranthus, e tusa lava po o le a le auala e totoina ai, e sili atu i le susulu malamalama. O vaega iloga o lenei ituaiga o vao o loʻo paʻu i luga o lauʻau e pei o le mint, ma le tuputupu ae o laau totō.

Plectranthus oertendahlii (Plectranthus oertendahlii) - O loʻo taʻua o se tasi o mea sili ona matagofie. O lau lanu lanu e le masani ai ma fasi laupapa ua vaneina ma le manogi o tolauapiga e sili ona fiafia le laau i isi ituaiga o totonu. I le tasi itu, o loʻo i ai le lanu lanumeamata, ma i le isi - lanu violē-lanu piniki. O le itu atoa o laulaau e lapotopoto ma vevela vevela o se paolo malulu.

Plectranthus coleoid (Plectranthus coleoides) - e ese mai i isi meaola e tele laʻau e iai se lapisi o se kulimi poʻo se paʻu paʻepaʻe i luga o le pito ma faʻatulaga ni gaʻo.