Laʻau

Heliamphora predator plant photo Faʻalauteleina mai fatu ma tuʻu i le fale Fausia

Heliamphora e ola mai fatu i le fale

Heliamphora (Heliamphora) o le ituaiga o vailaʻau vavave faigofie o le aiga Sarracenius. O i latou o loʻo iʻu i le Guiana Highlands (o le teritori o Venezuela), o loʻo nonofo i le maualuga o le 1000-3000 mita i luga o le sami. O le malulu o le laufanua e le lelei mo le manuia o le vaomatua. O eleele malepelepe o nofoaga mauga na manaʻomia ai le maua o meaʻai i se auala e le masani ai: o mailei faapitoa mo le fafagaina o iniseti.

O le igoa o le laau i le Latina o lona uiga o le "amphora o le la." E le gata i lea, o le laau e taua o le "ipu o le la" - o le tele lava lea o le laau e maua le malamalama, o le susulu atu o lanu.

Faʻafefea ona osooso le heliampoa

O pepa laulaʻau e fusi faʻatasi ma se paipa; O lau laʻau ua tuʻuina atu ma se avanoa (o se va i se tulaga o le laupepa) mo le faʻafefe o le vai tele. O se tamai tapuni e taʻua o se sipuni nectar e ufiufi i gland e faʻasaʻo ai le nectar. O lona manogi e tosina ai iniseti. O le gaosiga e sosolo i totonu o le vai, ma o le siama o loo i ai e saofaga i le faagasologa o otaota. E na o le vao Heliamphora tatei (Heliamphora tatei) na te faʻasaolotoina e ia ni enzymes digestive.

O le umi o laʻau e tusa ma le 40 cm. I le malamalama susulu, latou te maua ai se paʻu violē i le pito i luga. Aʻo tupu aʻe i totonu o fale, latou te masani ona lanu lanu meamata ma lanu violē.

O le faʻatafunaina faʻaleagaina o meaola faʻanatura e mafua ai le faʻaitiitia o le numera o nei laau matagofie. Aiseā e te le taumafai ai e tuputupu ae i se tulaga faapena i totonu o le fale.

Bloomial heliamphora

Faʻafefea ona fulafula le photo heliamphora

O le fuga o le fugalaau e umi, faʻafelelei. I le salalau solo i luga o le puipui, o loʻo paʻu i luga o le 'au e pei o le logo. E aofia ai le 4-6 petals, e mafai ona paʻepaʻe, kulimi pe piniki.

Tuputupu ae o heliamphora mai fatu

Heliamphora fatu photo

O le Heliamphora o fatu e ola i le paʻu. E muamua le faʻamaonia (tuʻu i latou i le vaega o fualaau faisua o le pusaaisa mo le 1-2 masina). Faatumu fagu eletise i le eleele, faʻamama, tufatufaina fatu ile luga.

Heliamphora mai le fatu fatu laau toto

  • Ina ia fatuina ni tulaga ma le maualuga o le susu, ia ufiufi mea totõ i tioata pe afifiina i latou i le fusifusi ata.
  • Mo lenei faʻamoemoe, e mafai ona vave totoina i Petri ipu poʻo pusa palasitika ma se tapuni.
  • Aua neʻi galo e uiga i le faʻaleleia o le ea i aso uma.
  • Faʻaauau pea le vevela o le ea i le 23-25 ​​° C ma tuʻuina atu faʻamalama malamalama ae faʻafefe.
  • O le palapala e tatau ona susu i sina taimi.
  • A maeʻa ona totogo mai, ia e masani ona e masani i le olaga e aunoa ma se malutaga.
  • Pe a tupu aʻe le heliamphors, toto i latou i ipu eseese.

Faʻapenaina o le heliamphora ile vaevaeina o le vao

E faʻapefea ona vaevae se ata o le vao o le heliamphora

O le tele lava o taimi, e faʻaaogaina ai le vegetative, o se auala faigofie ma vave.

Heliamphora e faʻalauiloaina e ala i faiga faʻavae (vaevaega o le vao) ma e ala i le aʻafiaina o laʻau vao. O togafitiga uma e faia i le tautotogo (tusa ia Aperila). Mo le aʻaina, vavaeese le 2-3 ipu tao, vave ona totō i se isi ipu ma le eleele mo se tagata matua. Maualuga i se fagu poʻo se fagu paʻu paʻukeke e maua ai ni tulaga lelei. Ave ese le tapuni atoa pe a tupu lau. E tusa ai ma le faʻavevela, moli ma le vevela o le ea, mulimuli i fautuaga tutusa e pei o le fatuina o fatu.

Delenka heliamphora ata

O le vaevaega o le vao e faʻapipiʻiina ma le gaosiga, talu ai e le tatau ona faʻalavelaveina le laau ile manipulations - o le aʻa o se mea eleelea ma o le vaevaega e manaʻomia ai le faʻaopoopoga o le vao. Delenki nofo i luga o ni atigi pusa eseese, latou te aʻafia e aunoa ma le fausiaina o se gaosiga.

Faʻafefea ona tausia le heliamphora i le fale

Malamalama

Heliamphora e manaʻomia le malamalama moli - e le fefe i le susulu o le la. Lagona le saoloto e faaali i luga o le windowsill south. E na o ituaiga alpine e manaʻomia le ufiufi o le malamalama mai le susulu o ave o le la o le aoauli (lava le ufiufi o le pusa tulle). O itula o le ao e tatau ona tusa ma le 10 itula i le aso. I le ao ma le tau-o le tau, o le nofoaga e faʻaaogaina ai le moli uila (mo lenei mea, fulufulu poʻo moli mumulu). O le malamalama lelei e faʻaalia e le lanu susulu o lau.

Feavega o le ea

Mo le laau toto, o le fua o le vevela e toʻa i totonu ole 15-25 ° C. I le taimi lava e tasi, o ituaiga "mauga" e manaomia ai le vevela o le vevela, aʻo "eleele laugatasi" e faigofie ona vevela. E leai se tasi pe o le isi e le fefe i suiga malolosi o le vevela ma o le a latou le mafatia mai se ata. Faʻaleleia o le vevela i aso taitasi e tusa ma le 5 ° C.

Faʻasaina ma le faʻamafanafana

I le taimi mafanafana, o le a masani ai (toetoe lava o aso uma) e manaʻomia ai le suavai, o le palapala o le eleele e tatau ona maua sina susu. I le vaitau mai ia Oketopa i Mati, faʻaititia le faʻavaʻaiga - faʻatasi ma le faʻaitiitia o le vevela o le ea, o le faʻaitiitia o le faʻainu e faʻaititia i le 1 taimi i le vaiaso. O le vai vevela e manaomia ai le faʻamamaina o le vai (faʻafefe, faʻafefete pe timu).

Mo le faatumauina o se maualuga maualuga o le susu, o le heliamphora e masani lava ona ola i florariums. A e ola i totonu o se fagu, o le faʻamamafana e tausia i isi auala: faʻaleleia le avanoa i totonu o le laau, faʻapipiʻi faʻapipiʻi i luga o se paʻu ma masi susu, faʻalautele le ele ma pebbles, faʻaaoga faʻalelei faʻalelei vaalele.

Laʻei pito sili

E le manaomia e le laau togafitiga masani. I le vevela o le tau, ave ia sini i le ea fou mo se "sailiga masani".

Taimi e malolo ai

O le laau e leai sona taimi moe umi - o le vavao o le taufusi ua tupu ma ua atiina ae i le gasologa o le tausaga. Ae mai ia Oketopa sili atu le lelei o le faʻaitiitia o le vevela o le ea ma faʻaitiitia ai le faʻafeinu.

E faʻafefea ona suia le heliamphora

Faʻafefea ona faʻapipiʻiina le ata o heliaphore

E mafai ona tatou fai atu e le manaomia e le laau se mea e faʻaaogaina. Nai lo lea, e faia mo le faʻamoemoe o le toe gaosia e ala i le vaevaeina o le vao. Fai pe a ma le 1 le taimi i le 3 tausaga.

O se suiga o le eleele o loʻo faʻatinoina i le tautotogo aʻo leʻi amataina le faʻaolaina. Tuu se alavai faʻavaivai i le pito i lalo ole fagu. O le palapala e tatau ona faʻataʻitaʻi i le natura masani: friability, low nutrition, reactive acid. O se faʻafefiloi e faʻavae i le peat (4 vaega) faʻatasi ma le faaopoopoina o oneone (2 vaega) ma le perlite (1 vaega) e talafeagai. O le gafatia e sili atu le lelei e filifili ai palasitisi.

Maʻi ma meaʻai

O nisi taimi, o le faatoilaloina e le botidis (gray rot) e mafai.

Pests: aphids, fuainumera iniseti, mealybug.

Ina ia taulimaina le tulaga, e le mafai ona faʻaaogaina fomaʻi vailaʻau poʻo vailaʻau. I le faʻafefeina o le lauulu enaena, aveese ia vaega ua afaina, togafitia i vai oona. Faʻasaga i meaola faalafua, faʻaaoga togalaau.

Ituaiga o heliamphors ma ata ma igoa

Heliamphora e faʻaleleia lelei le faʻavasegaina, mafaufau i sui sili ona lelei.

Fesoasoani Heliamphora Helianphora meaʻai

Fesoasoani Heliamphora Helianphora nutans photo

E tupu i le maualuga o le 2000-2700 mita i luga o le sami (muamua na maua i le amataga o le XIX seneturi i le Mauga Roraima). O le maualuga o lapisi e pei o le ipu e pei o le 10-15 cm, i le ogatotonu o loʻo latou faʻaititia. O le pito i luga ua teuteuina ma foliga o se pulou na faia e se laulaau o se laulaau. O le laupepa felafolafoaʻi ei ai se lanu lanumeamata lanumeamata, o se mumu mumu e alu i le pito. I le taimi o le fuga, o se fugalaau e fuga mai le 15-30 cm le umi e aliali mai. I le natura natura, o lenei ituaiga o meaola o loʻo maua i saute Venezuela ma tuaoi o tuaoi o Pasila, lea e nofo ai i nofoaga tafia.

Heliamphora laʻititi Helianphora laʻititi

Heliamphora laitiiti Helianphora ata laiti

O le mea pito sili ona itiiti, o le maualuga o le laʻau e pei o le pitcher e na o le 5-8 cm. E matua tupu tele i le lautele, e fai ai ni laumei lanu felanulanuaʻi. O le lanu o laupepa lanu meamata o le lanumeamata lanumeamata, o le pulou ma veins e lanu mumu. O le fuga o le fugalaau e 25 cm le umi; o le fugalaau e toetoe lava atoa le tausaga. Corollas lanu moli.

Heliamphora heterodox Helianphora heterodoxa

Heliamphora heterodox Helianphora heterodoxa photo

Na maua le ituaiga i 1951 i luga o le laufanua o Serra Pakaraima Mountain. Faʻailoa i meaola maualalo (i le natura masani e oʻo i le maualuga o le 1200-2000 mita i luga aʻe o le sami). Pe a tupu aʻe i totonu, e faapalepale i le maualuga o le vevela. E i ai le saoasaoa o le tuputupu aʻe, o le sipuni nectar i luga o le ie tulimanu o loʻo i ai le telē tele. O le vaega autu o le fagu e i ai se leo lanumumu lanumoana, o sina lanu lanumoana e foliga mai e foliga mai.

Heliamphora sacciform Helianphora foliculata

Heliamphora sacciform Helianphora foliculata photo

O le ituaiga o meaola ua faamatalaina talu ai nei, na maua i le itu i saute o Venesuela, e maua i le maualuga o le 1700-2400 mita i luga aʻe o le sami. O le igoa e mafua ona o foliga mai o papatusi pepa: latou te feʻaʻei luga aʻe o le palapala ile ituaiga o ato uiga ese, o le lapoa e toetoe lava o le toniga. O le lanu lanumeamata e teuteuina i veins o le lanu mumu, o le pito o le laupepa ei ai se lanu mumu sesega.

O le laau e fiafia i nofoaga papaʻu po o laufusi, i se faaopoopoga, timuga mamafa (faatasi ai ma le galue i totonu o fale, tausia pea le maualuga o le suavai). I luga o mauga, e matala le laau i matagi uma - o faʻataʻitaʻiga e le matautia. O le fuga o fugalaau e fesuisuiaʻi mai le paʻepaʻe e paʻu piniki.

Fesoasoani Heliamphora o le Helianphora lauulu

Heliamphora o le Kerisimasi Helianphora lonapida photo

O ituaiga na maua i luga o laufanua o Cerro Neblin, o loʻo ola i vai papaʻu ma nofoaga vavao. E vave ona tupu, o pupuni e tumu i lanu.

O nisi laʻau ei ai le lanu lanumeamata, o isi e mumu, ae o isi e i ai le lanu mumu ma le mumu. O le umi o laulaʻau laititi e tusa ma le 30 cm; o le puipui o le afa mita. Le lanu o le corollas e sinasina, paʻepaʻe ma piniki.

Heliamphora pulchella Helianphora pulchella

Heliamphora pulchella Helianphora pulchella ata

O se meaola na maua i le 2005 i luga o fanua o Venezuela. E tupu i le maualuga o le 1500 i le 2500 mita i luga aʻe o le sami, e sili ona fiafia i nofoaga eleʻele. O le maualuga o le laau e eseese mai le 5 i le 20 cm, i le averesi, o le lautele e 8 cm.

O le lanu o laulaau lauulu e fulufulu-paʻu ma le lanu violē, o le pito e teuteuina i se paʻepaʻe paʻepaʻe. O le pulou pulou e pei o le pulou e i ai le 0.8 cm le umi. O le fuga o le fugalaau e mafai ona oʻo ile afa mita. Corollas e lapoa tele: pe a tatala atoa, latou te oʻo atu ile taʻi 10 cm. O latou e fa, o petals o le paʻepaʻe poʻo le piniki, o lona uiga e aofia ai le 10-15 vaitusi.

Heliamphora purpurea Heliamphora purpurascens

Heliamphora purpurea Heliamphora purpurascens