Laʻau

10 mea e le masani ai i le lalolagi

O le lalolagi ola o la tatou paneta o loo mataʻina i lona matagofie ma le eseesega. O foliga vaaia ma uiga o nisi o laau e maofa ai e sili i tagata suʻesuʻe saienitisi. A o tilotilo atu ia i latou, ua e talitonu e mafai e le natura ona galue i vavega. O la tatou fuataga na aoina mai ai laau e le masani ai i le lalolagi.

Rafflesia Arnoldi

Rafflesia Arnoldi - o le fugalaau tele i luga o le paneta. O lona telē e oʻo i le 90 cm, ma le mamafa - 10 kilokalama. O le tele o paʻu mumu mumu ma le paʻepaʻe paʻepaʻe e faʻafiafia ai le laau. Ae ui i lea, o le faamemelo i lenei fugalaau lata ane o le a le aoga ona o le manogi o manu fasi, lea na ia lolomiina, o lea e tosina atu ai laʻau mo lafoaʻiga. Rafflesia Arnoldi e leai ni aʻa ma lau. Fugalaau fugalaau faʻapipiʻi i le liana ma faʻalanoa i ai. O lenei vavega o le natura e tupu i motu o Sumatra ma Kalimantan.

Ona o le manogi, o Rafflesia foi ua taua o le lili pala.

Chirantodendron

Mo lona foliga tulaga ese, o lenei laau ua taua o le lima o le tiapolo. O lanu mumu sesega e foliga tutusa ma se lima o le lima. Ona o lona tutusa ma le pulumu e lima-fingered, sa faaaoga e le au Aztecs ia latou togafiti taulaitu. Chirantodendron o se laau e oo i le 30 mita le maualuga ma o le laina o le laina e oo i le 200 cm. O ona fua ei ai le tofo o le eleele, na faʻaaogaina e togafitia ai le tele o faʻamaʻi. O se fuga o chiantodendron inflorescences o se mea sili ona lelei.

Na taʻua e le Aztec lenei laau o Mapilschuchitl.

Tino

O lea ituaiga laau e mafai ona vaaia i Aferika ma Asia. Fai mai tagata fomaʻi e mafai ona ola e oo atu i le 9000 tausaga, ae e faigata ona faʻamaonia lenei manatu, talu ai o le laau e leai ni mama. O le mea autu o le tarako o se mumu mumu, e foliga tutusa ma le toto, lea e faamatuu atu pe afai ua faaleagaina le paʻu o le laau. Ona o lea mea, na manatu ai tagata o le atunuu ua paia le laau. O se lanu lanu e le masani ai na faʻaaogaina mo le faʻapalapala.

Talu mai le 1991, o Dracaena draco o le faʻatoʻaga masani a Tenerife.

Venus flytrap

O lenei laau manaia matagofie ma se igoa e le masani ai ua tupu i luga o le talafatai o Atelani o le Iunaite Setete ma o se tagata taufaaleaga. O le fugalaau, e foliga mai o se auvae o foliga, e faʻaaogaina ai le nectar, e tosina ai iniseti ma lona manogi. O se lele e nofo i luga o se polo ma laau. O lau e vave tali atu i le vevesi ma le vavalalata, ma tuua ai le tagata manua e aunoa ma se faamoemoe o le faaolataga. E manaʻomia le 10 aso mo le iniseti e faʻataʻoto atoa. A maeʻa lena, ona toe tatala lea o laulaau i le tulimatai o le isi vaega o meaai. O lenei faagasologa e mafai ona matauina muamua lava. I aso nei, ua avea le vafefefe mavave ma mea teuteu matagofie. E mafai ona tupu i luga o le windowsill.

O le igoa faasaienisi igoa (muscipula) ua faaliliuina mai le Latina e pei o le "mousetrap" - masalo, i se mea sese, o se tagata fai fatu

Baobab

Baobab, po o Adansonia palmate, o se laau tele e tupu i le vaitau mamago o le Aferika o le taumafanafana. E iloagofie e se ogalaau mafiafia, lea e aofia uma ai fualaau o meaʻai e talafeagai mo le laau. E taua o le faailoga o le savanna. O tagata mai le paʻu o le laau lalaga lalaga, fai vailaau, faia le pala. A o timuga, ona o le susu ma le faaleagaina o le eleele, o le vaega o le ogalaau na faʻaumatia ma ua tupu le laau. E oo atu i le 40 tagata e mafai ona lalafi i totonu o se paopao sa ola mo le silia ma le afe tausaga. Ia Oketopa, e fuga mai le baobab, ae na o le tasi le po o ona fugalaau.

O le Baobab e taʻua o le atulaulau o tagata o loo nonofo i Madagascar. O loʻo faʻaalia foi i luga o lima o Senegal ma le Central African Republic.

Tusi a Epikopo

O Epikopo o se igoa Eleni lea e faaliliuina o le "foliga mai o se maa." O le laau toto e ola i nofoaga vevela vevela ma lagona lelei i luga o le windowsill. Epikopo e le lelei ma o le a mafai ona teuteuina totonu o soʻo se fale mautotogi. O le laau o se pea o lau o loʻo vaeluaina e se va. I foliga vaaia, e foliga mai o maa. Latou te ola i le tasi tausaga, mulimuli ane ua suia i latou e se ulugalii fou. I tulaga lelei, e totogo ai vaitau. E masani lava e le tupu muamua nai lo le tolu tausaga o le olaga o le laau.

O tausaga taʻitasi e tasi le laʻau e suia i se mea fou. O le va i le pa fou fou e toetoe lava tutusa i le va i le paea tuai

Victoria Amazon

Victoria Amazon - o le tele o lili vai i le lalolagi. O le laau e faaigoa i le igoa o Victoria Victoria. O le lauʻeleʻele o le lili vai o le vaʻa Amazon o Pasila ma Bolivia. Ae ui i lea, o aso nei e mafai ona vaaia i greenhouses. Ole lau ole launiu vai e oʻo atu i le 2.5 m. E faigofie ona latou tatalia le mamafa o le mamafa e oʻo ile 50 kilokalama pe a tufatufaina atu le mamafa. O Victoria Amazonian e na o le lua aso o le tausaga e ola ai. Fugalaau tetele o le matagofie uigaese, lea e suia ai le lanu mai le paʻepaʻe-piniki i le fugalaau, e na o le po lava e mafai ona vaaia ai. I le aoauli latou te paʻu ai i lalo o le vai.

O le loloto o le vaituloto, o le tele o lau e ola.

Amorphophallus titanic

I le amataga, na ola na o Amorphophallus titanic i totonu o vaomatua o le motu o Initonesia o Sumatra, ae o tagata na o mai i ai na toetoe lava a faaleagaina. O lea la, o lenei fugalaau e seasea ona totōina i totonu o nofoaga o le greenhouse i totonu o togalaau faʻatoʻaga o le lalolagi. O le manogi o se laau e foliga mai o manu fasi po o iʻa. O le tilotilo atu i lenei laau matagofie, e le mafai ona mafaufauina e aumaia ai se "manogi" matautia. O le fugalaau o se tasi pito i tele i luga o le paneta. O lona lautele ma lona maualuga e sili atu i le 2 mita, ma o le laau e ola mo le 40 tausaga, ma i le taimi lea e na o le 3-4 taimi e fuga ai.

O vaʻaiga o laau o le genus Amorphophallus e mafai ona suamalie

Velvichia e ofoofogia

Sa maua e saienitisi lenei laau i le 19 seneturi. O le foliga le masani ai e le faatagaina ai le taʻua o le mutia, po o le vao, po o le laau. Velvichia o loo ola i le itu i saute o Angola ma Namibia i se mamao mai vai. O le laau e maua le susu e ala i fogs. O Velvichiya e le o tosina atu i le matagofie. E manaia mo lona tulaga le masani ai. O le laau e aofia ai laʻau tetele e lua e le pauu ese i le olaga atoa - na o le pito o le laau e faʻamago. Ma o le ola o le ola o lenei vavega o le natura, e tusa ai ma saienitisi, e 2,000 tausaga.

Velvichiya o loʻo faʻaalia i luga o le ofutau o Namibia, ma i lenei atunuu o le aoina o ana fatu e na o le faatagaga a le setete

Nepentes

Nepentes, po o le totipolo, e ola aʻe i itulagi o tropical o Asia. O le tele lava o taimi e te feiloai ai i le motu o Kalimantan. O se vaega o lenei fuefuga o laulaau i foliga o fuga o lanu susulu. Latou te tosoina iniseti ma tamai togitogi ma o latou lanu ma manogi, ma avea ma mailei mo i latou. O le toesega e pa'ū i le pito i lalo o se laʻau ua tumu i le vai e pei o le suasusu. O le tagata manua e le mafai ona alu ese mai iinei. E manaʻomia e Nepentes aso e tele e faʻailoa ai ia ituaiga meaai.

O le saienisi igoa o le ituaiga e sau mai le mutia o le galo mai tala anamua a Eleni - nepenfa

O loo i ai pea le tele o le maofa i le lalolagi. E na o se vaega lenei o mea ofoofogia e mitamita ai le lalolagi. O nisi o laau e le masani ai e mafai ona vaaia i ata, ae o le tele oi latou o loo i totonu o greenhouses lauiloa o le lalolagi.