Laʻau

Totonu Veltheimia

O taumalulu taumalulu, e pei foi ona taua o le matagofie o le vateatea e na tagata fai togalaau na latou maua le lagomalie e avea ma tagata e umia se laau tutoatasi tulaga ese, o laau ia e manaia ma matagofie. I totonu o laufanua o loʻo i ai ni faʻamaʻi leaga, faʻafefe faʻafefiloi ma matagofie e le mafai ona tupu i le palapala. Ae i totonu o le potu aganuu, o le Veltheimia ua faaalia atoa lona matagofie. Ma e ui lava e le mafai ona e taʻua i latou o se tausiga faigofie, ma e latou te manaʻomia se tulaga manaia o le vevela, o nei laau toto e tatau ona i ai o latou tulaga faaleautaitai i le lisi o exotics.

Veltheimia vaʻaia (Veltheimia bracteata).

Veltheimium inflorescences

O se sui o le aiga o Asparagaceae, na sau mai Veltheimia ia i matou mai le laufanua o Aferika i Saute, e mauoa i le totoina o fua. I le seneturi talu ai, i le 20-30s. O le seneturi lona lua o Veltheim na manatu e toetoe lava o le sili ona lauiloa ma faʻalelei i totonu o le fale ma le laufanua. Ae pe a maeʻa le paʻu o le lauiloa, o lenei laau ua oʻo atu i se vaitaimi e toetoe lava a faʻamagaloina ma o loʻo toe foi mai i le taimi nei.

O Veltheymias o ni mea matagofie matagofie mai i laau tetele, o lona tele moni e mafai ona fuafuaina pe a tupu i le eleele. Ae tusa lava pe o le aganuu masani, o nei aniani ua faʻaaogaina le mana ma a latou auiliiliga le masani ai. O le maualuga maualuga e tusa ma le afa mita. O Veltheymias ua avea ma se laupepa manaia o le lautele, o le vaeluagalemu ma le gaugau, laulaau. O le tele o taimi, o le lanu enaena e le masani ai ona o laulaau o Veltheymia, ae tusa ai ma lenei faailoga, e matua fesuisuiaʻi le aganuu. O laʻau matagofie, lapopoa, o laʻau muamua e iloa ai le eseʻese i soʻo se talaaga ma e leai se mea e itiiti ifo nai lo lona fuga mai i le manaia. Ae paga lea, i le vaitau o le tau mafanafana, o le a toesea uma le laau, ae i le taimi o le tuputupu ae o le a faigata ona maua ni mea e tutusa lelei i le matagofie.

I le atinaʻeina o Veltheimia o loʻo i ai se vaitaimi malolo faʻalauiloa i le taimi lea e leiloloa ai ona laʻau. Ae o le vaega galue o le tuputupu ae i Veltheimia ua vaevaeina ma e manaʻomia ai le faasaʻoina o tuutuuga: faatasi ai ma foliga vaaia o faailoga muamua o le amataga o le tuputupu aʻe, Veltheimia e totoina laulaau ma e manaʻomia le tuʻuina atu o se siosiomaga mafanafana, ae mo le faʻamalosia o le a puipuia lelei le laau. O le mea lea, i le atinaʻeina o Veltheimia mafanafana ma malamalama ma malulu ma pouliuli vaitaimi e le fetaui ma le tasi. Faatasi ai ma se tafega matagofie i le faaiuga o le taumafanafana, o le malologa o Veltheimia e toetoe lava o le taumafanafana uma. O le laau e amata ona ola ia Setema (latalata i le sefulu tausaga lona tolu).

Veltheimia mafai (Veltheimia capensis).

O le tele o isi mea e sili ona tutusa ma le leaga o le isi fetu, ae o lenei taimi e le o se potu, ae o se togalaau - knizofia. "Fuga" mo le fufuluina o ipu, fagu fulafula, sulu - e na o foliga o ia mea e le faatusatusaina. Peitai o Veltheymia, masalo, o le faʻataʻitaʻiga o le "moli o le taumalulu" e sili ona fetaui, aua o lenei laau e fuga i le taumalulu-tautotogo. O fualaau o le inflorescence e sili atu i le 50 cm le uumi o le fugalaau malosi ma le lanu violē. O le susulu o le veveimia ua liua i le paler, o le tele o lanu o le piniki, laititi vavalo o fugalaau ma ni pedicels pupuu e taoto i lalo. Faʻatasi ma se paʻu pogisa, e ese le eseesega o fugalaau. O le lanu lanu o le laau e faʻatapulaʻaina i laʻau paʻu ma le paʻepaʻe o le piniki, fuchsia ma le lanu mumu muffled. A maeʻa le fugaina o le Veltheimia (e aunoa ma le tipiina o ponaivi), o pusa tafatolu o fualaau teuteu ma apaʻau lautele e nonoa.

O lenei laau manaia matagofie e na o le lua ituaiga ituaiga o meaola: o se lauiloa tele Veltheimia Cape (Veltheimia capensissa masani ona lauiloa Veltheimia greenflower - Veltheimia viridifolia) ma veltheimia faʻanofo (Veltheimia bracteata) O nei meaola uma e tutusa lelei le tasi ma le isi. O le mea moni, e iloga naʻo faʻamatalaga lanu ma lapisi o le laulaʻau: i le Celtian veltheymia, e oʻo atu i le 12 cm e faʻapipiʻiina ma se monophonic peduncle, ma i le Veltheymia e tosoina, o laʻau e ola i le 30 cm, o le fugalaau e vaʻaia, lanu lanu meamata lanu.

Veltheimia vaʻaia (Veltheimia bracteata).

Veltgemia tausiga fale

Veltheimia e le o se mea faigofie faigofie. Ma e le o se mea e tupu mai ai le fautuaina e tupu i totonu o greenhouses ma conservatories. O lenei aganuu e faigata tele i le vevela o le ea (aemaise lava lona taua i le taimi o le sauniuniga mo le fugaina), ma le moli, ma le susu. Ae o le suʻeina o se isi pufuga e fuga mai i le taumalulu, ma e oʻo lava i se taimi umi, ma se foliga e le masani ai, e le mafai.

Veltheim Lighting

E le mafai e lenei pulu ona gafatia le susulu o le la, lea e matua afaina ai lau (e ui lava e foliga mai e malosi tele ma malosi). Mo Veltheimia, e tatau ona tuʻuina atu faʻasalalauga susulu. O le ufiufi i le fuga o le fugalaau e le manaomia, ae o sina paʻu i le taimi o le tuputupu ae ma le liliuina o lau o le a le afaina ai le laau. I le vaitaimi o loʻo momoe, a maeʻa le leiloloa o lālā ma ao le i amata ona ola, e tatau ona teuina le vevelemia i le pogisa.

O le faamalama o sasaʻe ma sisifo o loʻo avea ma nofoaga sili mo Veltheimia, peitai, ona o le fugalaau e na o le malulu, e sili atu ona faʻaaoga nofoaga i luga o se faletalimalo poʻo se loggia, i totonu o se fale vevela malulu, potu mafanafana vevela, patios ma verandas ma le maualalo o le vevela.

Faʻamafanafana mafanafana

Talu ai ona o le filifilia o le vevela e masani ona fautuaina Veltheimia ia tupu ae e le o totonu o potu, ae i togalaau malulu ma greenhouses. O le mea moni, o tuʻutuʻuga o loʻo i totonu o se malulu malulu, e fetaui tonu ma lenei aganuu, e faigata ona toe faia e aunoa ma a latou lava fale. Ma o le mea tonu lava lea e manaʻomia mo le vevela o le ea lea e sili atu ona fefefe ai le au faifaatoaga, oeo loʻo vaʻavaʻai Veltheimia o se mea e mafai ona maua mo la latou aoina.

O le Veltheimia o se aganuu masani, ae e foliga mai. O le laʻititi aupito maualalo o le vevela o le vevela mo se laau e gata i na o le 10 tikeri o le vevela. Ae i le taimi lava e tasi, o le vevela e lata i le tau maualalo (tusa ma le 12 tikeri) e manaʻomia mo le Veltheymia ina ia fuga. O faʻatauaina o potu e faʻatagaina i le vaitaimi o loʻo momoe, ma mo le vaitau mai le taimi o le tuputupu aʻe o le laʻau e oʻo i le tupu. O fua faʻatatau maualuga e 20-21 tikeri. Talu mai le masina o Oketopa, na faasolosolo malie lava ona faʻaitiitia le vevela ina ia faʻaliliu ai Veltgemia ia Novema. Ma e tatau ona fuga saʻo i le malulu (i le mafanafana o le a le faʻasaʻoina ai e le laau peduncles). O le sili atu ona mautu o faailoga, o le lelei.

E faʻamalosia ai le galueaina o Veltheimia totonu ma le fiafia i faʻataʻitaʻiga, vevela vevela, siosiomaga le maluelue. Ae manaʻomia ona faʻaauau pea le vaalele: i totonu o potu e le faʻasolosolo, e vave ona aʻafia le laau i faʻamaʻi. Veltheymia ua ave i fafo i le togalaau, ae naʻo le vaitaimi o faitauga o le vevela o le po e sili atu ma le 10 tikeri. Veltheimias e le eliina i le palapala i totonu o le togalaau, tuʻu i totonu o fagu ma pusa, teuteuina o le terrace, nofoaga o tafaoga poʻo fugalaau fugalaau. Ae i le taimi atoa o le nofo i totonu o le togalaau o Veltheimia, e tatau ona mautinoa le tausia ma le faaeteete ma e le faatagaina foi sina taufaatauʻu o le lamala.

Veltheimia (Veltheimia).

Veltheimia faʻavaivai ma le susu

O le galuega autu o le tausia lelei o le vevela o le puipuia lea o le laau mai le faamamaina atoa o le masini. E faʻaauau pea ona faia nei faʻatulagaga, ae faʻaeteete lelei, tausia le mautu lelei o le eleele palapala. Talu ai ona o Veltheimia e matua fefe lava i le faʻamamaina o le paluga, e sili atu le suavai i fafo o le pusa (ae afai e te faʻaeteete, e mafai ona e faia i le faasusu i tafatafa o le fagu). Faʻaauau le faʻaauau seia oʻo i le faaiuga o le tautotogo po o le amataga o le faʻamamago mai laulaau i le taimi lava e tasi, siaki pe faapefea ona susu le meaʻai i totonu o le tane ma pe faapefea ona paʻu e puipuia ai le paʻu ma le salalau o le moli. Mai le taimi e amata ai le vevela o le Veltheimia, o le inu o le a sili atu ona seasea, ma a maeʻa laulaau, e taofi uma ia taualumaga ma aua le toe faʻaauau pea seia oʻo ina oʻo mai faailoga muaʻi o le amataga o le tuputupu ae pe a maeʻa le taimi malolo. O le toe faʻaleleia o le faʻavaivai o loʻo faʻagasolo malie ma faifai malie.

O le suavai mo le veltheimia e le faʻateleina, e faʻafeiloaʻi ai tulaga masani ile potu e aunoa ma le faasaʻoina o nei faailoilo.

Veltheimia Nutrient Fertilizers

Fertilizers mo lenei laau o le a na o le taimi o le tuputupu ae olaola e manaomia ai: mai le taimi e amata ai ona tupu vave laulaau ma seia oʻo i le taimi e tupu ai le fugalaau, e faʻapipiʻi faʻamaʻi faʻamaʻi lautele i le laau faʻatasi ai ma le fafaga. O paluga mo laau totō e lelei tele, ae o le a aʻafia ai laʻau. O lenei mea e fefefe i le tele o le soona malosi, e oo lava i le taimi o le laulauina o le laumei.

Faʻaleleia o le Veltheimia i le taimi o loʻo moe ai

E le o se mea tatau mo Veltheimia ona aveese mai paluga mai le palapala i le vaitaimi o le pisi: talu ai e le manaomia e le laau le totoina o tausaga, e mafai ona tuu le pulu i totonu o le meaʻai i le taimi malolo ma taofi le toe faʻasaina. Ma o Veltheimia o le a le manaomia le siitia atu i se nofoaga malulu (ae naʻo totonu o se pogisa). Ae afai e sili atu ona faigofie mo oe e eli mai le eleele, ona tatau lea ona faʻamamaʻa lelei, asiasia, magoina ma lafoina mai se nofoaga malulu ma le malulu (e pei o le teuina o le 'olo ma tiʻeti i lalo).

E mafai ona faʻaalu e paʻu le taimi e moe ai lau laʻau, pe afai e te faʻatapulaʻaina le faʻamaina, taofi le fafagaina ma faʻafefe le laau e tatala ai le ea. Ae o se vaʻaiga sili atu ona matagofie o loʻo i ai pea le uiga o le Veltheimia, lea na pasi i le vaega malogo o le falemaʻi.

Veltheymia Pulu

Veltheimia faʻatoʻaga ma meaʻai

Malamalama malamalama i le lalolagi e talafeagai mo Veltheimia, soʻo se mea faʻapitoa poʻo eleele faʻapitoa mo bulbous e mafai ona faʻaaogaina. Faatasi ai ma le faʻafefiloi o ia lava, mo Veltheimia, o se faʻafefiloi masani o le tutusa o le oneone, laʻau ma le eleele eleʻele, ma se mea e sili atu ona faigata, e aofia ai le 5 vaega o le turf, 3 vaega o le greenhouse, 1 vaega o le taʻutinoga ma le afa o le oneone ma se faʻaopoopoga laitiiti o le fala ovi e talafeagai.

Afai e toeli mai le paluga mai le palapala i le vaitaimi o loʻo moe, ona totoina lea i se mea fou o le vevelimia e faʻaleleia ai le fugaina i taimi eseese i le tautoulu. Ae afai e te fia faamemelo i le vaitau o le taumalulu-tautotogo, ona sili atu lea ona filifili le faʻailoga masani, tolopo le totoina seia oʻo i le sefulu tausaga mulimuli o Aukuso ma le sefulu tausaga muamua o Setema.

A faʻapipiʻi i totonu o le palapala, e ese le fuafuaga. O vaovao Veltheimia e totoina i le taimi e tasi i le 2 tausaga, i le taimi lava lea e totoina ai vaovao i le amataga o Setema. O le tausaga na sosoo ai pe a uma le faʻavasegaga, na o le suia o le pito i luga o le meaʻai.

A oʻo i le totoina, e tatau ona taulimaina ma le faʻaeteete le fale. O le pulou e toso mai i fafo o le ulo e aunoa ma le faʻaumatia o le otaota, ona aveeseina lea ma le faaeteete le meaʻai ma aʻa na suʻeina. O aʻa uma o le Veltheimia ua faaleagaina, pala, pe mamago ua teuteuina e ala i le togafitia o tipi ma le malala ma mafai ai ona latou faʻagogo. E tatau ona vavae ese le pepe i totonu o le laau. E pei o le tele o masusu, o le vetheimia e le taliaina le faʻamalosia atili. O le tolu poo le afa o le pulufana e tatau ona tumau i luga ae o le palapala. Faʻamau faʻapitoa i luga, ma taumafai e aua neʻi faʻavaivaia.

O le taimi muamua i le maea ai o le suia o Veltheimia, o le a matua faʻaeteete lava le tausiga. Faʻataʻitaʻiina lelei ma le faʻaeteete, faʻamago malie le palapala, ma faʻaaogaina le fale i le tausiga masani ma le amataga o le tuputupu ae malosi.

E le manaʻomia e tane tane vavalalata ona vavalalata, ae tele lava le vateatea, lea e faʻaalia lelei ai lenei mea totino mai le lapisi ma le tele o exotics i totonu. O le mea autu o le maualuga o le fagu e itiiti ifo nai lo lona lautele. Afai e manaʻomia, Veltheimia e mafai ona tupu i totonu o atigipusa tele ma vateatea, ma tuʻuina ni atigipusa i totonu o le pusa e tasi. Ae e sili atu le aua le faʻataʻitaʻi i le matua matua o Veltheymias: totoina o se "vaega" sili atu ona fetaui lelei mo tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi, lea e manaʻomia ona tupu faʻatasi mo le tele o tausaga aʻo le i fuga. Mo tauleʻaleʻa talavou, e mafai ona e suʻe ipu, faʻateleina i le afa afa o le pusa lava ia.

Veltheimia vaʻaia (Veltheimia bracteata).

Veltheimia faamai ma meaola faalafua

O faʻamaʻi faʻamaʻi ma ituaiga uma o siama, lea e lamatia ai le laau i le suavai o le meaʻai poo le le faʻamalosia o le suʻeina o le pusa, o le mea e sili ona matautia mo le vetheemia. O le suaina o le meaʻai e fesoasoani e foia ai le faʻafitauli pe a vave ona iloa, ae maeʻa faʻamagoina e le manaʻomia mo veltheimia i le laasaga o le atinaʻe malosi (atonu o le a mumu le laʻau pe leai foi).

O faʻamaʻi pipisi o veltheimia, o le aphid e mafua ai le tele o faafitauli, e sili atu le tau ma le iniseti.

Faʻafouina o Veltheimia

O le auala pito sili ona faigofie e faʻaleleia ai lau "faʻavaveina o le afi" o le vavaeeseina o le tama teine ​​i le taimi o le gafa. I le taimi o le asiasiga o aʻa, e vavae ese le pepe mai le tina ma totōina i ni papatusi laititi po o ni tamai fagu, tausi ia te ia i le auala tutusa mo le tagata matua Veltheymia.

O fatu e totoina na o le fesuiaiga o manu, o le germination e umi ma e manaʻomia ai le pulea o le vevela ma le vevela (21 tikeri ma le itiiti ifo ma le 75% le maualuga). O le Veltheimia e maua mai fatu e fuga naʻo mo le 3-4 tausaga, ae ona o le lavelave o le togafitia o laau laiti, o le metotia o fatu e masani ona faʻaaogaina mo na o mea tau fale gaosi oloa.