O le togalaau

Pese Peruvian

O se vaa tele na folau mai Amerika i Saute i Europa, e pei o vaʻaia tele o le vasa, na lafoina se pu. O i latou uma lava o loʻo i ai sina malosi, o loʻo latou tetee ma le loto faʻamalosi i elemene lē mafaʻatasia mo se aso. Ae o le matautia na fetolofi i le isi lima: o le toatele o le auvaa ma le pasese na matuai mafatia lava i nisi maʻi le iloa.

O le leai o se faamoemoe le tulaga o le pasese sili ona lauiloa - o le Pule o Peru, o le na tauaveina le igoa taua o Don Luis Geronimo Cabrera o Vobadilla Count Cinghon. Mo le tele o tausaga sa ia alu atu ai i se tasi o nuʻu sili ona lauiloa Sepania - Peru, ma o le taimi nei i le faaiuga o le 1641, ua le lava i se maʻi le mautonu, o lea ua toe foʻi mai i Sepania. O lenei faamaʻi o le malaria. Faatasi ai ma le tele o uta taua na faatumulia ai le taofiga, na matua popole lava le Pule e uiga i le taunuuga o le mamafa, o le paʻu paʻu o loo i ai le paʻu, lea, e tusa ai ma Initia i le lotoifale, na faamalolo ai le malaria. I le tau o osigataulaga sili na ia alu ai i le Pule Sili, o le sa muamua i le au Europa ona maua se oa faapena. Faatasi ai ma lenei paʻu, na ia faafesootai ai le faamoemoe o le faamalologa mai se maʻi leaga. Ae na le aoga, ona o le vaivai mai mafatiaga, na ia taumafai ai e toso le paʻu oona ma le mu o le gutu: e leai se tasi na iloa pe faʻapefea ona faʻaaoga ona faʻamalologa.

Quinch tree, Cinchona

Ina ua maea se malaga umi ma le faigata, na taunuu ai se vaa faigata i Sepania. O fomaʻi sili ona lauiloa o le laumua ma isi 'aʻai na valaʻau i le tagata maʻi. Ae ui i lea, e le mafai ona latou fesoasoani: o le mealilo i le faʻaaogaina o le paʻu faʻamalolo e le avanoa ia i latou. O le mea lea, o fomai e sili atu le togafitia o Cinghon i le toeaina, ae, e leai, le aoga, e pei o le efuefu o mumumu Aikupito. O lea na maliu Cinghon i le malaria, ma le faʻaaogaina fualaau faasaina na maua mai tagata.

O le mea muamua e iloa le mealilo o le laau o Peruvian, o le sitaili, o Iesuits. I le avea ai o le paʻu o le antimalarial mai le paʻu taulaitu, latou te leʻi faʻagesegese i le taʻutinoina o le paia. O le Pope lava ia, i le vaai atu i lenei mea o se punavai o tupe mama sili ma se auala faatuatuaina e faatosina ai tagata talitonu, na faamanuiaina ai faifeau o le Ekalesia Katoliko ma faatagaina ai i latou e amata mafaufau i le paʻu. Ae ui i lea, e lei umi ae amata ona faʻaaoga e fomai ia vailaau faafomai: latou te leʻi iloa lelei pe o ona meatotino poʻo le auala e faʻaaoga ai.

O le faʻamaʻi mataʻutia o le malaria na faʻalauteleina pea i Europa atoa ma mulimuli ane oʻo atu i Egelani. E ui lava i le taimi nei ua amataina e le pusaaisa o le Jesuite o se auala sili ona lelei i le tau faasaga i le malaria fero, ae leai se tagata Peretania o le na faʻaaloalo ia te ia lava, e mafai ona faaaogaina. O ai, o le mea moni, o le a taumafai e ave faʻamalosi a le Jesuit i se atemosifia o le le fiafia lautele i mea uma e sili ona mamao ma le pule faapope na inosia i Egelani atoa? O le tagata lauiloa i le gagana Peretania o le bourgeois, Cromwell, o le na gasegase i le malaria, na matua teena le faaaogaina o lenei vailaau. Na maliu o ia i le malaria i le 1658, e aunoa ma lona iloaina o le avanoa faaola mulimuli.

Quinch tree, Cinchona

I le taimi na afaina ai le malaria i le tele o atunuu, o le inoino o le toʻatele o tagata agai atu i le Jesuits ua faateleina i le tikeri sili ona maualuga. I totonu o Egelani, mo se faʻataʻitaʻiga, na amata ona molia i latou i lo latou faʻamoemoe e faʻatau uma tagata e le o Katoliko ma o latou paʻu, e aofia ai le tupu, o le na faatoa maʻi i le maʻi mama. O taumafaiga uma a le fomai fomai e faaitiitia lona tulaga na le aoga. O talosaga a le au monokesa a Katoliko mo le fesoasoani na matua teena.

Na faafuasei lava ona tupu se mea e leʻi faamoemoeina. Seʻia oʻo i lena taimi, o se faʻaliloloa le iloa, o se tasi Talbor, na ia faia e faʻamalolo le tupu. O taunuuga na ofoofogia: i le na o le lua vaiaso, na faʻamalolo le tupu i se maʻi leaga e ala i le tagofia o vailaau oona i totonu o se sipunipuni pe a uma le tolu itula. O le fomai togafiti togafiti poto na mumusu e taʻu mai le tuufaatasiga ma le amataga o le vailaau faamaloloina. Ae ui i lea, o le tupu, fiafia, vave ona faamalosia, e leʻi faia pea lenei mea. Na laveaʻiina o ia mai se maʻi tuga, na ia faafetai ma le loto faafetai i lona faaola ma tuuina atu ia te ia le suafa o le Alii ma le Faamalolo o le Tupu e ala i se tusi faapitoa. E le gata i lea, na ia faatagaina Talbor e togafitia tagata gasegase i le atunuu atoa.

O le matauʻa o tagata uma o le tupu, ae maise lava o fomaʻi aloaʻia, e leai ni tuaoi. Latou te le mafai ona faʻafetaui le lauiloa o le fomaʻi fou. O tagata uma lava na mananao e taulimaina na o Talbor. E oo lava i le Farani Farani na auina atu ia te ia se valaaulia eo mai i Pale e togafitia lona tagata ma le aiga atoa mo le malaria. O le taunuuga o togafitiga na manuia foi i lenei taimi. O le fofo fou o se manumalo sili atu lea mo Talbor, o le, e ui i lea, na ia faʻaauau pea lona faalilolilo. Naʻo le taimi na ofoina atu ai e le tupu o Farani le faipisinisi poto 3000 franc gold, o se penisione umi ola ma sa ia tautino e aua nei faʻaalia le mealilo seia oʻo i le maliu o le fomai, na toe tuʻuina atu Talbor. Na foliga mai sa ia togafitia ona tagata maʻi e aunoa ma se mea e sili atu na i lo le uu o le Jesuit i le uaina. Na ia natia lenei mea moni mai le tupu Peretania, talu ai sa ia iloa na lamatia lona ulu.

Peitai, mulimuli ane, na oo mai le taimi na le toe avea ai se togafitiga faavavega ma se pule a tagata taitoatasi. Ua faʻatuina e ia lava e na o le pau lea o le meafaigaluega faʻalagolago i le tau faasaga i le malaria. E fiasefulu afe afe tagata Europa na aveesea le faʻamaʻi matautia i le fesoasoani mai o le paʻu faʻamalolo o le Peruvian, ma e leai se tasi na i ai se manatu manino e uiga i le laau lava ia. E oo lava i tagata Spaniards na nonofo i Amerika i Saute ma maua ai se tupe pulea i le tuuina atu o oloa Peruvia i Europa e le mafai ona maua lona nofoaga.

Quinch tree, Cinchona

Initia i le lotoifale, i le taimi nei ua uma ona latou iloa lelei le taufaasese a misa a le au manumalo, sa matua faaeteete lava. O le aoina o le "tupu" (o le paʻu o mea uma) e na o tagata e sili ona faatuatuaina na tuuina atu i ai (i le auala, o le igoa o le quinine tree ma le alkaloid e ese mai le paʻu - quinine e sau mai le aiga o Initia). Na aʻoaʻo e tagata matutua tagata talavou i le malaria o le a fesoasoani i le tulieseina o avega mamafa pe afai latou te le mafai ona foia le mealilo o le laau cinchona.

Faatasi ai ma le faailoaina atu o le mealilo o mea tau vailaau o le cortex, ua latou toe faaleleiga, ma le gata i lea, na avea ma se fefaatauaiga lelei mo i latou. I le auala, o le tele o tala masani e alu i le faailoaina atu o lenei mealilo, ae o se tasi o ia tala e masani ona fai soo atu nai lo isi. Sa alofa le talavou Peruvian i se fitafita Sipaniolo. Ina ua maʻi o ia i le malaria ma ua leai se faamoemoe o lona tulaga, na tonu loa i le teine ​​e laveai lona ola i le paʻu malolo. O le mea lea na iloa ai e le fitafita, ona faʻaalia ai lea o le faalilolilo faalilolilo o tagata tagatanuu mo se taui tele i se tasi o faifeau Jesuit. Na latou faanatinati e aveese le fitafita, ma faia le mealilo o se mataupu o la latou fefaatauaiga.

Mo se taimi umi, o taumafaiga a tagata Europa ina ia ulu atu i le vaomatua o le vaomatua o vaomatua na le manuia. E na o le 1778, o se tasi o sui o le Farani fetuunaʻi, La Kondamina, o le tagata muamua lea na vaʻai i se pusi i le itu o Loksa. Na ia auina mai ma se avanoa se faʻamatalaga puupuu ma se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi i le saienitisi Siamani Karl Linnaeus. O lenei mea na avea ma faavae mo suʻesuʻega faʻasaienisi muamua ma uiga faʻamalosi o le laau. Linnaeus ma taʻua o Cichona.

Quinch tree, Cinchona

O le mea lea, na sili atu ma le selau tausaga le sili atu mo le faʻamalolo o meatotino a le Count Cinghon ina ia faʻamaualuga. E pei o le ulagia o le sui leaga, o lona igoa ua tofia i le laau faavavega a Peruvian.

O La Kondamina na mafai ona aumai le tele o laau o le laau cinchona, ae na latou maliliu i luga o le auala i Europa.

O le uii o le malaga farani Farani, o le faletua o Jussieu, na filifili e nofo i Amerika i Saute e suesue auiliili le laau o le arata. I le tele o tausaga o galuega mamafa, na ia mafai ai ona faamautuina e ola na o le laau i luga o le papa, faigata-agai i luga o le Andes, ma oso aʻe i mauga e oo atu i le 2500-3000 mita i luga aʻe o le sami. Na ia faʻamautuina e tele ituaiga o laau, aemaise lava, paʻepaʻe, mumu, samasama, ma le lauulu uliuli.

E tusa ma le 17 tausaga, i le faatoilaloina o le tele o faigata, na suesue ai Jussieu i vaomatua o Amerika i Saute. Na ia aoina mai le tele o faʻamatalaga faasaienisi taua e uiga i le laau matautia. Ae ao le i tuua le fale, o lana auauna i se mea na mou ese atu ma mea uma e sailiili ai. Mai le mea na faateia ai, na alu ai ma le valea Jussie ma maliu ae lei leva ona toe foi atu i Farani. O le isi taumafaiga e foia le mea lilo a le Peruvian laau na faamutaina le faanoanoa. O mea sili ona taua na aoina e le saienitisi na mou atu e aunoa ma se faailoga.

Ae peitai, e le faʻaumatia ia tala matautia e fesootaʻi ma le sailiga mo le laau cinchona. O le faanoanoa faanoanoa o Jussieu na vaevaeina i le amataga o le seneturi lona XIX e se vaega o tupulaga laiti, ma le malosi o le Puletalaiti o Niu Granada (Colombia o aso nei). Na ia faia se saofaga taua i le faasaienisi o le laau matautia: na ia suesueina auiliili ia nofoaga o lona tufaina, tuufaatasia se faamatalaga auiliiliga auiliili, ma gaosia ai le tele o faafanua ma ata tusi. Ae o le taua laveai mai tagata o Kolomupia na amata ona osofaia faasaga i tagata Sepania. Sa le tu ese ia saienitisi talavou mai se tauvaga saʻo. I se tasi o taua i le 1816, o le vaega atoa, faatasi ai ma lona taitai, o le tagata tomai faapitoa o le vaomatua o Francisco Jose de Calda, na pueina e le au tau tupu ma faasalaina i le oti. O le leai o se aoga, o tagata ua faapologaina, ma popole i le taunuuga o la latou suesuega faasaienisi, na talosaga mo se taimi e tolopo ai le faatinoga o le sili atu o lo latou taitai: latou te faamoemoe o le a mafai ona ia faaumaina le monograph e toetoe lava a maeʻa i le au. E leʻi faʻalogo le au faʻataʻitaʻi ia latou talosaga. Sa fasiotia uma saienitisi, ma na latou auina atu a latou oloa faasaienisi taua i Madrid, lea na latou mou atu ai e aunoa ma se faailoga. O le natura ma le lautele o lenei galuega e mafai ona faamasinoina e tusa lava pe o le mea moni e faapea o le multivolume manuscript na tuʻuina atu i le 5190 ata ma 711 faʻafanua.

Quinch tree, Cinchona

O le mea lea, i le tau o le tele o mea e leiloa, ma o nisi taimi e ofoina atu ai, o le aia tatau na maua e ave ai le faalilolilo o lenei laau, lea na natia ai le laveaʻi mai se maʻi tuga ma masani ai. E leitioa na matuai aoga lava le paʻu o le laau cinchona i lona mamafa i le auro. Fuatia i luga o fualaʻau faʻapitoa faʻamaʻi, ma le faʻaeteete tele, ina ia aua le faʻafuaseʻi ona sasa, e le oʻo lava ina leai se pine. Sa latou aveina vailaau i ni atopaʻu tetele. I le gasologa o togafitiga, e tatau ona folo pe tusa ma le 120 karamu o le paʻu pe inu i ni ipu tioata o le concentrated, o le hinna tin. O lea faiga na i ai nisi taimi e le mafai ai ona faʻamalosia le maʻi.

Ae i se atunuu e mamao ese mai le atunuu o le cinchona tree, i Rusia, o le mafai ona togafitia le malaria ma ni fua laʻititi ae sili ona aoga e le i ai se eleelea o mea e le toe manaʻomia i togafitiga na maua. E oo lava i lalo o le Peter I, sa amata ona latou togafitia i le quinine bark i lo matou atunuu, ma i le 1816, na taʻua ai e le saienitisi Rusia o F. I. Giza, mo le taimi muamua i le lalolagi, se nofoaga mai le cortex - alkaloid quinine. Na maua foi i totonu o le cortex, cinnamon, e faaopoopo atu i quinine, e aofia ai le 30 isi alkaloids. O tagata maʻi nei ua na o ni nai kene o quinine e ave i ni pusa paʻu o paʻu paʻepaʻe poʻo ni laupepa laititi. Mo le faʻaaogaina o le paʻu o le quinine e tusa ai ma se fua fou, na fausia ai faleoloa faʻamaʻi.

I le taimi nei, o le seleseleina o paʻu i vaomatua o Amerika i Saute e le o se faiga faigofie ma le lamatia. E toetoe lava o tausaga uma, o le maualalo o le faʻatauina, ma le tau o le quinine na tumau ma le mausali. Sa i ai se manaoga faanatinati e tupu ai le kinamona i luga o faatoaga, e pei ona faia i le paʻu.

Ae faʻapefea ona maua ni fatu o le kinamoni? Ma le mea uma, na amata ona fesoasoani malo o Peru ma Bolivia e puipuia le mealilo o Initia, i le taimi nei, mai i pisinisi faapisinisi, lea, i le tiga o le oti, na faasaina ai le auina ese atu o fatu ma laau talavou i fafo atu oo latou atunuu.

Quinch tree, Cinchona

I le taimi nei, na iloa ai o ituaiga ituaiga o quinine e aofia ai le tele o quinine. O le mea pito i sili ona taua na avea ma Kalisai cinchona (o se pusi moni), lea e taatele i Bolivia.

O le uluai tagata Europa na alu aʻe i totonu o vaomatua o lenei atunuu i le 1840, o le faletua Farani o Weddel. Sa fiafia o ia ina ua ia vaaia se laau e le mafaamatalaina ma se ogalaau malosi ma se paʻu siliva matagofie. O laulaau e lanumeamata lanumeamata i le pito i luga ma le pale siliva i le pito i tua, susulu, susulu, e peiseai o le faitau selau o lanu lanu felanulanuaʻi na felelei ai o latou apaau. I totonu o le palealii o fugalaau matagofie, e foliga mai e pei o pulumu lilac. Na faʻalilolilo e le saienitisi faʻamalosi le suʻeina o nai fatu o le sukaina. Sa ia auina atu i latou i togalaau aina i Europa. Ae ui i lea, o le tele o fatu na manaomia e fausia ai fale gaosimea o lenei laau. E tele taumafaiga na faia mo lenei mea, ae na latou uma uma i le toilalo.

Na mafai e le Pule o le aiga ona ausia nisi o mea manuia, ae na mafua ai ona ia galue malosi. Mo le tusa ma le 30 tausaga sa nofo ai o ia i Amerika i Saute, suʻesuʻeina se quinine laau ma faʻamoemoe e faʻasili atu ana fatu i Europa. Mo le 16 tausaga, sa auina atu e le saienitisi le tasi komesina i le isi tagata e saili mo laau taua ma selesele a latou fatu, ae na fasiotia e Initia uma ana avefeau.

I le 1845, na iu lava ina laki le Pule: o le taunuuga na aumaia ai o ia faatasi ma le Indian Manuel Mameni, o le na avea ma fesoasoani sili. Mai le laʻitiiti, sa iloa atoatoa lelei e Mameni nofoaga na tutupu ai le 20 ituaiga o laau, ma faigofie ai ona ia iloa lelei le tele o meaola mai le mamao. Faigalotu i lana Pule e le faatapulaaina, na ave e le Initia se mea lamatia mo ia. I nai tausaga na faʻaaluina ai Mameni e selesele paʻu ma aoina fatu. Mulimuli ane, na oo mai le aso, i le ufitia ai o se mamao e 800 kilomita, i totonu o le vaomatua, o tumutumu mauga o Andes ma tafe vave mauga, na ia tuuina atu i lona matai le tele o mea lelei. O le faigamalaga mulimuli lea a le tagata totoa: ina ua toe foʻi i lona lava nuʻu, na puʻeina o ia ma faasalaina i le oti.

Quinch tree, Cinchona

O le galuega taua a Mameni e le o se mea le aoga. O fatu sa ia seleseleina na totogo i luga o eleele fou. E lei umi ae totoina le tele o laau o le cinchona, ua taʻua o Cinchon Legeriana. Faʻalogo, e le o le taimi muamua lea i le talafaasolopito pe afai e le o se mea na tupu i le na faia. E lei pine ae galo ia Manuel Mameni, ma o le laau, lea na faafetai atu ia te ia i ni eleele fou, faaauau pea ona auauna atu i tagata.

E tatau ona fai mai mo le tele o tausaga o le malaria lava ia o se mealilo i le lalolagi faasaienisi. Ua uma ona togafitia e fomai le togafitiga o lenei maʻi, ua iloa ai le iloa o ona faailoga, ma e le iloa e le pathogen. Seʻi oʻo i le amataga o lo tatou seneturi, o le mafuaʻaga o le faamai na manatu o le ea leaga, i le Italia "mala aria", mai le mea na afua ai le igoa o le maʻi, i le ala. Naʻo le taimi na faʻaalia ai le gasegase moni o le faamai - Malaria plasmodium, ina ua faavaeina (i le 1891) e le polofesa Rusia o le Professor D. L. Romanovsky e faapea o quinine, o mea lilo o le faamai ma vailaau faafomai na iu ina manatu o le a faaalia.

I le taimi lea, o le biology o le laau cinchona, o lana aganuu ma metotia o le seleseleina o le paʻu na lelei ona suʻesuʻeina, e tusa ma le 40 ituaiga meaola fou ma fomu sa suesueina ma faamatalaina. Seʻi oʻo i se taimi talu ai nei, e silia ma le 90 pasene o faʻasao falemaʻi o le lalolagi na totoina i Java. O le paʻu o Chinos na aoina iina, ma vavae ese mai le ogalaau ma lala tele o laau. O nisi taimi o le 6-8-tausaga le matua ua uma ona tipi i lalo, ma na latou toe amataina e le mama mai tumutumu fou.

Ina ua mavae le Oketopa Tutotonu Socialist Revolution, o le malo, e pei ona lauiloa, na folafola mai se poloka i luga o le Soviet Republic. O nisi o oloa na le faatagaina i totonu o lo tatou atunuu i na tausaga o quinine. Le leai o fualaau e mafua ai le salalau o le malaria. Sa amata ona saili ma le malosi e saienitisi Soviet auala e foia ai le faamai. Galulue i le faʻafefe o vaʻa, vai faʻamaʻi, ma vaitafe faʻatasi ai ma le sini o le faʻaleagaina o nifo o le miti lea e faʻateleina ai le malaria ua lautele. O isi auala puipuia na amata ona faia i taimi uma.

Cinchona paʻu

Chemists ua faʻamaʻaʻaʻa saili mo vailaʻau faʻasaina o le a suia ai quinine o laʻau. I le fausiaina o vailaʻau faʻamaʻi a le fale, na faalagolago ai saienitisi a Soviet i le mauaina o le chemist Rusia sili A. M. Butlerov, o lē na faatuina i le seneturi talu ai le i ai o se kuluma quinoline i se molini quinine.

I le 1925, na maua mai ai i le matou atunuu le uluai vailaʻau faʻataʻitaʻi, plasmoquinine. Ona faʻapipiʻiina ai lea o le plasmocide, o loʻo i ai se mea taua tele: o le tagata gasegase na togafitiga ma lenei vailaau faʻasaina ua le toe lamatia i isi ma e le mafai ona toe faʻasalaina i latou i se malapala o le malaria.

Mulimuli ane, na fatuina e a tatou saienitisi se vailaʻau gaosia lelei - Akrikhin, lea na toeitiiti lava faasaoina ai le atunuu mai le manaomia mo le quinine taugofie. E le gata ina le gauai atu i quinine, ae sa i ai ni mea lelei na sili atu ia te ia. O le faʻalagolago mo le puleaina o le malaria i le vevela na faʻamaopoopoina - o le afa-inuinu ma fualaau faʻamalosi e aʻafia ai malaria masani - choroidrin ma choricide.

O le malaria i lo matou atunuu na faatoilaloina. Ae o nei mea uma na tupu mulimuli ane. I tausaga muamua o le malosi o Soviet, o le faamoemoe autu o le masani masani lea, ma na filifili ma le mausali le au fai togalaau a Soviet e faamautu le onamona i totonu oa tatou vaega laiti. Ae o fea ma le auala e maua ai fatu o le kinamoni? E faʻapefea ona faia se laau o le kinnamon e pagatia e le vevela e ola i totonu oa tatou vailaʻau e matua matautia tele? Faʻafefea ona ausia lena mea e maua ai le quinine e le o le tele o tausaga pe a tupu le paʻu ola maloloina, ae sili atu le vave?

O le fofo i le faafitauli muamua na faigata i le mea moni e faapea, o kamupanī e maua mai i le gaosiga o quinine, na faʻaofiina ai se faʻatagaina malosi o le auina atu i fafo o fatu paina. Ma le isi, pe a uma mea uma, e le o fatu uma e manaʻomia, ae o faʻataʻitaʻiga sili ona malulu.

Na fautua mai le Academic Nikolai Ivanovich Vavilov e ono mafai ona maua i Peru. O le mumu o se saienitisi talenia na faʻamaonia lelei lenei taimi: o Peru na ia maua le mea na ia sailia.

Quinch tree, Cinchona

O le faatoaga sa tu i le tumutumu maualuga o vaʻa o South American Andes. I ia tulaga malulu, e leʻi feiloai Vavalov i se laau o le vao. Ma e ui na ia iloa o lenei meaola e le iloga e le maualuga o le quinine (o le cinchona lautele), o le talitonuga o lenei laau e mafai ona avea ma tuaa o le laau o le kannamon i totonu oa tatou vaega laiti ua malosi atili i itula uma.

I le sailia pea o le faatagaga mai pulega a le kolone i le lotoifale e asiasia le togavao i Peru, Nikolai Ivanovich na sili atu i le tasi ona faalogo mai le au ofisa o le auina ese atu o fatu sa faasaina. Masalo o le a ia alu ese ma lenei faatoaga e aunoa ma se mea, pe afai o le leva o le afiafi i le afiafi o lona aluese, o le a le mafai e le tagata asiasi ona tilotilo i totonu o le potu - o se tagata matua o Initia sa galue i le faatoaga. Na faatoese atu o ia mo le asiasiga e le i faamoemoeina ma fai mai na ia sau e faailoa atu i le Soviet academic se meaalofa tauagafau mai le au faigaluega o le vao vao. I le faaopoopo atu i le paʻu o laau sili ona mananaia, o faataitaiga o paʻu, laupapa, ma fugalaau o le laau cinchona, na ia tuuina atu ia Nikolai Ivanovich se taga o loo i ai le faaupuga "laau o le falaoa" o loo faapipii i se pepa malulu. I le matauina o le fesili a le au aoga, na faapea mai ai le tagata asiasi: "Na matou faia se mea sese i le tusiga: e tatau ona faitau e pei o se siama. Ae o lenei mea sese e mo na ... mo alii."

Ua i ai i Sukhumi, ina ua uma ona ia lolomiina le pusa oona, sa vaaia e le saienitisi ia le soifua maloloina, atoa ma le lautele o le fatunamamoni. O le faʻamaufaʻailoga na taʻua ai na aoina mai i latou mai se laau na tosina ai le fomaʻi Rusia.

O se faasologa o suesuega muamua na faamanuiaina i le vave ausia o le fatuina o fatu. Ona latou faʻaaogaina lea o se metotia sili atu ona lelei, vegetative o le faʻaleleia o lenamon - o lanu meamata. O suʻesuʻega faʻasolosolo faʻamaienisi ua faʻaalia e faapea o le namononi e aofia ai quinine e le gata i le paʻu, ae faʻapea foi i fafie, ma i totonu foi o laʻau.

Ae ui i lea, e le mafai ona faʻamalosia le laau cinchona e tupu i totonu oa tatou vaega eleele: mea uma na tutupu i le taimi o le tautotogo ma le mafanafana na malulu atoa. E le o le afifiina foi o ogalaau, e leai foi se meaʻai faapitoa o le faʻamalositino, poʻo le malulu ile eleele poʻo se peleue malulu malulu na fesoasoani. E oo lava i le paʻu i le vevela i +4, +5 tikeri na i ai se aafiaga leaga i le guitar.

Ona sosoo ai lea ma le N.I. Vavilov na fuafua e liliu le laau faʻatagata i totonu o se togavao, ia tupu aʻe na o le vaitau o le taumafanafana. O le taimi nei o punavai uma i le fanua o Asera, o laina saʻo o laau o lenamamoni ua liua lauusiusi. A oo mai le autumn, o laau laiti ma lau lapopoa e latalata i le mita le maualuga. I le maeʻa o le tautotogo, na totoina ai laau mama, e pei o sana poo le mata i le silasila. O lea, na aumai ai ni fasi laau fou ma paina o le kinnamon mo le gaosiga, ma o lea na latou aumaia ai se fualaau faasaina fou a le Soviet fou, lea e le maualalo ifo i Amerika i Saute po o le quinine Javanese.

Na faapena ona foia le mealilo mulimuli o le kinamona.

Lisi i meafaitino:

  • S. I. Ivchenko - Tusi e uiga i laau