Laʻau

Saintpaulia (Uzambara violet)

I le natura, o lenei ituaiga o laau e mafai ona maua i autafa o vaitafe, faapea foi latalata ane i afu o afaina o Aferika. I le 1892, na matau muamua ai e Baron Walter von Saint-Paul le viole i totonu o Utu Uzambara i Tanzania, ma na ia faia ai se faamatalaga atoa o lenei fugalaau. O se taunuuga, na maua ai le igoa o Saintpaulia i le faʻaaloalogia o le baron, ma, ina ua mavae sina taimi, na faʻaalia i le fugalaau o le fugalaau, ma na mafai ona tosina mai le gauai o tagata fai vine.

Mo le tele o tausaga, o faifaʻatasiga mai le tele o atunuu sa auai i ai ma, o se taunuuga, o le tele o senpolia ituaiga na gaosia. Uambar violet o le a le tuua ai se tasi e le afaina ona o le tele o ituaiga o ituaiga, faapea foi ma se vaitau umi o le ola.

Faatasi ai ma isi mea, ua lava le tausia o le senpolia, ae o le viole o le a fuga mai i le gasologa o le tausaga. I le taimi lava e tasi, e fai sina siva avanoa ma i luga o le windowsill e mafai ona e tuʻuina atu ituaiga eseese o violet, ma a uma ona e seleseleina, e mafai ona e totoina ni laau totō o le ai ai fugalaau lanu eseese.

Leoleoina e Senpolia i le fale

Malamalama

O Saintpaulia e fiafia i nofoaga e tele ai le malamalama, ae o le mea e le oʻo mai ai le la. O faamalama i Sisifo ma sasaʻe e lelei, ae i le faamalama i saute e sili atu ona lelei i le taumalulu. Afai e na o faamalama i saute le fale, ona tatau lea ona faia ni fua e puipuia ai laau mai le susulu o le la. I ia tulaga, e mafai ona e faʻaogaina le laulau e le faʻapipiʻi tuusaʻo le fale i luga o le windowsill.

Tulaga o le vevela

O se laau talavou e ola lelei i le vevela o + 23 ° C-25 ° C, ma mo se tagata matua e totoina lenei faailoga e mafai ona faaitiitia i le + 20-24 ° C. O le mea taua o le vevela o le ao ma le po e toetoe lava tutusa i le tulaga e tasi, ma o latou eseesega o loʻo i totonu o ni nai tikeri. O suiga tetele i le vevela, faʻapea foʻi ma faʻataʻitaʻiga, e matua afaina ai le senpole.

Faʻamamaga o le ea

E fiafia tele Saintpaulia i le maualuga o le vevela, ae e lagona foi le lelei i le ea malulu. E le fautuaina le suluina o le violet, ae ia faia nisi faiga e faʻaleleia ai le faʻavalaʻau - e faʻafeiloaia.

Faʻasa

O vai tapuni ua talafeagai mo le faʻaleleia o vai, ae mafai ona e faʻafeinu i le timu ma liusua pe a leai ni faʻafitauli tau le siosiomaga. I soo se tulaga, e tatau ona tu le vai. A faʻamaligiina, e tatau ona e pulea ina ia le maua ai le susu i totonu o le pusa ma luga o laulaau. I se isi faaupuga, e tatau ona faʻafeinu i lalo o le aʻa. Afai o le tau e mafanafana i fafo, ona mafai lea ona faʻaleleia le susu, pe a fai e sili atu ona vaivai, ona mafai lea ona faʻaitiitia le vai. O le faailo sili o le malosi o le vai e mafai ona avea ma ona lau. Afai o laulaau e laititi ma tino, ona faʻafeinu lea o le vai, ma afai e amata ona paʻu le lau, ma faʻavaivaia le paʻi, ona tatau lea ona faʻaleleia le suāsusu. Pe a vevela le eleele, e alu ese le aʻa o aʻa lamolemole lea e faʻafefe lelei ai le susu. Faʻatasi ai ma le faʻaleleia o le eleele, o le pala o le aʻa e mafai. E masani lava ona tupu pe a totoina se viole i se pusa tele. Le puipuia o le laau mai maʻi faʻamaʻi, pe a ma le tasi i le masina ona faʻafeinuina le laau i se vaivaiga vaivai o le potassium.

Sogi mo saintpaulia

I le eleele mo le violet, e iai ni manaʻoga e tuʻuina atu, ia maua ai le okesene i aʻa o le violet.

O lona uiga e tatau ona vaʻavaʻa, aʻo taofi lelei le susu. O le tuufaatasiga o le totoina o le totoina o loʻo aofia ai vaega nei: faʻafefeteina eleele, humus leaf, oneone ma moss-sphagnum. E mafai e tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi ona maua lana lava fua ma, ioe, o le mea sili.

I le isi itu, e mafai ona e faʻatauina le paluga faʻapipiʻi faʻatoʻaga i totonu o se faleoloa fugalaau ma faʻaopopo le perlite, moss-sphagnum poʻo le suʻeuʻu.

E mafai ona faʻaaoga eleele mai vaomatua, faʻatasi ai ma se vaega itiiti o fanua lauolaola.

Saintpaulia fuaina

E le o se laau tele lea, ma o lea ua tupu ai i totonu ole fagu tele. Ina ia mafai e le viole ona faʻaauau pea ona tuputupu ae masani, e tatau ona totoina i totonu o se ipu tele. O violets foi ei ai ni aʻa maaleale ma, o se taunuuga, e matua faigata lava ona faapalepale le gaioiga ma se sui atoatoa o le eleele. Afai o le tuputupu aʻe o le violet na amata ona faifaimalie, e tatau loa ona toe totoina i totonu o se fagu telē. I le taimi lava e tasi, e na o le faʻaaogaina o le laau i se isi atigipusa, pe a maeʻa ona faaopoopoina lea o le aofaiga talafeagai o le eleele i totonu o le fagu.

O le a faʻaaogaina se faʻaopoopoga o mea totō o le a manaʻomia i mataupu pe a pala le aʻa poʻo ua faʻaitiitia le fua o le faʻamaʻi.

Ua talitonu tagata popoto e faapea, mo le tuputupu ae sili o le senpolia, o le lapoa o le ulo e tatau ona faatolu ona sili atu nai lo le taamilosaga o le pusa. I le avea ai o se tulafono, ua tupu aʻe nei violets i totonu o ipu o loʻo i ai le umi o le 10-13 cm ma le maualuga o le 10 cm. I totonu o ipu o lenei lapoa, o le viole ei ai ona lau tele ma fugalaau. I pusa lapoa lautele, atonu e le fuga le senpolia.

Laʻei pito sili

A maeʻa le faʻavasegaina, pe a ma le masina ma le afa mulimuli ane, e amata ona latou faʻamafanafanaina le tagata matua. Mo lenei mea, e tatau ona faʻaaogaina fugalaau mo fua o laau totō, lea e mafai ona faʻatau i faleoloa fugalaau. O lenei taotoga e tatau ona faia i taimi uma, talu ai e mafai ona fuga mai violeseta i le gasologa o le tausaga. O le toʻatele o tagata e fiafia i violesite e le faʻafefeteina i latou, ma o le ono masina latou te faʻapipiʻiina ai i ni ipu fou, ma e sili atu le laʻititi nai lo mea muamua (pe tusa ma le 1-2 cm).

Toe faʻaleleia o togalaau

A maeʻa sina taimi, ona amata lea ona mate le laʻau pito i lalo i le violet ona le toe ai lea o lona teuteu, ma o ona lauolaola e le manaia. Ina ia mafai ona toe faafouina le laau, o le pito i luga o le a vavaeese mai ai, o togalaau e togafitia i se aʻafiaga o le tuputupu ae o le toto, pe a uma ona totōina i se mea fou. O totoe o le fugalaau e totoe i totonu o le ulo ma pe a mavae sina taimi, i totonu o le ulo, o le a aliaʻe laasaga, sauni mo le aʻafia.

Faʻapenaina o violets

O lenei laau e totoina i le tele o auala: e ala i le taina o vavae, laasaga, peduncles. Ua aveeseina mai laulaau, filifilia laau ola maloloina. E tatau ona e tago i se naifi po o se lauulu ma tipi le laina laulaau ina ia tele ai le eria mo le aʻafia. O le umi o le 'au e mafai ona i totonu o le 3-5cm. O le mea e seleseleina o le fusi lea i le gaʻo ua gaoioi, ma tuʻu i se fagu vai. E tapenaina le vai ma faʻamalieina muamua, ma ao le i tuʻuina i lalo mea na vavaeina, o le a lafoina le papa o le carbon carbonate i totonu o le vai. Pe a ma le vaiaso ma le afa, o aʻa e aliali mai i luga o le fatu.

Mulimuli ane, ua totoina le vavae i totonu o ipu palasitika, lea e faia ai pupu i le pito i lalo ma ua faatumuina le puafiti (mo alavai). Pe tusa o le afa o le tioata ua tumu i eleele faʻasalaga poʻo se mea masani o eleele eleele ma oneone. O seleni ma aʻa o le toto ua totoina i le loloto pe a ma le 1.5 cm, ma ua maeʻa ona ufiufi i se pusa paʻu. E mafai foi ona e ufiufi ma soʻo se pusa manino.

E mafai ona totoina vave ni afaina i le eleele ma e le faatali mo aʻa e aliali i totonu o le vai.

I lenei tulaga, o le a totogo le laau i sina taimi mulimuli ane, ma, i se mea, i le masina, e mafai ona foliga mai ai laulaau talavou. A uma ona tutupu aʻe laau talavou, ona totoina lea i totonu o ipu eseese. O nisi ituaiga o violets e le mafai ona faʻaleleia e ala i laulaau, aua e le tutusa ma o latou aiga. O le mea lea, o le violets pe a maeʻa le faʻamalosi, e faʻasalalau e peduncles. Ina ia faia lenei mea, ave lauulu fugalaau sili ona malolosi ma sili ona ola maloloina, oti ese ma faatulaga i totonu o tioata, e pei o le tipi. A maeʻa se taimi, o le a aliali mai ni laupepa laʻititi i le sinuses o laulaau laititi. E tele mea e faʻafeinu ai nai lo laʻau.

O nisi o ituaiga o Saintpaulia o loʻo i ai auala faʻaputu e taʻua o le fanau fanau. Ina ia mafai e le laau ona atiae lelei ma ia foliga foliga teuteu, ona aveeseina lea o laasaga ma aʻa i le auala lava lea e tasi e pei o le tipi.

O nisi ituaiga o violets e leai ni laasaga, ae e mafai ona maua mai e ala i le aveesea o le tulaga tuputupu ae. A maeʻa se taimi faapitoa, o le a aliali mai i le sinusina o lau o loʻo i luga o lau o laau. A oʻo atu i le tusa ma le 3 cm, ona vavaeina lea ma totōina i totonu o se vaega o le eleele.

Tupulaga tuputupu aʻe o se tasi lea o gaoioiga e sili ona pele i le au faifaatoʻaga ma le masani ai fale ma aiga masani. O lo latou tulaga ese o loʻo taʻoto i le mea moni latou te faʻaaluina sina avanoa i luga o windowsills, o lona uiga e mafai ona e totoina le tele o ituaiga o lenei laau matagofie i le taimi e tasi. E le gata i lea, e le lelei, ma e le manaʻomia ai se taimi tele mo le latou malaga. E le gata i lea, e faigofie ona faʻasalalau ma e moni lava o tagata uma e fiafia i le matagofie ua latou faʻaaogaina lenei tekinolosi. E alofagia o ia ona e fiafia i isi i le gasologa o le tausaga, aʻo mafai ona e vaʻaia ni faʻataʻitaʻiga ei ai tulaga lanu eseese. I luga o le tasi faamalama o le ai ai nisi o latou, ma e le masalomia le teuteuina o le fale. E le gata i lea, latou te foliga tele i ni mea e le tumau, ma isi ituaiga o lanu matagofie e tasi.

Saintpaulia eseese ma ata ma igoa

Saintpaulia pouliuli (Saintpaulia confuse)

O se laau faʻatasi ma se fua saʻo saʻo e oo i le 10 cm le maualuga. O fugalaau e lanu-violē, ma samasama samasama, e aoina i fusi e fa.

Saintpaulia viole, po o le Saintpaulia violet (Saintpaulia ionantha)

I le natura, o le laau ei ai fugalaau lanumoana-lanumoana, ae o le lanu o le galueaiina o le cultivars e mafai ona eseese tele: paʻepaʻe, piniki, mumu, lanumoana, viole. O lau lanu lanumeamata i luga, lanumoana-lanu i lalo.

Saintpaulia magungensis

O se laau faʻatasi ai ma faʻalalālaʻau e oʻo i le 15 cm le maualuga ma lafoaʻi ma le lautele e tusa ma le 6 cm i le pito i tua. O fugalaau e lanu viole, e aoina i le lua pe fa.

Saintpaulia teitensis

O se vaaiga le maalofia mai mauga mauga o saute sasaʻe o Kenya e mafai ona puipuia.