O le togalaau

Apple laau ma pears: faʻafefea ma le mea e fafaga ai?

"Fafagaina lelei o laau toto" - o le ulutala o se tasi o tusi na lomia i le amataga o le 20 seneturi i Rusia e foliga malie. Ae o le fesili pe faapefea ma le auala e fafagaina ai le laau e mamao ese mai le malie.

O se tasi o tagata maoae o le Vaitausaga Tutotonu o le faipule Tomiketini Albert le Sili (1193-1280). I lana fefaʻatauaʻiga "On Plants", o loʻo iai faʻatasi ai ni faʻamatalaga le lelei ma faʻamatalaga na maua mai talanoaga ma faifaatoaga, tagata tulimanu, fafie, faifaiva, tagata folau, e tele le avanoa e tuuto ai meaʻai. "... Fertilizer o meaai a laau toto, ma o lenei meaai e sili atu ona vavalalata i le laau nai lo meaai a manu". O le mea lea, na fai mai Albert le Sili, le laau "vave nai lo soo se meaola o le a suia e ala i meaai".


© Bruce Marlin

I faʻamatalaga tuai a Rusia, tatou te maua ai foi mea aoga e tele. I galuega a le saienitisi masani Rusia o A. T. Bolotov, o le manatu autu e tatau ona e iloa le "natura" o le laau, o lona uiga, ia malamalama lelei i le natura o laau totō ina ia iloa ai pe faapefea ona fafagaina. I le tautala e uiga i meaʻai o laau totino, na saunoa ai Bolotov: "O lenei meaai e aofia ai le vai ma nisi mea faapitoa pe sili atu minerale."

O ia o le tagata muamua i le lalolagi e faʻaaogaina le faʻamaʻiina o meaʻai i laau o loʻo i le fanua o le Tula. Faʻaaoga ma fai mai: "E leai se eleele leaga, ae o loʻo i ai tagata leaga". O lenei fasifuaitau na avea ma apaau, na avea o se tala.

Ae o le mea lautele, i le faʻatoaga Rusia, i le selau tausaga talu ona mavae Bolotov, e leai se tasi na manatu e faʻafefeteina laau faʻamalosi.

I totonu o le "Taʻiala mo le Suesueina o Totogi Faʻatoʻaga ma Faʻatoʻaga" na saunia e E. F. Rego, na lomia i le 1866, matou te faitau ai: "O laau e tu i luga o eleele leaga, pe ua vaivai i le malosi o le seleselega, pe ua matua tele, e mafai ona faʻamaʻaina ... E tatau ona faʻamaʻosaʻo uma fuga ... Meaʻai male toto, faʻafefiloi lelei ma le eleele, e mafai foi ona avea ma fuga lelei. faamasinoga ma le afaina o mamoe ma povi paʻu i le kiona po o le timu ". Ae ua i ai nei i le tusi "Fertilizer in Horticulture" (1908), lomia i lalo o le faatonu o le tagata lauiloa iloga N. I. Kichunov, o loo aofia ai se fautuaga e foliga mai e fetaui lelei i aso nei. "O se manulele solofanua e le lelei le solo, o loʻo aofia ai elemene uma e manaʻomia mo le atinaʻeina lelei o laau, o le mea lea, o le meaʻai e masani lava o se faʻaaogaina o le tele o meaola. O nei fomaʻi o loʻo i ai se aafiaga patino i luga o laau, latou te fesoasoani i le lelei atili o le tuputupu aʻe o lālā ma aʻa, poʻo le faateleina o fua o fatu ma fua, ma isi mea faapena. o le tuufaatasiga o fertilizers eseese ma gaosia latou gaoioiga e pei ona talafeagai ai i le fanua, e faapea foi le faifaatoaga ".

Fai mai tagata Roma: terrae adaeps - "gaʻo eleele". O lenei "gaʻo", i lo latou manatu, e faʻaleleia le eleele. Talu mai lena taimi, o le faʻamalolo ma gaʻo i le tele o atunuu ua tutusa. I le Lotu Tuai, o le "tuk" e gaʻo, i ona po nei - faʻatoʻa.


© Andrey Korzun

Ua iloa mai le aoga e faapea o laau uma, e aofia ai fualaau aina suamalie, e manaʻomia le faʻamalosi o meaola ma mineral, lea e pei ona faʻamaonia e le fomaʻi D.N. Pryanishnikov, e le gata ina vavaeeseina, ae faʻalagolago foi le tasi i le isi.

E pei ona e iloa, o le tino o laau uma e aofia ai elemene tutusa. E tusa ma le 70 elemene elemene na maua i totonu o le fafie. Faatasi ai ma i latou, sa iloa e saienitisi ni vaega se lua: macrocells, o lona uiga, e faaaoga e laau totino (mai se vaega itiiti o le pasene i le tele o le mamafa o le mamafa), ma microelements, o lona uiga, e tatau ona totōina (mai le selau pasene). Faatasi ai ma meaʻai, o nisi o taimi e iloagofie ai meaola, lea e faʻaaogaina e laau totino i ni mea laiti. O le macrocells, e manaomia e laau le carbon, oxygen, hydrogen, nitrogen, sulfur (lea e maua mai ai meaola oona), phosphorus, potassium, calcium, magnesium, iron, sodium, o nisi taimi o le kenera, chlorine, alumini. E masani ona manaʻomia e le tele o meaʻai le boron, manganese, copper, zinc, molybdenum, cobalt, ma isi, ma micronutrients - ceium, rubidium, cadmium, strontium, ma isi.

E pei ona e iloa, o le fualaau aina e masani ona aofia ai vaega e lua: o se faʻasoa, lea e maua mai ai meaʻai paleni, ma se vaʻa, o se vaega eleelea. I le faʻaaogaina o le masini faʻapipiʻi, o le sulu "galue" o se ata pue. E taua le faamamafaina pe afai, afai ua atoatoa ona maua le rootstock i le tele o meaʻai, o le le lava o nisi po o se tasi oi latou e matauina, o le a le mafai e laau ona atinaeina masani ma fua mai. O nisi taimi e lava le saʻo ma le taimi e togafitia ai le eleele ina ia maua ai le elemene muamua e le mafai ona maua i laau o iai, pe toe faʻafouina le eleele "teuina" faʻatasi ai ma meaola ma meaʻai.


© Forest & Kim Starr

E tatau ona maitauina o togalaau e laiti aʻo le i ulu atu i le vaitau o fualaau aina e seasea mafatia i le le lava o meaʻai. I le vaitau muamua o lona olaga, ua taʻua o le tamaititi, o laau e sili ona manaʻomia le vai. O se laau talavou o se totoga e fetaui lelei. "Masani" i le mea moni e faapea o le eleele e aʻafia ai ona aʻa e faʻafefeteina mai lea taimi i lea taimi, o le laau, pe afai e te faʻavave ona faʻafeinu, o le a tali atu i lenei mea ma le tuputupu ae o le taimi ma le fua mai.

Afai e lava le susu i totonu o le palapala ma e mafai ona e faʻamasinoina e ala i foliga o le laau e tupu ma tuputupu aʻe masani, e tatau ona e mafaufau pe aoga le "fafagaina" - i le mea uma, e mafai ona e faʻaaogaina ma le le iloa. I lenei tulaga (ma i le tele o isi) e sili le lelei le talia o le fautuaga a Polofesa A. S. Grebnitsky e totoina ai le lrenine o le lupine i laina o fualaau aina suamalie. I le tusi "Tausia le togalaau," na ia tusia: "... o le lupine umi e mafai ona lūlūina i lalo o laau i le ogalaau ma tumau ai iina mo le tele o tausaga e aunoa ma le seleselega. O lenei lupine e matua mafiafia ma aʻa, lea e ola ai i se taimi, e iu lava ina oti ma fesuiaʻi i le eleele, tata le eleele i le itu i luga, O le taimi o le tautoulu, e mafai ona e lueina le lupins ma tuʻuina i latou i le togalaau: o lenei mea e faʻafefeteina ai luga o le palapala mo le manuia o laau ".

Ia, afai o se laau e vaivai, e tupu le lelei ma atiina ae? Mauaina o le mafuaaga, i le faiga masani e faigofie tele ona iloa pe o fiaai pe leai foi.. Laʻau vaivai, laulaau laititi, fualaau suamalie itiiti, o se vailaau i ituaiga uma o faamaʻi e mautinoa o le fiaai. Ae e tatau ona e iloa pe mafai ona mafai tonu le mea e manaʻomia e le fale. O le isi "tagata poto" o le a teenaina ma le faatalitonuina lenei upumoni masani: "Tuʻu mai ia te aʻu se masini punavai o le vaovao fou, e le manaomia e le tagata e galue i meaola, o le ai ai se fua". Ioe ioe e leai. O le suamalie fou, muamua, mo ni mafuaaga (aemaise lava, ona o le mea moni e tumu i fatu vela), matou te le fautuaina e faaulufale atu i totonu o le togalaau, ma lona lua, i le taumalulu o le taumalulu - amataga o le tautotogo, o lenei Matou te le toe fautuaina atu: o le tele o mea aoga e aoga mo laau toto o le a leiloloa i le taimi o le kiona ma le fulufulu.


© Forest & Kim Starr

E faʻapefea? O le filifiliga aupito sili, e pei ona fautua mai, o le saunia lelei lea o fugalaʻau, ao le i oʻo i luma. Ina ia faʻaitiitia le gau o meaʻai i le fafie, e aoga tele le faʻaopopo o le peat mago, tuʻuina i luga ole laulau 20-30 senitimita, faʻafeiloaʻi i se faaputuga i luga ole laʻau. E fautuaina foi e faaopoopo le fugala o le phosphate - 15-25 kilokalama o le superphosphate i le tone o le manurele. A faʻaaogaina le faapalaʻau mai le manurele ma le superphosphate, o le gaosiga e sili atu le maualuga nai lo le faʻaaogaina o le manure ma le superphosphate.

Karel Čapek sa i ai sona tamai togalaau i Prague i lona fale. Na ia fai mai o le fesootaiga ma le lalolagi ma mea uma e tupu ma fuga o se tasi lea o mea sili ona matagofie i lona olaga. O le fiafia tele i le totoina o togalaau, na faia ai e Chapek le suʻesuʻeina o meaola, geologia, tekinolosi tau faatoʻaga ma maua ai le malamalama loloto i lenei vaega. "O le eleele lelei," na ia tusia ai, "e pei o meaai lelei, e le tatau ona sili ona manaia, mamafa pe malulu, e le susu foi pe matua vevela ... e tatau ona malepelepe, ae aua le paʻu, e tatau ona paʻu i lalo o se masini, ae aua le paʻu".

Chapek, faatasi ai ma lona uiga malie, na ia tusia ai faapea o se fai togalaau moni, "i se tasi taimi i le Faatoaga o Etena ... Ou te sogisogi i le mea o loo i ai le manogi ma faapea mai: - Ma o lenei, pele, humus! I loʻu manatu, o le a galo ia te ia ona tofo i le fua mai le laau o le malamalama o le lelei ma le leaga: o le a ia taumafai e aveese mea uma mai le Alii le Atua uili o parataiso humus ".

O apu

E masani lava e tatau ona faia e le faifaatoaga le "parataiso humus", ma o le mea lea, e foliga mai, o le tagata faitau o le a naunau e iloa po o a pe faapefea ona fafaga fualaau aina i le togalaau o Rutkevichi (Schuchinsky district, Grodno region). O le mea lautele, i le auala, afai e lauiloa le tekonolosi o mea taufaatoaga o le apu, e le lelei le atinaʻeina o metotia o faʻatoʻaga, ma o le mea e masani ona fautuaina mo le apu o le a lafoina atu i lenei mea toto, ae le o le amanaia o ona uiga patino.. E tusa ai ma le poto masani a Rutkevichs, matou te mananao e avatu ni togafiti faufautua ni nai fautuaga aoga.

Faʻaaoga nofoaga mafanafana i lalo o le pi i luga o le 'upega tafaʻilagi, puipuia mai le aʻafiaga o le tele ma le mālū mālū ma matagi i matu. O pito i luga o itu uma e talafeagai mo le tulaʻi. Ae ui i lea, e tatau ona tuuina atu i le itu i sautesisifo, sisifo, ma le itu i saute. O le palapala e tatau ona lava lelei, lelei le suavai ma le ea, pe a mafai ai oneone poʻo le malamalama. O le eleele sili ona lelei mo le tuputupu aʻe o le pi o le gaʻo ma le pH o le 4.2 e tapuni ai i le le tutusa ma se pH o le 5.6-6.5.

O le pi e tali atu i le faʻamalolo. O meaʻai faʻamalosi i totonu o lenei tulaga e fautuaina foi ina ia faʻapipiʻi faatasi ma mea oona i le tino o palaponi-mineral poo mea faʻafefiloi. I luga o le 1 m2 o le poloka poloka (fasi) - 3 - 8 kilokalama o le faapalaga, humus poʻo le fuamoa, 100 g o le superphosphate ma le 20-30 g o le faʻamalolo o le kulimi (faʻapalapala i luga o le palapala ma tapuni pe'ā tatala). Pe a faʻaaogaina le lalaga o luga o le vai, e sasaa le fofo i totonu o togalaau i tafatafa o le liʻo poʻo le tafatafa o le laina tafatafa. E tatau ona vaivai lona faʻatonuga: 2-8 g mo le 1 lita o le vai. I le faʻaopoopoga, faʻaaoga se vaifofo o paʻu o manu ma manufelelei, muamua faʻafefe i le vai, faasolosolo, 3-4 taimi ma le 10 taimi (malogo 20 taimi). O le masani o se vaifofo o vailaau o meaola ma minerale o le 1 pakete mo le 3-4 moa. A o lei faia le pito i luga i le tau vevela, e tatau ona fafaga muamua le palapala i le togalaau. O le lio poloka e tatau ona teu, e aunoa ma vao.

Pears

O le mama ma le faʻatonuga e mautinoa o faʻamaoniga o se togalaau, o se manoa o loʻo iai i lima o se tagata faʻatau. O fea o le mataupu faavae o manumalo i mea taufaatoaga e leai ni otaota, o iina e fiafia ai seleselega. E faʻapefea ona lafoai otaota? O togafitiga o fai togalaau i totonu o se togalaau laʻitiiti e taulimaina ma le manuia lenei faafitauli. Latou te faʻapalapala vao vao, laʻau paʻu, luga, meaʻai, ma feces.

E le sili atu i le 2 mita le uʻamea o le otaota pe a fai le mea nei, muamua ona aveese le eleele pito i luga ma le loloto o le 20 cm, ona faia lea o se "aluga" - sasaa le peat ma se laulau o le 10-15 cm ma tuʻu le laulau i le 20-30 cm o mea faʻapalapala. O ia ituaiga palapala ua faʻamaluluina ma ufiufi i se fasi manifinifi o le palapala poo le peat. I le gasologa o le vaitau, e tele taimi e fafaguina ai se fale faapalaga.

O nisi tagata fai togalaau e sili atu i le mea e faʻapalaina ai le faʻapalaina o paluga i vaega e tolu o le sauniuni.. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga se atigipusa gafatia e aunoa ma se pito i lalo (pe tusa ma le lautele: maualuga 1.5 m, uumi 6 m, lautele 2 m). O lenei atigipusa ua vaevaeina i ni vaega se tolu ma se vaega e le itiiti ifo i le 2X2, ina ia mafai ai ona e galue i totonu o se suo poʻo le tui. O le taamilosaga faifai pea o le faapalagaina o le aofia i le tuʻuina o le fou fou i totonu o le vaega muamua, faapalaga palapala mai le vaega lona tolu, ma le faapalaga mai le vaega lona lua o le a tuʻuina atu i le saolotoga tolu.

E taua le manatuaina i totonu o se faaputuga fagu mata, e vave vave ona pala, o le vevela o loʻo i luga e oʻo i le 60-70 ° ma anufe ma a latou fuamoa ua oti. O le faʻafefiloi o feces ma le palapala e le vevela. O le mea lea, mo le faʻasalalauina, e mafai ona faʻaaogaina faapalaga eleele palapala pe a mavae le tausaga ma le afa.


© dimnikolov

Pe a faʻapipiʻi mea fou, faʻapenaina e le fai togalaau le tuʻuina o le 15-30 cm i le falaoamata po o le lime, ma le suia o le faapalaga i le faaiuga o le taumafanafana poʻo le amataga o le vevela mafanafana i totonu o le vaega lona lua, faaopoopo ai le ponaivi poʻo le superphosphate.

E tele auala e faʻapala ai. Ae o iinei, e foliga mai ia i matou, e talafeagai le manatuaina o upu a M.V. Lomonosov: "Ou te fiafia i se aafiaga se tasi i le ono selau manatu na faatoa fananau mai i mafaufauga.". Paluga lelei-palapisi na kukaina i soo se auala - faʻamalolo tele.

Afai o nisi mafuaaga e te leʻi faia ai le faapalaga, ae na mafai ona e faʻatau mai mea faʻasamala ma meaʻai, ona tuʻuina atu lea o apu ma pears i meaʻai. I le tautoulu, aʻo leʻi eliina, faʻasese solo meaʻai ma mineral fertilizers i totonu o le togalaau. O mea e faʻaaogaina ai meaʻai e faʻalagolago i le i ai o elemene o meaʻai i le eleele ma le manaʻomia mo laau totō. O le a le afaina lava mea ola, talu ai i lenei tulaga, latou te le gata o se punavai o meaʻai, ae o se auala foi e faʻaleleia ai meatotino faaletino o le palapala. Mo sikuea mita taʻitasi o le eria e eliina, ia tuʻuina 2 - 5 kilokalama o le muti vao pe 150-300 g o manu felelei (fuafua mo mama - leai ni lapisi). I tulaga masani, i tulaga taʻitasi, o nei faʻatatau tatau e mafai ma e tatau ona sui.

I le tautotogo ma le amataga o le tautotogo, o feces e faʻamamaina i le vai e mafai ona faʻaaoga saʻo i lalo o laau fua. O le mea moni, e tatau ona vave faʻapipiʻiina i totonu o le eleele i le loloto, ona latou paʻu lea ma e le afaina i le taimi o le seleselega.


© mattjiggins

E faʻapefea la ona iloa pe manaʻomia e elemene elemene elemene?

Talu mai le ogatotonu o le seneturi talu ai, o loʻo faʻaauau pea le tele o suʻesuʻega - faʻafefea ma pe faʻapefea ona "fafaga" fua, ae o le taimi nei o lenei faafitauli e tumau pea le faanatinati. O le mea moni o le tali i lenei fesili e faʻalagolago i le nofoaga ma le taimi o le fanua, ma e le na o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma faʻamaʻiina na faia. O taunuʻuga o faʻataʻitaʻiga e mafai ona "faʻamaonia" faʻaaogaina na o na aiaiga na maua mai ai. Ae e oo lava iinei o le a latou matua, latalata lava i le tulaga o le sologa lelei, mo se faataitaiga, le tau. O lea la, o tagata uma (ma e le mafai ona avea ma isi) o fautuaga ua fuafuaina mo le eleele tutusa ma afā o fesuiaiga e matua afaina lava.

Ia, e faʻapefea ona e maua atili faʻamatalaga sao?

I togalaau faʻatinoina, i aso nei e masani ona latou faʻaaogaina faʻamatalaga (mata). E mafai foi ona faʻaaogaina e se faʻatoʻaga faifaatoaga. E avanoa mo soo se tagata matau. E faʻavae i luga o faʻamatalaga mai fafo o le le lava po o le tele o mea taumafa paleni, lea e faʻaalia i se suiga i le lanu o laulaau, o foliga vaaia i luga o laʻau, fasi, gaʻo oti ma isi faʻaesea i foliga o laau mai le masani. E le gata i lea, mo soʻo se elemene, o suiga i le faʻaalia o laau i le tulaga o le le paleniina o meaai e matua taua lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma le malosi o le calcium i le apu, o le alualu i luma o aʻa e faʻagesegese, o le a le faʻaogaina puupuu, ave le tino o pamu.

Afai e leai se apu o le apu, ona faʻagesegese ai lea o lona tuputupu ae, o laulaau e le toe lanu lanu meamata ma lanu samasama. O uluai faailoga o le le lava o le potassium e tutusa ma le le lava o le vevela, ma i le lumanaʻi - o le faʻaalia o se lanu uliuli-lanu enaena i pito o laulaʻau, o le faʻavaeina o moli vevela. O faailoga autu o le paʻu o le taulaitu o le vaivai ma le le lelei o le tuputupu ae o laau, lanu uliuli, paolo lanu mumu o latou afifi ma veins i le pito i lalo, ma le matelaina tele - o le faia o lanu-lanumeamata ma le lanumeamata.

Pear (Pear)

A leai se vailaʻau o loʻo iai, e manaʻomia le laei.

Ia, faʻapefea ona e foia le faafitauli: ia fafagaina le apu pe aua le fafaga pe a foliga mai ua lelei mea uma.Muamua, taumafai e fuafua se fualaau aina e ala i le totoina o fua. Faitau pe fia le tele o loʻo i ai i le mea e tasi i le paranesi, faʻamaonia le tele o lala i luga o se laau. E lima fugalaau e fai mai i pu taitasi. O lenei e mafai ona e fuafua e fuafua pe fia fugalaau e mafai ona faʻamoemoe i luga o se laau. Ioe, e le o fugalaau uma e maua ai se ovata. E tusa ai ma tagata atamamai, i laau matutua, i tulaga lelei, o le ovary aoga e tusa ma le 10%, i tamaiti - 15-20%. I le fuafuaina o le tele o fualaau e tasi, e faigofie lava ona fuafua po o le a le fua e te maua. E taua tele lenei mea mo le fuafuaina o le manaʻomia mo le faʻamalositino, vai faʻavaivai ...

O nisi nei o fautuaga aoga mo le teuteuina o le togalaau e le o iai o latou mata i suʻesuʻega ata. Faatasi ai ma ni nai fugalaau itiiti pe fesoasoani, fesoasoani i le laau ia nonoa ni fua se tele pe a mafai ai.. O se tasi o nei fualaau e tolu e talafeagai mo lenei mea: o le 0.01% o le fofo o le apocide (1 g i le 10 lita o le vai), o le 0.02% o le fofo o le sulfate sinusite poo le sulfate manganese, ma se tuufaatasiga sili atu ona faatuatuaina o fofo uma e tolu. O le mea moni, i le mataupu mulimuli, ia faʻaitiitia le fualaau o ia mea taitasi ina ia le sili atu le maualuga o le faʻatonuga i le 0.02%.

Afai o le tuputupu aʻe o le apu o le a faʻagesegese ma o lau lanu samasama (o se faʻamaoniga mautinoa o le leai o le tino), faaopoopo le 20 kalama o Urea pe a faʻapipiʻi i luga o se pakete vai. O lona 0.5% vaifofo (50 g mo le 10 l) le vai (e aunoa ma ni elemene taua) i le sefulu aso talu ona tupu, e manaia le fafagaina o le apu.. Ma afai e pa'ū le ovary maualuga, ia fafagaina laau i le faʻaaogaina o minerale atoa. E mafai ona faʻasalalauina i luga o le susu, poʻo le sili atu foi, ia faʻamalolo i latou i se vaifofo o le maualalo o le concentration (0.3-0.5%).

Fautuaga lautele: faʻaaogā ma le faʻaeteete faʻamaʻi faʻamalaʻau, aua nei faʻaaogaina. I le avea ai o se tulafono, e sili atu le lelei o le fafagaina, nai lo le faʻafefe (o loʻo i ai se tala tuai: afai e le o le faʻaogaina lelei, ma o le meli e faʻafefe mai ia i tatou). O le mea moni, i totonu o le palapala e ono lava le tele o meaʻai e maua ai le tagata lava ia, e oʻo lava i a latou mea e sili atu. I lenei tulaga, o le faʻaofiina o nei vailaau o le a matua le atoatoa uma mai se vaaiga tau tamaoaiga ma talu ai ona o le faʻamalositisi e mafai ona faʻateleina le meaʻai i le maualuga e mafai ona afaina ai laau totő, ma sosoo ai ma se tagata na 'aina fua o fua ua tumu i elemene.

Aʻau Apple (Malus)

O le mea lea, tatou te toe fautuaina ina ia toe aʻoaʻo i se taimi vave lava e ala i faʻailoga vaaia e iloa ai mea e manaomia e le laau.

I le "Mataupu i luga o Fugalaau" o le maafaamanatu o uluai tusitusiga a tagata Initia Dhammapada o loʻo i ai laina e faʻamalosia ma faʻamalosia ai le taimi nei: "Aua le vaavaai atu i mea sese a isi, i le mea na faia ae leʻi faia e isi, ae o le mea na ia faia ae le o faia e ia lava.".

Tusitala: G. Rylov, Sui o Faʻasaienisi Faatoaga