Laʻau

Fluffy Hemanthus

O le igoa o lenei ituaiga e aofia ai upu Eleni anamua - "haema" - toto ma "anthos" - o se fugalaau. O tusitala o le ulutala atonu na taumafai e faamamafaina le matagofie o le susulu mai o nei laau toto. Ae o mamao mai fugalaau uma o le hamanthus o loo valiina i lanu susulu.

O le tele o taimi, o Hemanthus white-flowered (Haemanthus albiflos) o loʻo maua foi i fale mautotogi, e taua foi o le "deer", "damn" poʻo le "tina o le laulaufaiva" mo lau lanu lanumeamata lapopoa, lapopoa, laulaufaiva, ma se lagomalie malu ile pito.


© W J (Bill) Harrison

Genu Hemanthus totoa e tusa ma le 50 ituaiga o laau o le aiga amaryllis (Amaryllidaceae). Tufatufaina i Aferika i Saute ma Tropical Aferika.

Bulbous toto. Lea 2-6, o nisi taimi e lapoa, lapoa, sessile pe pupuu, manua pe paʻu-paʻu. Fugalaau e aoina i faamalu, paʻepaʻe, mumu, moli.

Faʻaleleia i togalaau faʻatoʻaga. Hemanthus o ni laau teuteu lelei e talafeagai mo aganuu i totonu. O le mea sili ona salalau i le aganuu, o White White (N. albiflos) ma G. Katerina (H. katharinae). Hemanthus bulbs fuga i le 3 tausaga.


© TANAKA Iutaiayoh

Faʻapitoa

Luga: I le vaitau o le tuputupu ae, o le sili atu o le 17-23 ° C. A o malolo, ia i ai i le 12-14 ° C, a itiiti ifo ma le 10 ° C.

Malamalama: Le susulu le malamalama. Paolo mai le la susulu.

Faʻatau: Agalelei i le vaitau o le tuputupu ae. O le eleele e tatau ona susu i le taimi atoa. I le malolo, ia faʻamago.

Fertilizer: I le taimi lava e tasi i le lua vaiaso, faʻamalo vai mo le totoina o laau i totonu ole fale, faʻaitiitia i le maualuga na fautuaina e le kamupanī mai le taimi o lau laulaau e oʻo mai seia oʻo ina maeʻa.

Faʻamamaga o le ea: Afai o le laau o loʻo iai i totonu o se potu ma le ea, ona mafai lea ona e sulu i luga le tumutumu i luga. Aua neʻi fufulu fugalaau poʻo laulaau, faʻapena foʻi ma pulufana i taimi o taotoga.

Suiga: Pe tusa o le tasi i le 3-4 tausaga, i le vaitaimi o loʻo moe. O le eleele - 2 vaega o le omea-turf, 1 le vaega o le eleele lau, 1 vaega o le humus, 1 le vaega o le peat ma le 1 le oneone.

Faʻafouina: Ataliʻi ma tama teine ​​teine. O tamaiti vavaeina ua totoina i totonu o le faʻafefiloi o le palapala i potopotoga eseese e tusa ma le 12 cm le umi, ma o le tasi vaetolu o le maualuga o le pulu e tumau i luga o le eleele. Ma le tausiga lelei, o le a latou fuga i le 2-3 tausaga.


© Noodle snacks

Tausiga

Hemanthus e fiafia i le faʻasalalauina, e aunoa ma le susulu o le la. O le nofoaga sili mo le tuʻuina atu o ni faamalama i se itu sisifo poʻo sasaʻe. I luga o faamalama ma se itu i saute, tuu le laau mai le faamalama pe fatuina se malamalama felafolafoaʻi ma se laupepa felafolafoaʻi poo pepa (gau, tulle, pepa feʻalo).

I aso mafanafana o le taumafanafana, e mafai ona ave i fafo le haemanthus i le ea (faapaologa, togalaau), ae tatau ona puipuia mai le la, mai le timu ma le ata.

O le vevela i le vaitau o le tuputupu ae (spring-summer) mo ituaiga Aferika i Saute e 16-18 ° C, mo ituaiga mai Afe o Aferika 18-20 ° C. I le taumalulu, e teuina i se malulu vevela, i le itulagi o 8-14 ° C.

I le tau mafanafana, o le haemanthus e matua suamalie, e pei o le pito i luga o le meaʻai ua mamae. E oʻo atu ia Oketopa, faʻaititia le suavai; mai ia Oketopa ia Ianuari, o le tuputupu ae e tapulaa, o lea e maua ai se taimi malolo. O le faʻasalaga e faia i se vai malulu, faʻafefe.

O le suavai mo hemanthus e le taua tele. Afai o le laau o loʻo iai i totonu o se potu ma le ea, ona mafai lea ona e sulu i luga le tumutumu i luga. Aua neʻi fufulu fugalaau poʻo laulaau, faʻapena foʻi ma pulufana i taimi o taotoga.

I le taimi o le tuputupu aʻe ma aʻo lei fuga, e faʻaaogaina le faʻaauau faʻaleauau ile 2-3 vaiaso.

O pulu o tina matua e totoina i le 2-3 tausaga, i le tautotogo. O le taimi sili ona lelei mo le faʻavasegaga e leʻi umi ae amata le tuputupu aʻe. Afai e le toe totoina pulu tuai i le 2 tausaga, ona faaitiitia lea o le fugalaau. Mo hemanthus, e sili atu nai lo ipu loloto e sili ona lelei. O le tuufaatasiga o le paluga o le eleele: sod - 1 itula, humus - 1 itula, lau - 1 itula, oneone - 1 itula. I le pito i lalo o le fagu e maua ai le suavai lelei. E le mafai ona faaleagaina ni aʻa i taimi o gafa, aua e faigofie ona gasegase i faʻamaʻi.

Hemanthus e faʻasalalau e tamaiti o le sipisi, ae o fatu e faʻaaogaina mo le toe gaosia o masini.

O fatu e tupu i totonu o le 6 masina; Lafoaʻi vave i le maeʻa o le seleselega, ona o lo o iai se taimi pupuu puupuu.

Hemanthus faʻatasi ma laʻau vavao mafiafia e mafai ona faʻaleleia e lau.. E seleseleina ma totōina i le oneone e pei o laʻau. I nofoaga e tipiina ai, e totoina ai laau toto e vavae ese ma faʻanofo e pei o ni fatu. O laau totō ma tamaʻi pepe o loʻo totoina i totonu o se mea o loʻo taʻua i lalo: malamalama lanu - 1 itula, laʻau - 1 itula, humus - 1 itula, oneone - 1 itula. O le tausiga e tutusa lelei ma laʻau o le laʻau.

Sauniuniga saogalemu:

  • hemanthus e mafai ona mafua ai faʻafitauli o le maʻi.

O aʻafiaga ono tutupu:

  • I le tele o ituaiga o hemanthus, pe a uma ona fuga, laulaʻau ma peduncle e mate - o le mea masani lenei.

Meaola

Hemanthus pomegranate (Haemanthus puniceus).

E maua i luga o eleele ogaoga i Amerika i Saute. O le pulou e lapotopoto, 7-8 cm le lautele. Lafoa 2-4, Malamalama lanumeamata, 15-30 cm le umi, vaapiapi i se petiole pupuu, sina siva. O le faʻasalaga o se malu malu, 8-10 cm le lautele. Fugalaau e 8-20, moli mumu, lanu samasama, i le puupuu, 1.2-2.5 cm le umi, pedicels, petals laina. O laupepa e ufiufi le lanumeamata, e le tele - lanu viole. E fuga i le taumafanafana.

Hemanthus Katerina (Haemanthus katherinae).

E ola i luga o mauga papa i Natal (Aferika i Saute). Pulu 6-8 6-8; malosi malosi malosi e oo i le 15 cm le maualuga, i le pito i luga ma le 4-5 laasaga 24-30 cm le umi. Pipi 15-30 cm le umi, pipiʻi i le faʻavae. O le inflorescence o se faamalu, e oo i le 24 cm le lautele. O fugalaau e tele, i luga o pedicels 3-5 cm le umi, Mumu. E fuga mai ia Iulai-Aukuso. Lalelei tele, teuteu tele laau.
'König Albert' (hybrid H. katharinae x H. puniceus). E ese mai i le tuputupu aʻe o le tuputupu ae, o le tele o mea leaga ma mumu mumu.

Hemanthus cinnabar (Haemanthus cinnabarinus).

E maua i vaega mauga o Cameroon. O le pulou e lapotopoto, 3 cm le lautele. Lea, 2-4 i le fuainumera (2 o latou e masani lava ona faʻapupulaina), i luga o le gataifale, vavalalata i petiole, 15-25 cm le umi. Ole lapotopoto o le lapotopoto, 25-30 cm le umi, lanu meamata (faʻaalia i le taimi e tasi ma laulaau fou). O le inflorescence o le faamalu, 8-10 cm le lautele, ma le 20-40 fugalaau; uili 2-3 cm le umi. Fugalaau (ma sima) e lanu mumu; petals e le faʻatauvaʻa, punou fafo. E fuga mai ia Aperila.

Hemanthus Linden (Haemanthus lindenii).

Maua i atumauga i vaomatua o vaomatua i Congo. Soresens ma malolosi rhizomes. 6 lau, faatulaga i laina e lua, e oo atu i le 30 cm le umi ma le 10-12 cm le lautele, faataamilo i le faavae, faatasi ai ma le lua tapuni umi i luga o le veto ogatotonu, faatasi ai ma ni petioles umi. Pipi 45 cm le umi, faʻalafola i luga o le tasi itu, sili atu pe itiiti foi le vaʻaia. Inflorescence - o se faamalu e oo i le 20 cm le lautele pe sili atu foi, tele-fuga (sili atu ma le 100 fugalaau). Fugalaau 5 cm lautele, ulaula mumu. E tele togalaau i le aganuu.

Hemanthus multiflorum (Haemanthus multiflorus).

O loʻo nofo i atumauga i vaomatua o vaomatua i Aferika o le taumafataga. O le pulou e lapotopoto, e oo i le 8 cm le lautele. O le mea sese o loʻo i lalo ifo. Lea 3-6, faʻatasi ai ma petioles pupuu, vavalalata, 15-30 cm le umi, ma vevela b-8 i itu uma e lua o le veto ogatotonu. Pipi 30-80 cm le maualuga, lanumeamata poʻo le lanu mumu. O le faʻaogaina o le faamalu, 15 cm le lautele. Fugalaau, e aofia ai le 30-80, mūmū sesega, i luga o pedicels e oo atu i le 3 cm le umi; sima e mumu. E fuga i le tautotogo.

Hemanthus white (Haemanthus albiflos).

E maua i luga o papa papa o Aferika i Saute. Pulupulu o fua o le mamafa. Pepa, 2-4 i le fuainumera (e masani ona tutusa i le taimi e tasi), o le lautele, 15-20 cm le umi ma le 6-9 cm le lautele, lanu uliuli, lamolemole mai luga, pipili i pito. Pipi puupuu, 15-25 cm le umi. O le inflorescence o se faamalu, e le mautonu ma toetoe lava a lapotopoto; se palanikeke o lapoa valea 5, lanu papaʻe ma lanumeamata. O fugalaau e toetoe lava a leai, e paʻepaʻe, pupuu nai lo le ufiufi; uila e papaʻe; O isi e samasama. E fuga mai le taumafanafana i le autumn. Manatu masani. Fafaga i potu.

O punaoa eseese e taʻua ai le tele o pubescens (H. albiflos var. Pubescens Baker), faʻatasi ai ma lau laʻau po o lauʻau laʻau i tafatafa; fugalaau lanu piniki, ae o lenei lafoga (ituaiga) e le o maua i tusi o lafoga.

Hemanthus tiger (Haemanthus tigrinus).

Faalauiloa i luga o mauga papa i Aferika i Saute. O laulaau e lanu meamata, 45 cm le umi, 10-11 cm le lautele, e pipii i autafa, ma lanu mumu-lanu mumu i le faavae. Peduncle 15 cm le umi, faʻamafola, malamalama lanumeamata, ma lanu mumu. O le faʻaogaina o le faamalu e foliga mai i le faamalu, eleelea, toetoe lava a oʻo i le 15 cm le lautele. Pepa o inflorescence oval, glossy red, 4-5 cm le umi. O fugalaau e mumu.

Scarlet Hemanthus (Haemanthus coccineus).

E maua i luga o papa papa o Aferika i Saute. Pulu e 10 cm le lautele; o fua o le mamafa. Lafoaʻi le numera 2 (faʻapipiʻi i le taumalulu pe a uma ona fuga), 45-60 cm le umi ma 15-20 cm le lautele, faʻafefe-pei, faʻasala i lalo i le 8-10 cm, lanumeamata, ma paʻepaʻe mūmū, lamolemole, vili. Peduncle 15-25 cm le umi, i lanu mumu-mūmū. O le faʻaogaina o le faamalu e foliga mai i le faamalu, eleelea, toetoe a lapotopoto, b-8 cm le lautele, ma le lanu mumu e 6-8 e faʻavave le tasi i le isi. O fugalaau e mumu, 3 cm le umi; laina toto; sima e mumu. E fuga i le autumn, ae le o tausaga.


© Wayne Boucher