Fugalaau

Laʻau fugalaau mo manulele

O manulele e aumaia i le togalaau e le gata o twitter, fiafiaga ma faafiafiaga fiafia. E tosina faapitoa i latou i togalaau e puipuia ai laau totoina mai meaola faalafua, aua e le mafai ona maua fesoasoani pito sili i lenei mataupu. Mo manulele, e mafai ona e faʻapipiʻi manufasi ma fafaga, pe e mafai ona aofia ai le totoina o laau i le faʻaogaina o fanua i nofoaga e mafai ona latou maua ai se fale ma ni togafitiga faapitoa. Ma o loʻo matou talanoa e le gata i laau tetele poʻo laau faʻapitoa, ae e uiga foi i meaola e mafai ona tosina ai manulele aoga e le itiiti ifo nai lo togalaau.

Laʻau fugalaau mo manulele

Afai o ni nai tausaga talu ai, e leai se tasi na mafaufau e uiga i meaola o le faatoʻaga, o iniseti aoga ma manulele i le tulaga o togafiti o togalaau, i aso nei e tosina mai ai fesoasoani masani ma o tatou uso laiti o se tasi o galuega sili ona taua. Fale matagofie mo iniseti, fesuiaiga i le faʻaaogaina o meaʻai, pusa ipu ma fale mo manufelelei ma pa puipui, o isi auala e puipuia ai i latou aʻo sauniuni le togalaau mo le taumalulu ua avea ma masani i aso nei. Ma faʻafanua, e faʻaaogaina ai le eseesega o faʻailoa, tosina mai ai laau o le meli, iniseti aoga ma le tele o tagata nonofo i luga o le 'upega tafaʻilagi, e faʻaalia ai faiga fou ma faiga i mamanu.

Folasaga i le togalaau e sili ona manaia i manulele aoga e le manaʻomia ai se taumafaiga faaopoopo poʻo se fuafuaga faigata. Ua lava lea e suesue ai le ituaiga o ituaiga meaola e masani ona tosina mai ai le mafaufau o manulele ma faaaoga nai lo isi laau. O le mea moni, e leai se fesiligia o le sui atoatoa o togalaau uma o togalaau faʻatasi ma "manulele": e na o ni nai laau i le togalaau e lava lea e tosina atu ai nisi manulele i totonu, ma o le ae mauaina le avanoa e matau ai a latou amio aʻo fiafia i fesootaiga ma le natura. Toeitiiti lava o tagata uma e iloa laau e sili ona fiafia i manulele aoga. Ae o loʻo i ai tupe e laʻititi ma sili atu ona faigofie ona faʻaogaina, e le sili atu le foia lelei o le faafitauli e tasi o le tosina atu o manulele i le togalaau. O le mea moni, o le tele o laau toto ma mea e fiafia i ai e le gata ina matagofie, ae aoga foi mo tagata ma mea ola i totonu o le togalaau.

O le filifilia o laau e mafai ona tafe ai manulele i totonu o le togalaau e tele tele. O nisi faafetai i vao vao e mafai ona tuʻuina atu ai manulele manu i se afā, isi - meaʻai. O le faʻaaogaina o meaʻai, aemaise lava o le fatuina o fatu, e mafai ai ona e suia le natura o le togalaau fugalaau ma faʻamalosi atili ai tagata fesoasoani i lau togalaau. O nei laau totō e faʻatino a latou aoga aoga i le autumn ma le taumalulu, e mafai ai e manufelelei ona fiafia i fatu maloloina i le vaitau pe a le lava meaʻai. Ae i le tautotogo ma le taumafanafana, o nei laau e tosina mai manulele i se auala eseʻese - o le anoanoai o iniseti, lea e masani lava ona maua i totonu o moega fugalaau ma meaʻai aoga. O le lauiloa ma le matagofie o le chamomile poʻo le tele o meaola e aofia ai le tele o fugalaau manogi manogi e masani lava ona sili ona manaia i iniseti eseese e mafai e manu felelei ona toe faʻaaogaina.

Laʻau auro i luga o le laina o Echinacea purpurea.

O le tele o fualaau aina e mafai ona faʻaaoga e fai ma pusi mo manulele o loʻo i totonu o faʻailoga sili ona lauiloa. O fetu matagofie ma mataʻina lea o lo latou gafatia e tuʻuina atu ai se fatu fatu lima e naʻo se ponesi lelei i foliga matagofie.

Faatasi ai ma le tele o togalaau aina, o le mea e sili ona fiafia i ai tagata asiasi i le togalaau e mautinoa lava o sunflowers. Afai e te manaʻo e faʻamalieina manulele, e mafai ona e faʻaaoga le sunflowers taʻitasi tausaga. Ae e sili atu le faʻaolaina o oe mai galuega e le manaʻomia ma ituaiga o meaola e pei o se pusi mo manulele sunflowers (Helianthus) Tuputupu ae i le 2.5 m lapisi mata (Helianthus giganteus), faʻatagaina oe e filifili nisi ituaiga vailaʻau faʻasolosolo ma foliga fagafulu lanu (Helianthus decapetalus) ma isi ituaiga o meaola e ola matagofie ma e fua tele foi fua. E leai se tagata tauva e tauva ma fatu matagofie o le la, ma afai e te le ufiufi i se upega po o se ie e faaputu ai fatu, ona aoga atoatoa lea o manu felelei i le taumafataga ua saunia mo i latou.

Sogi e sefulu-petalled (Helianthus decapetalus).

O se punavai matagofie o meaai o le ma vaʻaia le faamalama (Eupatorium maculatum), ma faʻatau (Eupatorium dubium) O le malosi o le suamalie ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le gaʻo e le mautonu i le maualuga o le maualuga e oʻo atu i le 2 mita, ma le lapoʻa tele o pupuni, ma le aofaʻi o faʻalavelave. E sili atu pei o pulou fulufulu, o le talita puipui e oʻo atu i le 20 cm le lautele ma faia ai se puao piniki-paauli i luga o le laau i le faaiuga o le taumafanafana. A uma ona maeʻa sina mea itiiti atu nai lo le masina o le fuga, o fatulaʻau angular, teuteuina i se vavae tulagaese, ona vevela. Poskonniki e lelei uma i se vaega tuʻufua, e pei o tapeworms, ma i tua o fugalaau.

E le masalosalo le taulealea (Eupatorium dubium)

Faatoaga togalaau moni giant rudbeckia (Rudbeckia maxima) e maualalo ifo i le lauiloa i le tele o ituaiga o fualaau aina o le rudbecki, ae e tulaga ese lava i totonu o lona ata teuteu, o faʻatulagaina o aʻoaʻoga ma le mafai ona faʻatulagaina faʻamau. O laʻau lanu meamata-lanu meamata ma lapoa samasama vaivai o inflorescences ma uluaʻi pogisa pouliuli e aliali mai i le faaiuga o le taumafanafana. Ma afai, pe a uma ona fuga, e le teuteuina le rudbeckia ma faatagaina e fufuluina fatu, o le a le gata ina teuteuina le togalaau malulu faatasi ai ma ni togalaau mataʻutia ma ni ulu ulu, ae o le a avea foi ma se mea moni mo manulele ona o le tele o fatu. Mai le tele o ituaiga meaola, e mafai ona faʻaaogaina le rudbecki o se pusi mo manulele susulu matala (Rudbeckia fulgida).

Glossy rudbeckia (Rudbeckia fulgida).

E le gata i lea, o se isi laau e manumalo i lona maualuga, e maua ai se fua o le fatu fatu - New England Astra (i aso nei ua toe faʻafoʻi atu i le symphiotrichum Symphyotrichum novae-angliaeae o le igoa tuai e sili atu ona lauiloa). Faatasi ai ma se maualuga e oo atu i le 2 m, o lenei manogi malosi o le autumn i le fusiina e mafai ona latalata i le mita mita. O laʻau lafoaʻi e le nofo lelei tele, o le vao e foliga mai e manaia, ae e leai lava se fuaina o ato o inflorescences e oo atu i le 4 cm le lautele, e aoina i vaʻafiafia. Autumn-flowering aster giant ma le lanu piniki ma le lanu violē e lelei uma e le gata i se tasi ma i le tele o ituaiga mea, ma e le mafaatusalia, e aofia ai ma le faatosinaina o manulele ma le tele o fatu.

New English Astra (Symphyotrichum novae-angliae).

E mafai ona manatu le fua o le tau o le autumn e pei o se tagata e le masani ai i totonu oa tatou togalaau. vernonia arkansas (Vernonia arkansana) Tulaga maualuga mai le 1.5 i le 2 mita le maualuga, e matua tele lava vao, e sili atu ona ola i fuga lanu-masiʻese ma le malulu malulu ma le lilac lili "fluffy" i lalo o ato e oʻo i le 2 cm le lautele, aoina i lapisi tetele i luga o le paʻu. O lenei laau e fiafia i nofoaga susu i tafatafa o vai, lea e faʻafeiloaʻi i totonu o moega fugalaau e masani ona susu.

Vernonia arkansas (Vernonia arkansana)

Aua nei galo e uiga i fatu vele, o le tele o manu e fiafia e asiasi. O punavai autu o meaai mo manu felelei e aofia ai millet (Panicum virgatum), poo le coronet. O se tasi lenei o mea sili ona matagofie o le gaʻo. E faigofie i latou i le manulele o le millet i le mea muamua ona o la latou matagofie ma le tele o meaʻai ma lautele lautele, e masani ona tupu ai maso, lea e matua fesuisuiai i lo latou tuputupu aʻe. O le vaʻaia, o le vaeluaina o laau toto ma le maualuga o le sili atu i le mita le sili atu i le 2 m ua manumalo i lau laulaau saʻo, faatasi ai ma le oʻo mai o le tau malulu latou te viliina i le lagomeli ma tosina atu i le lautele o la latou vaalele, e aofia ai mea laiti laiti. Lanu mumu ma mumu i Aokuso ma Setema e teuteu ai togalaau, ona faʻataʻapeʻapeina lea o fatu e tele. E lelei lelei le puipuia o le millet e tusa lava pe o le taumalulu, pe a nonoa le ie puipui, e mafai ona teuteu togalaau seia oʻo i le tautotogo ma fafaga manu i fualaau lapopoa, ae sili ona lelei.

Lamele millet (Panicum virgatum).

Toa lapopoa o le mutia Amerika Amerika lafoai le tagata faataulaitu (Sorghastrum nuteni) 'aua le faʻalavelave mai le mea moni o loʻo ia tuuina mai le tele o fatu, lea e pei o manu felelei. O lenei laau ua leva ona avea o se faatusa o laufanua o Amerika ma ua manatu e taua tele i le mamanu. Faatasi ai ma le maualuga ma le tasi ma le afa i le sili atu ma le lua mita, o le morgues e foliga mai o se mea mataʻina ma ni gaʻo mataʻina. Faʻasolosolo laʻau fiafia i lanu eseese ma e oʻo lava i le suʻega o laau totō ma aʻafiaga, ma paʻu apamemea ma anamea samasama ona sui ai la latou lanu i le lanu uliuli ma nana le tele o fatu e tosina ai manulele.

Sorghastrum nuteni

Schizachirium paniculata (Schizachyrium scoparium) o se tasi lea o fualaau sili ona suamalie ma e seasea mauaina i lo tatou atunuu. E sili atu le faʻatusatusa nai lo le tauvaga o manulele, ae e foliga mai e sili atu ona lelei. O le saʻo ma le faʻamalosi o tuuga-o tu ma le maualuga o le "naʻo" e oʻo i le 120 cm e faʻatoʻilaloina e se tuufaatasiga oa la laina saʻo saʻo o laulaau laiti ma faʻasolosolo le matutua. I luga o se tasi laau, e mafai ona e vaʻaia lau lanu lanu eseʻese - mai le lanumeamata i le lanumoana ma le lanu violē, lea e liua ai ie puipui taʻitasi e pei o se uʻamea. O le matagofie o le 'apamemea' apamemea o le schizachirium ua faʻapipiʻiina ma ni peleni e le mafaamatalaina e teuteuina ai le laau ma ua na o le amataga o le fuaina ma le fua o fatu. O taliga auro e susulu i luga o fugalaau moega ma foliga mai e faʻaalia ai uluai mea taumalulu, faʻasaoina lo latou lalelei e oʻo lava i le ogatotonu o le taumalulu.

Paniculata schizachirium (Schizachyrium scoparium)

E foliga tutusa i le maualuga, ae matua ese lava le foliga mai mai lenei uluai cereal, o le lalelei matagofie o le fuaina o Amerika totoa (Liatris spicata) O lenei laʻau faʻapitoa e iai ni laʻau, e teuteuina i ni laina laulaupapa vavalalata, e tuʻuina atu i le vao uma se ata e le masani ai ma faʻamalosia lelei ai lava laina o vine. O le matagofie, e pei o le lapoa, o le tele ma le malosi o taliga o le Liatris e aofia ai ni mea laiti laiti, e le gata o ni fugalaau fugalaau. I le umi, latou te latalata i le afa mita ma e foliga mai e malosi tele, faatosina mai iniseti i ni mea ofoofogia. I le maeʻa o le tau vevela, lipine, ufiufi i lauulu lauulu i le vevela.

Spiky Liatris (Liatris spicata).

Echinacea purpurea (Echinacea purpurea) - o se laau e aoga e le gata o se togafitiga. O fatu aoga o Echinacea e fiafia foi i manulele, ma o le laau lava ia e teuteuina lelei le togalaau i le tautotogo ma le taumalulu. Ae peitaʻi, afai e te manaʻo e faʻafeiloaʻi le palatini i totonu o le fugalaau mo manufelelei, aua le filifilia ituaiga masani masani, ae o ituaiga siliva e sili ona lelei ma pe tusa o le 60-70 cm (mo se faʻataʻitaʻiga, ituaiga Magnus). O se numera tele o inflorescences o se fua faʻatusatusa o le a maua ai nisi meaʻai mo manulele. O le Echinacea ma ona laulaʻau o le vevela-oval, o le sessile lanceolate stem, malolosi, ma le mama o le kiona ma o ato o le faʻaogaina o "kulupu" o le nofoaga autu e amata mai ia Iulai ia Setema, sili atu ma le lua masina, e fua tele.

Echinacea purpurea (Echinacea purpurea)

Afai e fafagaina oe ile Echinacea pe o loʻo e suʻeina se fale sili atu muamua, faʻalogo ile fatuina o fatu gaillardia tele-flowered (Gaillardia grandiflora) E faigofie ona ia faataapeapeina fatu ma manulele e masani ona faʻaogaina i latou lava. I le maualuga o le 30 i le 75 cm, o le gayardia flaunts ma laʻau laʻau ma lapopoa tetele e oʻo i le 12 cm le lautele ma "liʻo" o lanu samasama, lanu mumu, lanu mumu poʻo le lanu. O le laumua tele o le fugalaau e matagofie tele i le taumafanafana, i le taimi o le fugalaau, ae faʻaalia lona matagofie pe a maeʻa le fuga o fuga. I le taimi o le matua o le vao, o le guillardium e teuteu lelei le togalaau.

Gaillardia grandiflora (Gaillardia grandiflora)

Mai laau totō, e tatau ona e gauai atu i ituaiga pito i lalo maualuluga na fao (Coreopsis verticillata) e tusa ma le 30-40 cm le maualuga. Laʻau vavalalata laititi e fai ai togavao, e pei o le fennel poʻo le dill, ma o lanu samasama samasama lanu samasama ua suia i fatu fua, e natia ai se tele o fatu.

Faʻapipiʻi o le kalu (Coreopsis verticillata).

Aumai manu felelei ma fatu e mama i lapisi tele varietal yarrow (Achillea) Mo fugalaau fuga na faia e tosina ai manulele i le togalaau, e aoga le filifili o vailaʻau o varietal ma le tele o inflorescences o lanu piniki mumu po o le lanu mumu.

Yarrow (Achillea)

E faʻapefea ona fai se moega fugalaau mo manulele mai le vaʻai

Mai laau totino e tosina atu manulele i le togalaau ma avea o ni "manuale" faapitoa mo i latou, e mafai ona e faia ni fugalaau fugalaau eseese poʻo motu, ni avanoa i luga o ni fugalaau lapopoa ma ni mea teuteu. Ina ia mafai ona fiafia atoatoa i tulaga lelei uma o ia laau totino, e taua le matauina o tulafono mo lo latou faʻatulagaga:

  1. Ina ia mafai ona vaʻavaʻaia manulele, tuʻufaʻatasiga nofoaga mai le tosoina o laau fuga laau e lata ane i nofoaga o tafaoga ma mea e fai ai tafaoga, ina ia amata mai le fale poʻo le nofoaga o faafiafiaga se vaaiga i le togalaau fugalaau po o le motu.
  2. Pe a filifilia laau toto, mafaufau i le paʻu lanu lanu ma le telefoni e manaʻomia.
  3. E ala i le tuʻuina o ni fugalaau poʻo ni lipine mai i mea e lata ane i puipui, puipui, pa puipui, fausaga faʻavave, e te faʻatupulaia avanoa e le gata ina asiasi atu i le togalaau, ae o le a tumau ai pea manu felelei i totonu mo se taimi umi.
  4. Faʻatasia le faʻaaogaina o laau matagofie i fua faʻaopoopo e tosina ai manulele - faʻapipiʻi faleoloa, fafaga, manu falelei, ma fausia fale malulu.
  5. Taumafai mo se togalaau fugalaau ia maua nofoaga filemu, filemu ma mafanafana.
  6. Toto le moega o fugalaau mo manulele i luga o le la pe na o sina vaega malulu.
Palu vaiinu mo manulele i le togalaau

O le tausiaina o togalaau mo manufelelei poʻo ni vaega tetele o loʻo faʻaaogaina laau e matagofie i manulele e tatau ona ese si ese mai le tausia o togalaau masani. I luga o ia fugalaau mo togafitiga, na o organic fertilizers e faʻaaogaina e pei o mulch, ma fuga fugalaau ma faʻagogo vaega eleelea o laau e le mafai ona aveesea i le tautoulu, ina ia mafai ona avea o se fale le tumau poʻo se meaʻai mo manufelelei i le togalaau. Ae o le tulafono pito i sili ona taua o le teena atoatoa o le faʻaaogaina o soʻo se vailaau iniseti ma faʻamaʻi pipisi e aʻafia ai faʻamaʻi pepe ma faʻamaʻi i laau toto. O le tosoina o manulele ma o le a faʻaitiitia ai le numera o iniseti leaga, ma o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina o le a le gata ina faoa ai manufelelei o meaʻai, ae e mafai foi ona fatuina ai se tulaga lamatia mo le soifua ma le soifua maloloina o au malo-fesoasoani.