Fugalaau

Daisies - Pearl Necklace

Sa saunoa Siekisipia e uiga i le taisie i se faaupuga sili ona agamalu: "O lona ofu paepae e atagia mai ai nai naityty." O se tasi tusitala lauiloa, o Montgomery, na ia tusia: "... o le rosa e nofotupu na o le tasi le taumafanafana, ma e le mate le daisy." O le mea moni, i le manava, ae o le mafanafana o le tau o Egelani, e mafai ona vaaia le fugalaau i le fuga mai toetoe o le tausaga atoa.

I le Vaitau Tutotonu, o faipule na maua le maliega o le faaipoipoga mai e pele ia i latou, na totoina mai ni fugalaau maisi i luga o se talita sila. Louis IX i le faamamaluina o le ava a Margaret na faatonuina e pueina lenei fugalaau ma lili i luga o le fuʻa a le malo.

Laisy perennial. © Iain A Wanless

I se tasi o tala masani e uiga i foliga vaaia o daisies i luga o le fogaeleele, ua faapea mai o se alii matua mauoa na alofa i se teine ​​lalelei tele. Sa ia tuliloaina o ia i soo se mea ma avatu meaalofa sili i ona matua. Ae na sola ese le teineitiiti, lafi mai ia te ia, ma, mulimuli ane, ina ua leai sona faamoemoe mo le faaolataga, sa ia ole atu mo se puipuiga mai le eleele, ma na liua ai e le eleele e avea ma se malo, e fuga mai toetoe o le tausaga atoa.

Na atagia mai foi le taisini i tu ma aga a Rusia. Ina ua malaga atu Seteko i le matafaga, sa faanatinati atu Lyubava, ma moomoo mo lana pele, faanatinati atu se manulele ia te ia. O penina o lana asoa na ufitia i luga o le eleele, ma tupu mai i fafo mai penina.

Daisy, Latina - Bellis.

Daisy o se laʻau faʻapitoa o le aiga Asteraceae, 10-15 cm maualuga, terry, semi-double poʻo le leai foi o lanu eseese (vagana ai le lanumoana ma le lanumoana).
O le ituaiga e tusa ma le 30 ituaiga e ola i Transcaucasia, Crimea, Europa i Sisifo, Asia Itiiti, ma Aferika i Matu.

Laʻau faʻapitoa ma tausaga taʻitasi, faʻamaʻapoʻa ma se rosette o le sikuea poʻo le scapular-obovate o loʻo i luga o le pito i lalo ole laʻau uumi, leai ni laufanua. Inflorescences o se tasi o vaʻaiga matagofie e 1-2 cm le lautele i ituaiga vao ma e oʻo atu i le 3-8 cm i totonu o togalaau. O fugalaau o Reed o loʻo i tafatafa o le pito, o lanu eseese, o pepe - laʻititi, i le ogatotonu o le faʻailoga. E fuga mai ia Aperila-Me. O le fua o se paʻu. I le 1 g, e oo atu i le 7500 fatu o loʻo taofiofi pea mo le 3-4 tausaga.

I meaola teuteu, e 1 ituaiga o meaola e faʻaaogaina.

Laisy perennial. © KENPEI

Faʻapitoa

Nofoaga: sili atu ona matala nofoaga susulu, ae e mafai ona ola ma le vevela, aemaise lava ile vevela o le tau. O loʻo faʻamatalaina i le maualuga o le faigata o le taumalulu.

Soo: o le faʻatupulaia o tulaga e le lelei, ola i luga o soʻo se fanua totō, lelei le suavai, ae sili atu ona susulu atili i luga o le faʻalauteleina o loams malamalama i le humus.

Tausiga: e manaʻomia le faʻamalosia masani, faʻatasi ai ma le leai o se susu, o le a faʻaitiitia le faʻavaivai ma e leai se mea e maua. O le aganuu e tali vave i le amataga o le tautotogo toto: 15 g o le ammonium nitrate, 30 g o superphosphate faigofie, 7-8 g o le potassium sulfate i le 1 m2. Ina ia faatapulaaina le fatuina o le tagata lava ia ma faaumiumi le fugalaau, e taua tele le togiina o ato fugalaau. E tatau ona maitauina i nofoaga maualalo ma le tele o le susu i le taimi o le tautoulu, e mafai ai ona paʻuʻese i lalo le taisies. Afai o le a toulu le kiona pe ua lelea e le matagi, e fautuaina le ufiufi o laau ma se laulaau poʻo lala laʻau.

Maʻi ma meaʻai: E seasea aafia i le mai faamaʻi, ae o nisi taimi latou te mafatia ai mai le gasegase e mafua mai i le mycoplasmas: o mea laiti e laiti, ua faʻalauteleina le gaʻau, ua faʻaitiitia le laʻau ma ua leai se lanu masani (discoled). O le faʻamaʻi e masani ona faʻaalia ia lava i le amataga o le taumafanafana. O ia faʻataʻitaʻiga e tatau ona aveʻesea ma se vaega eleele. E i ai taimi, e afaina ai le maiisisi i ni siaki eseese, i le taumalulu e tamai togaiti. Masalo o le faatoilaloina o le paʻu palapala. I lenei tulaga, e masani lava i le pito i luga o laulaau e foliga mai e paʻepaʻe po o le paʻu paʻepaʻe. Le puipuia o togalaau, timu vai ma aloese mai le faʻaaogaina o le tele o le faʻaleleia.

Laisy perennial. © Tracie Hall

Tofiga

O le vao ua totoina e le fatu, togavao ma vavae.

O fatu e totoina i le faaiuga o Iuni - i le amataga o Iulai i luga o mauga. E foliga mai le lanu pe a mavae le 7-10 aso. O le suamalie e ola e tusa ai ma le polokalame 10 x 10 cm, ma ia Aokuso o loo totoina i se nofoaga tumau, ma tumau ai le va i le va o laau o le 20 cm. O fualaau mai le fatuina o le tagata lava ia e mafai foi ona ola ma totō i moega fugalaau. Ae afai e te ola i le vao e faʻaaogaina na o le fatuina o le tagata lava ia, ona leiloloa lea o uiga eseese i le gasologa o tausaga - o le a avea ma mea laiti ma faigofie.

Vaevaega ma le vaʻaia e faʻaaogaina e faʻasaoina ai ituaiga taua, talu mai le faʻalauteleina o fatu o loʻo i ai se vaevaega malosi o tagata, o laau e eseese i le lanu ma le terry. O le vaevaeina o le vao e masani lava ona faʻasalalau ia Aokuso-i le amataga o Setema, ae mafai i le tautotogo. E vaevaeina pasi i 4-6 vaega. Mo lenei mafuaʻaga, e toetoe lava o laʻau uma e vavae ese mai mea e sili ona teuteu ma maloloina, tuʻu ai petioles, ma aʻa e faapuupuuina i le 5-8 cm (e fesoasoani le toe faʻaleleia ma sili atu le ola ola). Afai e leai ni aʻa o le delenki, e le tatau ona lafoina, ona o le a tutupu aʻe fou mai le faavae o petioles. Ua amata ona amataina ma afifiina fugalaau. O vaega toe faʻafouina e faigofie ona maua aʻa ma faʻaauau pea ona fuga. Pe a faʻapipiʻiina ia Me-Iuni, faʻapipiʻiina ituʻau e toʻatasi ma ni laulaʻau e vavaeese ma se naifi, totoina i totonu o lauusiusi malulu po o le mafuʻe faʻatasi ma eleele mama. Laʻau aʻa i totonu o le lua vaiaso ma fuga i le tausaga na sosoo ai. Laisies e mafai ona totoina ma fuga.

Laisy perennial. © veroniqque

Faaaoga

E mafai ona taua le malo o le "greens mobile", lea e talafeagai i tamai ma togalaau tetele.

O le filifiliga pito sili ona manaia o se tamaititi aoga feaveaʻi. Ina ia foliga matagofie, e tatau ona e mafaufau i le tuʻuina o laau i vaomatua. Sela, maʻa, falaoa e faʻavavau, paluga, vailaʻau, fomu laupapa (uila, paʻu) ma ipu o loʻo faia i le palasitika e mafai ona avea ma tagata mulimuli. O nei faʻamatalaga teuteu e sili ona tuʻuina i pito filemu o le togalaau, e lata ane i le nofoaga malolo, e lata ane i le vai, i autafa o le mutia po o le mea paʻu, i le faapaologa, i le pito o le pa.

E mafai ona faʻaaogaina le vaomalo o se kapeta i laufanua malulu ma lau-paʻu o lapoa tele. I ia tulaga, e matagofie ona manaia, ma o laulaau fou e tumau pea seia oo i le tautotogo. E mafai ona totoina vao i totonu o se vaega, e le talafeagai, ae le o lona uiga e totō laau i se avanoa. Ina ia mafai e se vaega ona matagofie, ia fatuina, e tatau ona usitai i tulafono manino o tulafono.

Laisy perennial. © anne arnould

O le tulafono pito i sili ona taua - o le elemene sili ona taua e le fautuaina e tuu i le ogatotonu o le vaega, e sili atu nai le itu, pe a ma le 1/3 le umi ma le loloto o le vaega atoa. I le isi itu, e ese mai i le lanu paʻepaʻe ma le tele o vaomatua, o le isi vaomatua o le lanu lanu e tasi, ae laitiiti, ua totoina o se elemene sili. O le isi avanoa e tumu i laisies o se lanu sili ona lanu ma le laititi. I le faʻaaogaina o le fuafuaga tutusa, e mafai ona e fatuina se vaega taua o daisies e faʻapipiʻi faʻatasi ai ma laau o coniferous, e faʻaaoga ai conifers e avea ma vaega iloga o le vaega atoa. O le faʻapipiʻiina o vaituloto teuteu faʻatasi ma se vavao ma le maʻila e foliga manaia ma agamalu.

Ma le mea mulimuli, o se mea e le masani ai: felafolafoaʻi i totonu o vaʻai teuteu o le motu mai daisies, tulaʻi i luga o faʻavae faapitoa. E le faigata ona fai: o le pito i totonu o le foam base ma le pito i lalo e sasaa i le tioata vai, mamago, tumu i le paluga eleele ma totō laau. Laisies e le faʻapitoa, ma o le aulelei e matagofie i le gasologa o le vaitau - o le a fiafia le au valaaulia.

E masani ona totoina le vao i luga o le vao o Moorish. Ae ui i lea, o nisi taimi o le vao e matua paʻu lava i le mutia, mai le mea e mafai ona eliina ai, talu mai le tafe o laʻau ua tafe i le eleele ma se moa e le mafai ona vavae. E faʻataʻapeʻapeina inflorescences mo tamaʻi laʻau laiti.

Paʻaga: e lelei le fufuluina o fualaau aina (hyacinth, tulip, daffodil, galo-leai-pansies).

Meaola

Daisy perennial - Bellis perennis.

Laʻau tele, faʻaleleia e avea o se tafaoga, 10-30 cm le maualuga. O laulaʻau e faʻasolosolo poʻo le ogatotonu-ovateva faʻatasi ai ma se manulele mumu ma le petile o le apa, na aoina i totonu o se ripal basal, lea e atiina ae i le tausaga muamua talu ona toto. Pusa o le tele, pala, lauulu lauulu, 15-30 cm le maualuga, tupu i le tausaga lona lua. Inflorescences - ato, paʻepaʻe, piniki po o le mūmū, 3-8 cm le lautele, faʻatasi ai ma fusi lapoa poʻo fugalaau fugalaau o loʻo i luga o le itu, ma le laʻititi laiti, samasama auro - i le ogatotonu. O laulaau ma laʻau e tuʻuina i le tautoulu e lelei ona puipuia i lalo o le kiona, ma fuga mai le daisies i le amataga o Me. O le mea sili lava latou te fuga mai i le tautotogo ma le afa muamua o le taumafanafana, ae i le malulu ma le malulu o le tau, e amata ona matala ata i luma o le malulu. I nofoaga e vevela le vevela, o le a vave ona faʻaitiitia le faʻaleagaina ma le maua ai le fanua. O fatu e laiti, laugatasi, oval, samasama. I le 1 g e tusa ma le 6000, o le germination e tumau i le 3-4 tausaga. E maua ai le tele o fatu-fatu, lea e fautuaina e faʻaaoga e pei o tipu. I le aganuu, e toetoe a le faʻaaogaina le uluai kopi.

Laisy perennial. © Gareth Williams

O le faʻaonaponei faʻaonaponei e matua ese lava. Eseese, e sili ona lelei:

  • Schneebal - mea papaʻe paʻepaʻe;
  • Beethoven - faʻapipiʻi lanu piniki;
  • Etna - faʻalavelave eleelea e piniki piniki;
  • Rosa Gigantea - ma ni lapopoa mūmū mūmū sesega;
  • Pimponette - faʻapipiʻi mūmū mūmū, e tutusa ma pompons;
  • Dresden Saina - faʻaaogaina lanu piniki;
  • Rob Roy - mūmū sesega.

E tusa ai ma le fausaga o mea leaga, o ituaiga eseese uma ua vaevaeina i: Daisy perennial reed (Bellis perennis var. Ligunosa) ma Daisy perennial tubular (Bellis perennis var. Fistulosa). I totonu o vaega uma e lua, o laau totino faʻaluaina, lua-faalua ma faigofie (e le o faaluaina) faʻapitoa e iloga. E le o faʻaluaina le toʻalua e 1-3 laina o uʻu lanu po o fugalaau laʻau mumu ma se puʻupuʻu laititi, lanu samasama - samasama. Semi-faaluaina inflorescences ei ai laina e 4 o fugalaau lanu mama ma se samasama samoa o mea laiti. I le tele o mea e tutupu, o fugalaau lanu lanu lanu e ufiufi uma ai mea laiti, ae o le tele lava o ituaiga, pe a uma ona le atoatoa ia mea, e mafai ona iloa. O le tele o inflorescences ua vaevaeina i latou: laiti - 2-4 cm le lautele; ala - 4-6 cm; tetele - sili atu i le 6 cm le lautele.

Talu ai nei, na faia ai ni vailaʻau ma lanu samasama ma lanu samasama o fugalaau faʻaitulagi. I le aganuu talu mai aso anamua, ituaiga mai le 17 senituri.

O le matamuli agamalu, e pei ona masani ona tatou mafaufau i se taisini, o le asō o loo i ai se togafiti moni o togalaau. Faatasi ai ma le le mautonu o le alualu i luma o le fatuina o Benari ma le fatu laau toto i le filifilia o lenei faatoaga, e tatau ona tatou taʻua le romas-pink Robella e eseese le 15 cm le maualuga. Pine auro "Fleroselect".

O le ituaiga fou ituaiga Rominette (Rominette Series) - vave, 12 cm le maualuga. O ato d 2 cm o le ituaiga manatua, terry terry, i luga o ni aʻa malolosi. O se pito sili ona lelei ma se fagu laisy, o le faia o se kapeta tetele o le kapeta po o le voluma. E aofia ai le 4 lanu, e aofia ai se carmine e sili ona mataʻina.

Laisy perennial, vasega "Habanero Red". © Derek Ramsey

O le lauiloa Habanera Series ma ato e 6 cm e masani ona tosina ai tagata lautele i le totoina o talo. E sili atu le manaia i tafatafa o le viola. Mai le 4 ituaiga, o le sili ona lalelei o le paʻepaʻe ma le lanu mumu.

Tasso (Tasso Series) - o se ituaiga o pomomom type, 12 cm le maualuga. O ato mafolafola tetele e aofia ai fugalaau fugalaau. O laau toto e faʻatusatusa, faʻafefiloi, fuga muamua nai lo Habanera. Tausaga fou o le tausaga - Stroberriz ep Cream.

Faatali mo lau fautuaga ile tuputupu aʻe o nei laau!