Meaai

E uiga i faamanuiaga o le faasatauro

O le taimi o mafatiaga o loʻo oʻo mai - o le taimi o le aoina o fualaʻau, fualaau faisua, fualaau 'aina, puʻu. O lea na matou filifili ai e faamanatu atu i le au faitau o le "Botany" e uiga i faamanuiaga o nisi o meaalofa o le natura. Tatou amata i le kapisi. O ai e le iloa le faʻataoto e uiga i le ala na alu ai le tupu o Roma Roma o Diocletian, ma tuua lona nofoalii, ma alu i le nuu, ma le faamoemoe e tupu le kapisi iina. Ina ua taunuu atu ia te ia le tuuina atu o patricia ma se talosaga e toe foi atu i le faataunuuina o tiute faaletagata, sa ia tali atu ia i latou: "Oka se nofoalii, sili atu ona e vaai i se kākaʻe ofoofogia na ou ola ai!" Na tumau pea le lauiloa i le talafaasolopito. O loʻo i ai le faʻamaoniga o le kukaina ma mea manogi na tautua i tausamiga talu mai aso anamua o se tasi o mea e faʻaaogaina. I Eleni anamua, i le Emepaea Roma, ona sosoo ai lea ma Rusia, sa totogiina le kāpeti i fualaau aina suamalie ma maloloina.

Brassicaceae poʻo Cruciferous (Brassicaceae) © Coyau

I lo tatou atunuu, o le kāpeti e sili ona faʻaaogaina, e ui lava o nisi o ituaiga o aiga faasatauroga e sili atu nai lo mea o loʻo iai i vitamini faapitoa. O kalamaisi e tele mea aoga mo le tino o le tagata: gaʻo (gaʻo, sisi, fiber, hemicellulose, mea pectin); protein e aofia ai amino taua; gaʻo. O le Kapisi o loʻo i ai se tuʻufaʻatasiga tele o vitamini. E naʻo le 250 kalama o lenei fualaau faisua e maua ai le tino i aso taitasi o le fualaʻau C. Vitamini B1, B2, B3, B6, P, PP, E, K1, D1, U, provitamin A o loo aofia ai foi i le kapisi. Provitamin A (aka carotene) e maua i lau lanumeamata. O le kalama e maua ai le biotin (vitamini H), o se faʻalavelave atoa o microelements (aemaise lava le tele o le potassium - 185 mg i le 100 g o kapisi). E i ai foi le kesi, fuamasi, uʻamea, magnesium, cobalt, apamemea, zinc, meaola faʻasaina, ma isi mea. O laulaau lanumeamata fafo, faapea foi ma le kapeti lanumeamata lanumeamata, o loo maua ai le vitamini B9, poʻo le gaʻo siama, e talafeagai mo le masani ai o toto ma le metabolism. I le taimi o le vevela o le vevela, o le a gasegase le elemene masi, o le mea lea, o tagata gasegase e maua i le toto o le laʻau kuka fautuaina poʻo le kapisi fatu fou

Ulu Cabbage © Dirk Ingo Franke

O vitamini o le vaega B o loʻo i totonu o le kāpeti fesoasoani i le tino, o le vitamini K e fesoasoani i le totoina o le toto, ma e le gata ina puipuia ai le vaʻaia, ae o se mea puipuia e puipuia ai le tino o le tino (o le a tatou toe foi atu i lenei fale o le faasatauroina i sina taimi mulimuli ane). E talitonuina o le aofaiga o vitamini P, lea e fesoasoani e faamalosia ai puipui o capillaries, kapisi i totonu o fualaau faisua e le faʻaalia. Kapisi e iai le lactic acid, lea e aoga mo le tino, o le mea lea e aoga mo tagata e maua i le maʻisuka. O le Kapisi e faʻaalia ai ona faʻamalologa i le fou ma i totonu o le fulufulu. O le gaosiga o le kuka kuka gaosi fesoasoani e fesoasoani i le atherosclerosis, oona ma le atuatuvale. E fautuaina ina ia faʻaaogaina e faʻapupula ai le malosi o le suasusu gase, faʻaitiitia le toto toto ma faʻaleleia ai le manaʻo. E faʻaaoga e tamaitai le vailaʻau kuka e faʻamaeʻaina ai o latou paʻu, o lona uiga. mo le matagofie. Ma ia faatumauina le susulu ma le mamafa o le lauulu malulu, e fautuaina i le tausaga ona faia se togafitiga ma togafitiga (pe a ma le masina), lea o aso taitasi e kuka ai le kapisi fou poo le paluga o kapisi, lemoni ma suamalie suamalie i totonu o le ulu.

Ulu o le ulu © Elena Chochkova

Ae ui i lea, ei ai faʻamaoniga i le faʻaaogaina o kapisi. E le fautuaina mo tagata e maualuga le eletise, pe a maeʻa taotoga i gaioiga o le manava, ma faʻamaʻi o le thyroid gland, ma faʻamalosia malosi faʻaalia o le maʻi o le peptic ma le totoga o le gastrointestinal tract. Ona o le tele o le masima, e le fautuaina le sauerkraut mo gasegase maualuga, faʻapea foi ma i latou e mafatia i faʻamaʻi fatugaʻo ma le ate. Mo tagata faapena, e tatau ona sola le sauerkraut ao leʻi 'ai e faatea ese le masima, pe faʻaaoga fua o meaʻai i lona gaosiga - e le sili atu ma le 10 kalama o le masima i kilokalama o kapisi.

Head Cabbage © Forest & Kim Starr

Suesuega e saienitisi ua faaalia ai o le kapisi o se meafaigaluega lautele e puipuia ai se tagata mai le faʻamaʻiina i le togafitiga o le kanesa. O le mea e puipuia ai le kanesa mai fualaʻau faʻasalalau e puipuia ai foi mai ai mai tui matautia o le vevela. E tusa ai ma le au saienitisi, o le kulupu e maua mai i le kapisi papaʻe, broccoli ma le cauliflower o loʻo puipuia ma le manuia ia mailei faʻataʻitaʻi mai mea matautia o vevela. E mafai ona manatu e faapea afai o sea ituaiga metotia e galue i fatu, ona tatau lea ona galue i luga o tagata. O le mea na tupu, o le dindolylmenehane, e pei ona faʻaalia e suʻega, e saogalemu mo tagata. O lenei tuufaatasiga ua uma ona taʻua o se vaega o togafitiga o le kanesa puipuia. O Dr Eliot Rosen mai le Nofoaga Tutotonu o le Lombardy Cancer Center na suʻesuʻeina aafiaga o lenei tino i luga o le tino ua faʻasaina i le faʻamalolo. I fuamoa na faʻafefe i le faʻamalolo, o lenei tuufaatasiga sa faia i aso uma mo vaiaso e lua. O le amataina o le fualaau faasaina na amata i le sefulu minute i le maea ai o le vevelaina o manu. O se taunuuga, o togavao uma mai le vaega o le vaega na maliu mai le faʻamalolo, ma i le vaega faʻataʻitaʻiga i le faaiuga o le masina sili atu i le afa o mataupu suʻesuʻe na ola pea. Na faʻapea foi ona maua e nai kiona le maualalo ifo nai lo le toto mumu mumu, totoga mūmū mūmū, laulaʻa paʻepaʻe paepae ma platelet i totonu o le toto - o se faʻaitiitia o sela o le toto o se aafiaga masani masani i tagata o loʻo maua i le kanesa o loʻo faʻaaogaina le faʻamalositino. O lea, e mafai e le diindolylmethane ona puipuia siama maloloina i le taimi o le leitiola ma i le tulaga o se faalavelave faanatura, ua faaiu ai saienitisi.