I le taimi nei, ina ia maua ai le maualuga ma maua ai le tamaoaiga o le eleele, o tagata nonofo i le mafanafana o loʻo nonofo i mea uma e faʻaaogaina ai faʻamalosi o minerale, lea e aofia ai elemene na aveesea mai le palapala e le fua. E tatau ona e iloa o na mea e maua ai na o se faʻapuupuuga puupuu i fua o fua o fua, ae faʻaitiitia le aofaʻi o humus i le palapala, o lona uiga, o le fua masani o le eleele.
I tausaga talu ai nei, ua i ai le numera tele o tagata e ona fanua ua fesuiaʻi i le faʻaleleia o meaola. O le faavae o le siʻosiʻomaga o loʻo i ai i lenei tulaga le faʻaaogaina o na o mea masani i le olaga i aso faisoo, o le mauaina o lea mea e le mafai e aunoa ma le toe foi atu i Tina Earth o mea na maua ai le fua. O se vailaau talafeagai mo le "vailaʻau vailaʻau" o fomaʻi masani - le otaota o manu e 'aina meaʻai. O ia meaola faʻaletalaisa o le fafie.
Faʻasaga mai le fuga laau. © dasunsO le a le eseesega i le va o mea faʻasaina ma mea faʻamalaʻau?
O fualaʻau minerale e gaosia i vailaʻau faʻasaina ma, pe a faʻaofiina i totonu o le palapala, o se vailaau mai fafo mo laau e tatau ona liua i se auala e mafai ona faʻaogaina.
- Ina ia maua avanoa i laau totō, e tatau ona liua elemene nutimati nutimoli e faʻaleleia ai foliga.
- O fualaʻau mineral e aofia ai na o se lisi vaapiapi elemene elemene e talafeagai mo laau toto.
- Tuki e fesoasoani i le eleele, ma le amanaʻia o ona faʻaiʻuga ma manaoga o laau.
- O fualaʻau minerale e le saofaga i le fausia o le humus, ma faʻaitiitia ai le faʻaleleia o le eleele faalenatura.
O meaʻai o fugalaʻau faʻapitoa e faigofie ona maua i laau toto, ona o latou o se oloa o gaioiga o meaola, ma i le faʻalapotopotoga o le natura o lona natura natura. Na o le pau lava le faʻatapulaʻaina o mea taufaatoaga: faʻatasi ai ma faiga faʻapisinisi e le talafeagai, e faʻaputu i le fua o fualaau aina ma fualaʻau. Lafoaia o otaota i taimi o togafitiga o humus, lea e fuafua ai le maualuga o le tamaoaiga o le eleele.
Ituaiga o manua ma ona foliga
O ituaiga o manu nei e maua mai manu:
- povi (mullein);
- solofanua;
- puaa;
- manulele (moa);
- lapiti
- mamoe, ma isi.
O ituaiga taitasi o le manulele ei ai ona lava uiga ma foliga, e ese mai i le umi o le faʻaaogaina i le eleele.
Lelei povi povi: e sili ona lelei mo le 2-3 tausaga i oneone oneone ma oneone papaʻe ma 4-6 tausaga i luga o eleele palapala mamafa.
Manulele manu faʻavae i luga o le vasega o le tausaga. O le mea lea e sili atu ona vave faʻamalolo. E faigofie ona faʻaaoga i luga o lavalava. Ae ui i lea, o le maualuga o le manulele o manulele e matua maualuga lava o lona faaaogaina i le ituaiga o laei pito i luga e mafai ona mafai pe afai e faavaivaia taimi e 10-12.
Fusi solofanua - o se tasi o mea sili. Faʻasolosolo faʻasolosolo ma faʻasolosolo faʻamalositino, maualuga le vevela o le vevela, e sili ona aoga pe a faʻaaogaina i le lauʻeleʻele ma lauʻeleʻele. I le fesoʻotaiga ma le faʻatautaia o mea taufaatoaga, o le tele o le solofanua solofanua i faatoaga ua faaitiitia tele. Ua le mafai ona maua le avanoa nai lo mullein.
Pul moa faʻaaogaina e le au fai togalaau i se tulaga maualalo. O loʻo aofia ai le maualuga o le kulukoni (manogi manogi o le ammonia), o le tele o helminths. E le mafai ona faʻaaogaina fou. E masani ona faʻafefiloi ma le solofanua, faʻaopopo le falaoamata ile dolomite, faʻamalolo mo le tausaga mo le faʻaleagaina faalenatura (mai helminths), ona tuʻuina lea i totonu ole palapala. E lelei tele le meaʻai ona o le maualuga o le vevela. Faʻatasi ai ma le solofanua mo le tausaga o le faʻamalosiina e maua ai le faʻamalolo maualuga.
Afai e manaʻomia, faʻaaogaina manu o isi manu ma manulele e faʻaleleia le faʻaleleia o eleele ma faʻaleleia le tamaoaiga o le eleele.
Pulu matala. © Shane Barlow Fusi solofanua. © Melodie M. Davis Maea o le susu. © Richard LewisFaʻaaogaina o meaʻai
O le faavae o le manulele o le meaola lea o meaola eseese ua fefiloi ma otaota (vaovao, vao, sawdust ma isi meaola). E tusa ai ma le maualuga o le pala, e mafai ona vaeluaina le manu i ni vaega se tolu:
- moe fou ma moe;
- paʻu;
- togi pati-rotted;
- mū solo, pe humus.
Manua fou e aunoa ma se moega, e le faʻafefe i le vai - o se vaʻafiafia, e le o le vai, o le tutusa o kulimi kirimigi fale (e mafai ona tipi i se naifi e pei o le pata).
O le fusi vao fou e faigofie ona tausisia le foliga ua faapipiiina, tuufaatasi ma vaovao po o isi mea (seevae, tamai paʻu).
O le slurry e le faʻaitiitia le mafaufau nai lo le faʻamalolo fou. O le mea moni, o lenei mea o se vai-vai-faʻamalolo, o loʻo faʻaaogaina mo le fafagaina o faʻatoʻaga uma ma togalaau ma fualaau faisua. Ina ia aua nei mu le laau, o le slurry e fafaga i le fua faatatau o le 1: 5-6. Faia pe a uma ona faʻamafa. Faʻaaogaina e faʻaleleia pe a faʻapipiʻi fale.
Half-matured - o loʻo taoto i le ea mo sina taimi (3-6 masina), o le vaega na faʻamago ma faʻasolosolo. E pala le lapisi, faigofie ona paʻu i lima. E faʻaaogaina e avea ma faʻatoʻaga autu mo le eliina, aemaise ile eleele humus-le lelei.
O le Humus o se vaega e matua liliuina atoa lea e le o vaaia ai vaega taitasi o le palapala ma isi mea. O le mea sili ona taatele o le faʻaaogaina o fugalaʻau masani e faʻaaoga e tagata nofo i le taumafanafana
O le malie o humus o meaʻai ma le vailaʻau, pe a faatusatusa i le fua fou, e 2-3 taimi le itiiti ifo, lea e mafai ai ona e faʻaaoga tonu i le vaitau o le tuputupu ae o laau mo le fafaga.
Humus e faʻavae i luga o manu. © Jill & AndyO mea o loʻo i totonu o meaʻai autu i le fafie
O le tuufaatasiga o le manulele e aofia ai vaega ia e maua ai mea taumafa i laau toto, faʻaleleia mea tau le physico-kemikolo o le eleele, lona fausaga. I le avea ai o se punavai o mea o meaola, faʻaleleia i le taimi o le faʻamalosi faʻatoʻaga o mea faʻateleina e faʻalautele ai le fua masani o le eleele.
Laʻau i soʻo se tulaga (fresh, semi-matured, humus) o se punavai o macro-ma microelements e pei o le nitrogen, fuamoa, potassium, calcium, silicium, sulfur, chlorine, magnesium, boron, manganese, cobalt, copper, zinc, molybdenum. O vailaʻau faʻaaogaina o manu e avea ma punavai autu o le malosi mo le microflora oneone.
O ituaiga uma o manulele e alkaline, o le alkalinity e oʻo ile pH = 8-9 iunite. I le povi paluvaʻa e 8.1, i le solofanua solofanua - 7.8, i le fafie - 7.9 iunite. E masani lava, o la latou faʻaaoga e faʻaalu ai le eleele, faʻaititia ai le eletise. O mea o loʻo i totonu o meaʻai autu o loʻo tuʻuina atu i faʻataʻitaʻiga taʻitasi o le laulau 1.
Pusa 1. O le vailaʻau faʻasolosolo o ituaiga autu o le manure ma le laulau
Manua, laʻau | Initaneti, g / kg o le meaʻai | |||
gaʻo | fumela | paluka | calcium | |
Cow (Mullein) | 3,5 | 3,0 | 1,4 | 2,9 |
Solofanua | 4,7 | 3,8 | 2,0 | 3,5 |
Pig | 8,1 | 7,9 | 4,5 | 7,7 |
Avian (moa) | 16,0 | 13,0 | 8,0 | 24,0 |
Le faʻaaogaina o le moli.
E le pei o fugalaʻau oona, o mea o loʻo i ai meaʻai i fugalaʻau faʻasaina e sili atu ona maualalo, ae o meaola e faʻaleleia ai mea faʻapitoa o le eleele, faʻamalosi, faʻaleleia le malosi o le absorption, faʻamalosia ma le microflora aoga, ma tuʻuina ai laau totino e tatau ona maua i se auala e faigofie ona maua.
Laulau 2. O le fua faatatau o le faʻaofiina o le meaʻai
Manua, laʻau | Fesoasoani i le palapala, kg / sq. m sikuea |
Cow (Mullein) | 7-10 kg / m² |
Solofanua | 3-5 kg / m² |
Pig | 4-6 kg / m² O nisi o fai togalaau e fautuaina atu i le 10-15 kg / m² mo le taina o le autumn |
Avian (moa) | 1-3 kg / m² mo le taina o le autumn. I luga ole fofo pito i luga 1: 10-12 lita o vai. |
Tulafono mo le faʻaaogaina o le sua fou
Talu ai o le susuga fou o le fugalaau sili lea ona faʻafefeteina, e faʻafeiloai i totonu o le eleele i le tautotogo ma le taumalulu i luga o se fanua e aunoa ma fualaau 'aina ma fualaau faisua. Tapuni i le loloto o le 25-30, faʻaitiitia le masani - e oʻo i le 40 cm.
O le faʻaaogaina o le tautotogo ua na o le vaeluaga ma le tuai o meaʻai. Mo uluai togalaau aina, faatoa faʻafefeteina ai le faatoʻaga mo le gaogao o le autumn (Ata 3).
Laulau 3. Taimi masani ma le fua faatatau o le faaaogaina o le povi pulu
Aganuu | Talosaga talosaga, kg / m² | Talosaga E masani ona |
Omoni, kapisi, garlic | 4-6 kg / m² | Mai le tautotogo po o le tautotogo e eli ai |
Kukama, zucchini, squash, pumpkins, melons | 6-8 kg / m² | Mai le tautotogo po o le tautotogo e eli ai |
Tomatoes i le leva, ogatotonu ma tuai ituaiga o kāpeti paʻepaʻe | 4-5 kg / m², mo le kapeti e oo i le 6 kilokalama / m² | Mai le tautotogo po o le tautotogo e eli ai |
Uti, seleri | 5-6 kg / m² | Mai le tautotogo po o le tautotogo e eli ai |
Kāreti, pateta, beets | 4 kg / m² | Mai le tautotogo po o le tautotogo e eli ai |
Berry (fuamoa, fusi, kusiisi) | Lii e oʻo i le 5 cm | Na o le autumn i tausaga taʻitasi |
Pome fua ma fualaau maa | E oo atu i le 3 kilokalama mo laau taʻitasi | Autumn faatasi ai ma se vaitaimi 2-3 2-3 tausaga |
Fualaau | 10 kilokalama / m² i le vaʻai laina | Autumn, 1 taimi i le 3 tausaga |
Vine | Fofo: 1 vaega mullein ile 20 vaega o le vai | I le tautoulu, e tasi i le 2-4 tausaga |
I le taumalulu, e salalau ai le fugalaau fou i le kiona. A uma le kiona, e pau i luga o le eleele ma eli i le tautotogo. O le loloto o le afifiina e tutusa ma le autumn.
Ole fua faatatau ole kiona e 1.5 taimi le maualuga. E mafua lenei mea i le mea moni e faapea i le taimi o le taumalulu o nisi o meaʻai e leiloa (nitrogen). E masani lava ona tuʻuina le fafie i le faaputuga aʻo leʻi faʻaaogaina mo le 2-3 masina. I le taimi lea, mai le maualuga o le vevela o le "susunuina o manu," o se vaega o le vao vao e mate. Afai o le togafiti mai le fale e paʻu vave ai i totonu o le fanua, ona lelei lea ona tuʻu i lalo o le uila, faʻamafunaina vao i le taumafanafana.
Ia manatua o soo se mea totō, aemaise lava fualaau faisua, faʻafefeteina i organics, faʻaitiitia le faʻaitiitia o le lelei. Fualaau faisua ma aemaise lava aʻa o le aʻafia e masani ona afaina i aʻa, o le aʻafiaga o le paʻu ma le paʻu o le palapala. Ina ia le mafai ona faʻafefeina laau, ia faʻaoga faamatalaga i le laulau 3.
Laulau 3. O le voluma o le tele o meaʻai, kg / 10 l pakete
Fuga susu | 10 pakete pakete |
Vaʻa e aunoa ma le taoto | 9 kg |
Vaʻavaʻavaʻavaʻa | 5 kg |
Solofanua | 8 kg |
Paʻu | 12kg |
Humus | 7 kg |
Faaaogaina mullein fou mo laei
Mullein e mafai ona fafaga fualaau faisua ma fualaau aina i le vaitau o le taumafanafana. Mo le laei pito i luga, o loʻo faʻaaogaina vaifofo suamalie e faʻaogaina.
Fofo sauniuniga: soʻo se fagu (sili atu ona talafeagai le paelanoa) e tumu 1/3 i le manoa, faaopoopo i le pito i luga ma le vai, ma tapunia. Faʻaoso tasi i le aso. Fermentation e tumau i le 1-2 vaiaso. O le ava lenei.
Ina ia fafagaina fualaʻau ma fualaau aina, o le a saunia se fofo o galuega: 1 le pakete o le ava ava malosi mai le masini ua faʻavaivai 3-4 taimi i le vai. Fafagaina o loʻo faia i le vaega o laulaau talavou. E faʻaaogaina le fofo o galuega pe'ā uma ona faʻamafa i lalo o le aʻa i le fua faatatau o le 10 l o le fofo galue i le 1 mita. Ia mautinoa ia mulch.
Mo fualaʻau fualaʻau, ua saunia se fofo galue e faavae ile 1 lita o le ava malosi o le 8-10 lita o le vai. Laei pito i luga e faia i le taimi o le faʻasusu pe a uma ona faʻasusu i lalo o mulching, 1-2 taimi i le vaitau o le tuputupu aʻe, faʻafeiloaʻi ma faʻamalaʻau mineral (pe a tatau ai).
Sauniuniga o laʻei luga o le suavai mai le fafie. © Gavin WebberLe faʻaaogaina o le suamalie le mama
Semi-rotted manure e itiiti le faʻalauteleina ma e mafai ona faʻaaoga saʻo e pei o le faʻamalo poʻo le mulch.
Mo le laei pito i luga, o se vaifofo ua saunia i le gaioiga: o le tasi vaega o le faʻamalolo i le 10 vaega o le vai. Faʻailo ma saofagā i togalaau ma teu fatu.
O laau e faʻafeinu i le pito i fafo o le pale e faʻamalo le eleele pe faʻapipiʻiina foi i le 1-2 laina faʻataʻamilo i le pale.
I lalo o le togavao, faia ni ofu pito i luga o le 15-20 cm mai le vao.
Mo fualaau faisua i togalaau o aisles (pe afai e lautele) poʻo totonu o togalaau e tipi i autafa o moega.
I lalo o aʻa o laau, e le mafai ona sasaa se vaifofo o le afa-riplein mullein.
O luga o laei e ufiufi ile eleele, pe a manaʻomia, faʻafeinu ma mulimulitaʻi.
Semi-ripened mass o se fugalaau lelei mo kapisi, paluka, meaʻai. Faatasi ai ma lenei fuga, o nei faatoaga o le a sili atu ona lelei mo muamua aʻa, sua suamalie, tamato, ma le isalaʻelu.
Le faʻaogaina o le manua pala
Faʻavaeina Humus
O le meaʻai poʻo le humus, o le autu o le humus i le palapala. O le Humus o se mea e tutusa lelei o se lanu uliuli enaena, faatasi ai ma se manogi o le tautotogo o se vaega eleele maloloina lelei. E maua mai i le faʻamalosiina o le vao i lalo o le faatosinaga a microorganisms. O le iʻuga, o le humus, humic acids ma mea faʻapitoa o meaʻai. O le humus o le malamalama i le tuufaatasiga. 1 m³ e aofia ai le 700-800 kg o le humus. I totonu o se pakete masani e 10 lita, o lona aofaiga e 6-7 kilokalama. O le agamalū lauulu ola maloloina e le taua.
O le maualuga o mea o le humus i le eleele, o le sili atu ona lelei o le sui. O le mea lea, i cheranozems, o le mea e aofia ai humus e 80-90%, ma i le sod sodz podzolic lona aofaʻi e faʻaititia i le 60-70%.
Faailoga faʻamafaʻailoga i totonu o le faapalaga mo le vevelaHumus meatotino
Humus o loʻo i ai mea nei o agronomic meatotino:
- faʻaleleia le palasi o le eleele;
- faateleina le tomai e taofi ai le susu;
- faʻaleleia le telefoni, ma faʻateleina ai fua o fua o fua;
- faʻaagaoioia le tuputupu ae ma le atinaʻe o laau;
- faateleina le tetee atu i faʻamaʻi ma faʻamaʻi;
- faʻapupulaina le palapala ile aoga microflora;
- faaitiitia le faaputuputuina o mamafa mamafa i oloa;
- faaleleia le teuteu o fualaau fuga, ma isi.
E faʻafefea ona kuka le maualuga o le humus?
- Tuʻu avanoa i le paolo mo le teuina o vaega
- ufiufi i mea faʻalelei ina ia tatalaina ai le pito i luma;
- vaega o loʻo tuʻuina i luga o tuʻufaʻatasi, i le 10-15 cm; vaega - vaomago, seleseleina o vaomago, lau, manua fou, afa-mama;
- taʻitasi taʻiala e faʻamaligiina ile vai poʻo le faʻafefeteina faʻafefe, mullein solution;
- i le pito i luga o le talipupuni ma se ata tifaga po o isi mea e le faatagaina ai le vai (mai timuga);
- vaalele i auala e faʻataʻitaʻi ai fale e manaʻomia;
- sosolo taimi ma suʻe ma i timuga timu faʻafeinu; susu i le taimi o le faʻamalosi i le va o le 50-60%, le vevela i lalo + 25 ... + 30 * C;
- Ina ia faʻavaveina le faʻamalosi, e fautuaina e faʻataʻapeʻapeina vaega o vaega ma sauniuniga (Baikal EM-1, Ekomik, Radiance-3 ma isi).
Afai e ausia uma mea e manaʻomia, e mafai ona maua se humus matua i totonu ole 1-2 masina.
I le faaopoopo atu i le fuafuaga, o loʻo i ai isi metotia mo le faʻavavevaveina o le gaosi i totonu o le humus poʻo le faapalaga, lea e alu foi i le faʻaleleia ma le faʻaleleia o togalaau faʻatoʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, vermicomposting e faʻaaoga ai anufe o Kalefonia, faʻamaʻi faʻamaʻi ma le anapobic.
Le faʻaogaina o le humus i totonu o nofoaga faʻasao
Faʻaaoga le Humus mo:
- faaleleia o le tamaoaiga o le eleele;
- fuālaʻau ma le faʻaleleia o fua i le vaitau o le tuputupu ae;
- tapenapenaga o vailaau palapala mo le totoina o laau;
- tapenapena o mea faʻapalapala eleele mo faʻalaʻau o le faʻatoʻaga, ma isi.
Tulafono mo le faʻaaogaina o le humus
I le humus, e itiiti ni ammonia o totoe e le faaleagaina ai le aʻa o laau. O le mea lea, o le humus e mafai ona faʻaaogaina e avea o se faʻaaogaina autu, pe faʻaaoga i luga o laei i le taimi o le mafanafana.
I le taimi o le sauniuniga o le tautotogo o le eleele mo le totoina / totōina o laau toto, o le humus i le aofaiga ua fautuaina o le a faaaoga i le 10-15 cm le palapala o le eleele mo le eli. I le averesi, 10-15 kilokalama o le humus e faʻaaogaina i le 1 mita o le eria.
E faʻaaogaina Humus mo fualaau aina uma e pei o le mulch, lea, e fesuiaʻi i le taimi o le taumafanafana, e avea o se faʻaopoopoga faaopoopo mo laau totō.
O le Humus e aofia i le tele o vailaʻau palapala mo le totoina o fatu ma fualaau fugalaau. Ae afai mo le totoina o le faʻafefiloi eleele e mafai ona aofia ai i le 50% humus, ona faʻaaogaina lea o le fua faatatau o le faʻaauau i lalo o fualaau o fugalaau. Ole maualuga ole humus e ono mafua ai le "fatliquoring" o le ageratum, eschsolzia, ma le cosmea. I le faʻaleagaina o le ola, o le a faʻaleleia ai e le tele o latou laau vegetative.
Mo totonu o laau toto, o le humus fua faatatau e oo atu i le 1/3 o le voluma o le masini sauni.
O fugalaau ma isi laau afu e mafai ona mulimulitaʻi i se 5cm o le mulch mai le tautotogo ia Iulai e aunoa ma le totoina ile eleele.
I totonu o greenhouses, e faʻaaogaina le humus i moega (faʻaopoopoga i le autu autu) i le tausaga muamua i se fua faatatau o le 40-60 kg / m². I tausaga mulimuli ane, ao le i suia le palapala, e 15-25 kg / m² e faʻaaoga i tausaga taʻitasi.
I le taumafanafana, o le humus e fafagaina i le vai mo laei folia ma aʻa i le fua faatatau o le sili atu ma le tasi le vaega i le 10-15 vaega o vai.
O le Humus, e pei o le paluga fou, ua faʻaaogaina e faʻaoga ai moega mafanafana.
O se lisi puupuu o le faʻaaogaina o le moli ma ona ituaiga gaioioiga e manino lelei le faʻamamafaina o aoga o mea faʻale-eleele i le fanua. I le faʻaaogaina o fugalaʻau faʻasaina, e mafai ona e foia le tele o mataupu o togalaau aina ma togavao, e aofia ai le mea autu - faʻaleleia le fua o le tamaoaiga o le saite.
Au uo pele! Faasoa atu au metotia o le gaosiga ma faʻaaogaina le muti, humus, compost mo togalaau ma togalaau faʻatoʻaga. Faʻasoa atu lou poto masani i le faʻaaogaina o faatoaga ma le faʻaaogaina o fomaʻi ma isi vailaʻau e le masani ai mo le palapala, faʻaleleia le faʻaleleia o le eleele, faʻateleina le gaosiga, ma faateleina le puipuiga o mea totō i faʻamaʻi ma faʻamaʻi.