O le togalaau

E tusa o le Urea auiliiliga. Vaega o le talosaga mo aganuu eseese

Urea, po o Urea, e aofia i le vaega o le faʻamaʻi faʻamaʻi. Urea foi e faʻaaogaina e pei o le faʻatoʻaina e faifaatoaga tetele ma fai togalaau, faʻapea foʻi ma fai togalaau e umia le tele o sikuea sikuea o le fanua. O se manaʻoga tele mo Urea o loʻo faʻamatala manino lava, e aoga tele ma taugofie.

Nitrogen fertilizers - Uurea, po o Urea

Urea Faamatalaga

Urea o se vailaʻau o lona foliga faʻasolosolo ua i ai le fomu (NH2)2CO. Urea solo lelei i le sulfur dioxide, amonia ma le vai. Urea e maua mai i le tuufaatasiga mai le ammonia ma le carbon dioxide i se vevela pe tusa ma le 150 tikeri i luga atu o zero. I le faaopoopo atu i le faʻaaogaina o se faʻala, o loʻo faʻaaogaina foi urisa i totonu o le alalafaga taumafa - e masani lava o se taumafa taumafa i lalo ole numera E-927, o le tele lava o lenei faʻaopoopoga e faʻaaogaina i le tele o meaʻai.

Urea e tusa ma le afa o le nitrogen (pe a ma le 44%). Laʻau e manaʻomia le gaʻo i le mea muamua mo lo latou tuputupu ae atoa ma atinaʻe. I le tulaga o Urea, e taua le iloa o laau toto o le a mafai ona faʻaaoga naʻo le afa o le fua o le nitrogen o loʻo i ai i totonu o lenei faʻala. E ui i lea, e ui i lea, e sili atu le aua le faʻalauteleina le fua o le Uurea ona o le faʻaogaina o le faʻaoga.

Afai e le lelei le eleele i le gaʻo, ona sili atu lea ona faʻalauteleina ana mea e ala i le tuʻuina o le urea ma le magnesium sulfate, ona faʻamamaluina lea i se voluma e pei o le faʻaaogaina o tui tetele ole urea.

Urea e masani lava ona gaosia i lalo o le lua ituaiga - A ma le B. E masani lava, vasega Aurea e faʻaaogaina i alamanuia, ae e faʻaaogaina B e pei o le faʻamala. I fafo atu, o fualaʻau ia o se lanu paʻepaʻe ma se lanu samasama e matagofie. I nai tausaga ua tuanaʻi, ua amata foi ona gaosia fualaʻau-tumu-siama, ae e faigata lava ona maua i luga o le maketi saoloto. O lapisi e lelei i le i ai o se atigi faapitoa e puipuia ai le faʻavelaina o le vevela aʻo leʻi oʻo le faʻamalolo i le palapala aʻo faʻaaogaina le palapala. A o le mea lenei, o fuainumera i le fuafaatatau o le mamafa e manaʻomia tele le itiiti ifo nai lo granuline, ae ui i lea, o le tau o Uurea i laulau e maualuga atu, o lea o le tulaga tau tamaoaiga e toetoe lava a le mafai ona iloa.

Le lelei ma le le lelei o Urea

E leai se masalosalo o le tele o meaola o le Urisa o le saoasaoa o le tuputupu ae o le vegetative mass, o le faateleina o mea e maua ai le protein i meaʻai o le cereal, o le faamalosia o le puipuiga o laau, o le prophylaxis against the propagation of pests, le mautinoa le aoga o le faaaogaina, e aofia ai le faamaeaina atoatoa e aunoa ma se toega.

Ole mea e le lelei ai: ole fuālaʻau ole laʻau i le tele o mafuaʻaga e mafua ai le vevela i laau ma e mafai ona oʻo atu i le oti, ole tino e le o faʻatasi ma le tele o faʻamaʻi (fafie, calcium nitrate, superphosphate faigofie, lime, penisina, gypsum ma le falaoamata i dolomite).

E mafai ona faʻapipiʻiina Urea i le phosphate rock ma le sulfate ammonium - mo le vave faʻaaogaina (o nei mea e le talafeagai mo le teuina) poʻo le nitrate sodium, nitrate potassium, nitrate ammonium, potassium chloride, potassium sulfate ma manure - e mafai ona teuina mo nei taimi umi.

Aisea e le mafai ai ona faʻafefiloi ia urea ma se numera o fomaʻi? O le mea moni e faapea o lenei fugalaʻau e sili ona malosi, o lea afai e te faaopoopo le lime, fafie laupapa, penisina po o le falaofa ilomita i le taimi tutusa e pei o le Urea, ona tupu ai lea o se tali e naʻo le faʻasaʻoina o lenei fatuga, faʻatasi loa le lafoaia o le tele o siti i le palapala.

Afai o le alumini ma le monophosphate po o le calcium nitrate e fefiloi, o le a le faʻamaluina le eleele, ae faʻamalolo, ona o nei mea faʻapitoa uma e faʻavae i luga o vailaʻau.

Faʻapefea ona faʻaaoga le urea e pei o se faʻamalaʻau?

O le tele o le eletise, ma, o le mea lea, e talafeagai lelei le faʻaaogaina o le vailaʻau mo laau totō i le tautotogo, i le taimi e tafe ai le suavai ma amataina ai laau. O le amataina o Uurea i le tautoulu e mafai ona mafua ai le faʻaagagaina o gaioiga alualu i luma ma e faigofie lava ona faʻamago pe faʻamalo le mamafa i le taumalulu. Ae peitaʻi, afai o le nofoaga e leai se mea ma totoina i luga o le tau, ona oʻo lea i le autumn e mafai ona e fufuluina le palapala ma le Uria, tau lava e te manatua e tusa pe tusa ma le 40-45% o le elemene o loʻo i totonu o le Urea e mafai ona vave faʻafuaseʻi i le tautoulu pe a faʻaofiina i le eleele ma e moni lava e mou atu.

Pe a faʻaaogaina le Ura i le tautotogo, e sili atu ona lelei le faʻaaogaina o le faʻaleleia o le faʻaleleia, ae faʻamaʻi i le vai, o le a faʻaitiitia ai le lamatiaga o le mu i laau. E tatau ona manatua e oʻo lava i le urea o loʻo malepe i le vai e sili ona lelei i le faʻamamaina o le eleele poʻo le maeʻa foi o timuga mamafa. E tatau ona faʻaaogaina le susu urea i vaega na fuafuaina mo le totoina, ma e tatau ona faia lenei mea e le na o le faasalalauina i luga o le fogaeleele, ae faʻamalosia le tuʻuina atu i totonu o le eleele e ala i le eliina poo le suōina. I le taimi lava e tasi, o le taimi aupito itiiti e tatau ona pasia mai le salalau o le urea i luga o le palapala ile eliina poo le suaina o le eleele, a leai o le tele o le vailaʻau e faigofie lava ona faʻaalu pe liliu i le amonia. Faʻamatalaga lautele mo le faʻaleagaina o urea e matua pupuu - e le sili atu i le lima aso.

O se faʻasesega matuia e faatagaina e tagata fai togalaau o loʻo faʻasesea granulurea i le tautotogo i totonu o le togalaau tuusaʻo i le kiona e leʻi faʻafefeteina pe faʻalauiloa mai urea i timuga (e ala i le salalau i luga o le palapala). Faatasi ai ma lenei talosaga, o le tele o le vailaʻau oona i totonu o le Urea o le a faʻamalulu pe fufulu i lalo o palapala palapala e le mafai ona maua i aʻa.

O le ituaiga aupito sili ona lelei o le ufi pito i luga luga o vao ma fualaau aina e aofia i lona folasaga, olopalaina i totonu o le vai, i ni lua po o ni lua ua eliina i le laina prikustnoy po o le latalata-ogalaau, 3-4 cm loloto (e oo i le 10 cm inisi vaovao). I le taimi lava e maeʻa ai le faʻamaʻiina, e tatau ona tanu le lua ma le lua. O lenei tusi e puipuia ai le faʻaʻasiliina o le eletise o loʻo i totonu o le Uria, ma puipuia ai le faʻaogaina i totonu o le loloto o le eleele.

I le vaitau o le tuputupu aʻe, o le faʻaaogaina o le Urea e pei o se pito i luga e sili ona faʻamaonia pe afai e iloagofie e laau le iloga o le taumafa o le ea, o lona uiga, o laau toto e tupu tele lemu, maualalo foliga vaaia, o latou laʻau laititi e laʻititi tele, ma o loʻo faʻamaligiina tele le ovaries. O le uluaʻi faʻailoga o le le lava o le nitrogen o le samasama poʻo le susulu o laulaʻau laʻau, peitaʻi, i lenei tulaga, e mafai foi ona faia se mea sese, talu ai e faʻaalia e laau le ala tutusa i le le lava o le susu ma le leai o se uʻamea ile eleele.

Ina ia iloa le eseesega i le va o le leai o le uʻamea ma le susu mai le leai o se meaʻai, e tatau ona e vaʻavaʻai atili i laulaau o laau i le ao: afai e itiiti lava le vevela, i le ao e te le matauina laʻau laʻau mumu, ma afai e itiiti le susu po o le uʻamea ile eleele, o le a matala lau lau. E le gata i lea, o le leai o se uʻamea, o le a lanu lanu samasama muamua ma e na o le taimi lava lena o le samasama o le a mafai ona iloa i luga o laulaau tuai, ae afai o le leai o le malosi i le eleele, o le a lanu samasama lauulu muamua, ma na o tamaiti.

I le ogatotonu o le vaitau tuputupu ae, ma le le lava o le malosi o le eletise i le palapala, e mafai ona faʻaaogaina le urisa i le foliga vevela ma le suavai, pe mafai ona togafitia laau e ala i luga o laei.

E faʻapefea ona faia le faʻamalaina o le vai mai le urea?

Urea le faʻamaina o le suavai e matua faigofie lava ona sauniuni i le vaʻaia o lona solubility lelei i le vai (e tusa lava pe leai se mea pala). O le tele o taimi, o vaifofo e aofia ai le 0.5% urea poʻo le 1% o loʻo faia. O lona uiga o totonu o se pakete vai e te manaʻomia e faʻamavae pe 50 ma le 100 g o Urea, faasolosolo, pe 5 ma le 10 g o Uria e faʻaumatia i se lita o vai.

Urea talosaga talosaga

O Urea e pei o se suauu oona lautele, e talafeagai lelei mo fualaau aina ma fualaau aina, fua ma fugalaau, ma e mafai ona faʻaaogaina i soo se ituaiga eleele.

Afai e te mulimuli i faatonuga mo le faia o le urea, o le a faapenei: i foliga o granules, o lona uiga, i le malogo, e tusa ma le 5-10 g o le suauu e tatau ona faʻaaogaina ile mita sikuea o palapala, faʻalauteleina i le 3-7 cm (e oʻo i le 10 cm, e faalagolago ile fua o le laau) i totonu o le eleele faʻamamaina; fuālaʻau faʻasili i totonu o le vai e tatau ona faʻaaogaina i se aofaiga e 20 g i le sikuea mita o le palapala mo fualaau faisua ma fualaau aina poʻo le teuina o fua; togafitiga o le urosia i totonu o le vai, o lona uiga, fafaga foliar - o iinei o le fua mo fualaau faisua e pei ona taua i lalo - 5 g i le pakete vai i fua o sikuea mita, mo laau ma laau - 10 g i le pakete vai ma le sikuea mita; pe a totoina laau i le eleele, 4-5 g o le faʻalaʻau e tatau ona faʻaofiina i le toto totoga, ae ia mautinoa ia faʻafefiloi i le eleele e puipuia ai le faʻafesoʻotaʻi o aʻa ma le urea.

Sauniuniga o le faʻasaa urea mo le faʻaleleia o laau

Le faʻaaogaina o le urea mo le tele o faʻatoʻaga

Ata

O le taumalulu ma le totogo o le toto e mafai ona fafagaina i le kopa i le amataga o Iuni. E le gata i lea, e le mafai ona e faʻaaogaina le urina mo le kalama, e mafai ona taʻitaʻia ai le faateleina o le laumei lanumeamata i le faʻaleagaina o pusa. E tatau ona e faaopoopo atu le urini i lalo o le kesi i se foliga ua solo i totonu o le vai ma faaopoopo le chloride chloride i le fofo - 10 g o urea, 10 g o le potassium chloride i totonu o se pakete vai, o le masani lea i le sikuea sikuea o moega o le silati.

Kukama

E talafeagai le fafagaina o kukama ma le urea ae na o le lua vaiaso talu ona toe totoina laau i luga o le saite. Urea o loʻo faʻafeiloaʻi i totonu o le vai ua faʻavaivaia i totonu o le vai i le fua faatatau o le 15 g i le pakete vai i fua faatatau mita mita o le itumalo. E mafai ona faʻaopopo 45-50 g superphosphate i le fofo. O laʻei pito i luga o le a sili atu ona lelei pe a lelei le susu o le eleele aʻo leʻi faʻaaogaina.

I totonu o se kiona, e mafai ona togafitia kukama ma Uurea, o lona uiga, tusi foliar, aemaise lava, e manaʻomia pe a suia le lanu o laulaau lau (discoloration).

Mo le fafagaina atoatoa o kukama i totonu o se kiona, e tatau ona faʻaumatia 15 g o urea, 20 g o superphosphate ma 15 g o le potassium chloride i totonu o se pakete vai. E manaʻomia le togafitia o togavao i le timu ma e masani lava pe a uma le faʻamafa.

Tomato

Tomato e pei o togafitiga urea. O Tomatoes e masani ona faʻamaʻaina i le Uria pe a totoina ni fatu i luga o se fasi fanua, faʻafeiloaʻi 12-14 g o le paluga o le urea ma le superphosphate i totonu o vaieli taitasi (6-7 g o fugalaau taitasi).

Kapisi

E masani lava, o le urea i le kāpeti e faʻaaogaina i le taimi muamua o le fafaga. Aʻo le i luga o le ofuina, o le kāpuni e matua malulu, ona faʻasaʻa ai lea o le 30 g o le urea i totonu o se pakete vai ma o lenei vaifofo e faʻaaluina i sikuea mita o palapala.

Potato

I lalo o pateta, e faʻaalia i le le lelei o le faʻamalolo o meaʻai faʻamalaʻau, o le eleele e tatau ona faʻamaʻiina i le urea aʻo leʻi totoina fatu. E masani lava ona faʻasuina le palapala i ni nai vaiaso ao le i totoina pateta, aʻo fautuaina e faʻaopopo le urea ma le faʻamalolo. E tusa ma le selau kilokalama o le urea ma le 0.5 kilokalama o le faʻamalositisi o loʻo manaʻomia ile selau sikuea sikuea.

I le mea na tupu, mo nisi mafuaaga, e te leʻi faʻaopopoina le urina aʻo leʻi totoina pateta, e mafai ona e faʻaopopoina i le eleele i le lima aso talu ona toto fatu, ae le o se mea malogo, ae faʻapalapala i le vai. O le masani e tusa ma le 15-16 g i le pakete vai, o lenei fofo ua lava lea mo le 20 laau (pe tusa o le 0.5 lita i le tasi).

Fualaʻau vao (fuālaʻau)

E fautuaina le faaopoopo o le urea i lenei aganuu pe afai e tatau ai, aua afai e lagona e le togalaau togafiti le le atoatoa o le eletise, o lona uiga o le tele o vine o le a laiti, faapea foi le tele, ma o le tofo o le a mama. Ma i le tulaga o le tele o le suauu, o le a suavai ma e leai se manogi. E fautuaina le faʻaaoga o le urea i lalo o togalaau faʻasalalau i le maeʻa ai ona paʻu le kiona, 15-20 g o le faʻamalolo ua faʻasaina i sikuea mita, e le sili atu. Afai e te manaʻomia ni maualuga o vailaʻau o le faʻamalolo, e lelei tele le faʻaaoga o le nitrophoska poʻo le diamamophos.

Urea mo le faʻaleleia o togalaau aina.

Fualaau aina ma laau tetele

Urea pito i luga luga o laʻau o fualaau aina ma laau tetele e tali lelei lelei. E mafai e Urea ona fafagaina laau faapena i le tolu taimi i le vaitau. E masani lava ona fafagaina i le taimi lava e uma ai le kiona, i le taimi o le fugalaau ma i le taimi o le matua. A o lei amataina le Uro, o le palapala i totonu o le ogalaau poʻo le latalata-o le paʻu o le kiona e vaʻaia, faʻafeinu, ona faaopoopo ai lea o le urine ina ia tanumia le fugalaau 3-4 cm i totonu o le eleele mama. A maeʻa ona faʻaaoga le Urea, e fautuaina e ufiufi le palapala.

O le fuaina o fua e fesuisuiai e faʻalagolago i le matua o le laau: mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo leʻi fua mai laau ma vao tetele, e toetoe lava o le tolu le tolu. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo le apu e leʻi amata ona fua mai, e te manaʻomia pe tusa o le 75-80 g o le faʻamalo, mo cherry 85-90 g, mo le palama 110-115 g ma mo vao (vaimusu, chokeberry, ma isi mea) 100-110 g. mo le fuaina o laau, ua leva ona manaomia e le apu 150-160 g i le laau, siaki 110-120 g, pulu 125-140 g ma vao (vao, chokeberry ma isi mea) 135-145 g i le togavao.

Fugalaau

Ole fugalaau fugalaau e tatau ona faʻaleleia i le amataga o lo latou alualu i luma ina ia mafai ai ona faateleina le lapisi vegetative. E le gata i lea, o lea laei o le a le talafeagai, aua o le tau o le fuga o le vegetative o le a faaauau pea ona fausia, e pei ona fai mai fugalaau, "o le fugalaau o le a alu i totonu o le laulaau." O se mea taua e faapea, o le tele o le nitrogen, e le mafai ona fugalaau fugalaau, ma afai e tele le vevela, ona i ai lea o le pa'ū tele o tumutumu ma fatuga ua paʻu, e fuga mai i fugalaau fugalaau ma mea e leʻi faʻamatalaina.

Urea e tatau ona faʻaaogaina i lalo o fualaau fugalaau i totonu o se vai ua faʻapalapalaina i totonu o le vai, lea e te manaʻomia e faʻamavae pe tusa ma le fa kalama o lenei fugalaau i se lita o vai ma faʻaaoga lenei fua mo se fuga tele e pei o se peony pe vaevaeina i ni vaega se lua pe afai o le fugalaau e laiti, e pei o tulip poʻo lili o le vanu.

Urea Auala e Faʻaoga ai Pests

Urea e masani ona faʻaaogaina e aʻafia ai mea faʻamaʻi pe afai e leai se avanoa poʻo se manao e faʻaaoga le kemisi. E togafitia i laau totō, faʻasaina tele, e masani lava seia oʻo ina tatala avanoa, pe a oʻo i luga le maualuga o le vevela i luga aʻe o le lima tikeri Celsius. Faʻaaogā togafitiga faʻatasi ma Uria, e mafai ona e 'aveʻesea le leaga, aphids, fugalaau o le apu, ma le paʻu paʻu. Mo lenei mea, e talafeagai le faʻaaoga o le faʻamalo o loʻo solo i le vai i se aofaiga e 30 g i le pakete vai. Afai o le vaitau mulimuli na i ai se leaga o meaʻai, ona mafai lea ona faateleina le fualaau i le 100 g i le pakete vai, ae le mafai ona sili atu lenei fua, e mafai ona afaina ai laau.

Urea tulaga o le teu oloa

Urea, ona o le faateleina o lona toto, e tatau ona teuina i se potu malogo ma le mafiafia, faatasi ma le malulu o le ea e 50% pe maualalo. E mafai ona teuina le meaola i totonu o potu susu, ae i totonu o se pusa faʻamaufaʻailoga.

E masani lava o le ola ola puipuia ua na o le ono masina, ae o le taimi e faʻaaoga ai Urea e le faʻaumatia. O le mea moni, e faʻamaonia e le kamupanī le le maua o le ura mo le ono masina, ma ao leʻi faʻaaogaina, pe a fai e 'ai, e tatau ona nutimomoia ma e mafai ona faʻaaoga mo se taimi e le faʻamapulaʻa. Ae peitai, e tatau ona amanaia le mea moni e faapea i luga o le tele o tausaga o le tele o le vevela i totonu o Urea e mafai ona le taua, ae o le fomaʻi ma ni taimi umi e teu ai e tatau ona faʻaitiitia ma e tatau ona amanaia lenei mea moni.

Pau lava le mea matou te fia talanoa e uiga i Urea, o le faamatalaga e foliga mai ua lava, ae afai ei ai pea au fesili, o le a matou fiafia e tali i latou i faʻamatalaga.