O le togalaau

Faʻafiafiaga o le tau vevela o fualaʻau fualaʻau i le malae vaʻaia

Ina ia mafai ona faʻafeiloaʻi lelei le taumafanafana ma fesoasoani i laau totō e fatuina se fualaau toto, e tatau ona faia galuega sauniuni talafeagai i le taumalulu:

  • siaki le fale talavai togalaau ma faʻatau mai meaola milila o loʻo misi, e aofia ai fomaʻi faʻapitoa i elemene;
  • elemene taʻitasi, e le faʻasalalau i fua o fualaau faiva - iodine ma boric acid, suauu tao; mo meaai paleni, fefete masani, nisi o meaola oona (Baikal EM-1, Ekomik fua ma isi) o le a manaomia; i le tautoulu, o se faaputuga eleele mai le vao faʻamaʻavale laupapa ma isi otaota otaota e tatau ona saunia.
O le faʻaaogaina o faʻamaʻi faʻamalosi mo tamato. © vsgawade

E tatau foi ona e tilotilo i le faatulagaina o fualaʻau fualaau aina i togalaau o togalaau aina. Vavaeesea i ni vaega eseese o aganuu, lea e fetaui lelei ai taimi ma le taimi o le faaaogaina o le failaina (mo se faataitaiga: o le amataga o le aso muamua o aso e sefulu o Me, o le tuputupu ae o ovaries o le aso lona lua lea o Iuni).

Faitau atili e uiga i le fua o le seleselega i totonu o le tusiga "E lima auala e fai ai fua o laau toto mo se fale vevela."

O galuega sauniuni uma o le a faʻasaʻo saʻo le taimi o le taumafanafana i le faʻatinoina o le galuega fuafuaina, o le taimi e sili ona talafeagai e tatau ai ona fuafua mo le vaiaso (ina ia maua ai se avanoa e "faanatinati lemu").

O le faʻaaogaina tele o le faʻaaogaina o le faʻaaoga i le autumn ma le tautotogo

I le avea ai o se tulafono, o le fua faatatau autu ma ituaiga o fugalaisa e faʻaaogaina mo le sauniuni o le autumn poʻo ua vaevaeina i le autumn ma faʻamaonia / faʻasolo ai le tautotogo. Ae o nei meaʻai atonu e le lava mo laau toto, aemaise lava i latou o loʻo ola i meaola tetele ma mea totō. Ina ia aua neʻi faʻaleagaina le eleele, ia liliu i luga o le taimi i totonu o se oneone lamolemole, e manaʻomia e le lalolagi ona toe faʻafoʻi meaʻai na aveesea. E le gata i lea, o le toe faafoi e tatau ona i ai i le tulaga o organics, lea o loʻo faʻavaeina ai vaega o microorganic soil e faʻatau ai ituaiga o salima e faʻaaoga e laau.

Ituaiga ituaiga fafagaina i le vaitau o le tuputupu ae

I le vaitau o le tuputupu ae, e masani lava ona maua le aʻa ma le folia i luga. O le laei faʻapipiʻi masani e masani ona faʻaaogaina i le suavai faʻamalosi e mafai ona sosolo i le vai i totonu o le tino poʻo le faʻapalapala, ma le foliar - na o le fofo o fofo.

A oʻo i luga o laʻei luga o le faʻamaʻi vai, e tatau ona latou faʻamaeʻa le togafitiga e ala i le faʻafefeina o le vaifofo mai laau totō e puipuia mai ai le mumu i le vaega o loʻo i luga. Faʻapenaina le afuina i le afa muamua o le vaitau o le tau mafanafana seia oʻo ina tapunia laina ma laina vavalalata, ona latou fesuiai ai lea i na o aʻafiaga i laulaʻau lanumeamata.

Folie top dressing faʻaalu uma le vaitau tuputupu aʻe.

Fertilizing i le eleele. © Dorling Kindersley

Ituaiga o fomaʻi mo le fafaga

I le taimi o laei pito i luga, e tatau i laau ona maua lelei meaai paleni ma elemene sili ona talafeagai i se vaega faapitoa o le atinae. O le mea sili mo le fafagaina o le ammonium nitrate, potassium sulfate, potassium terrate, double superphosphate, uria, micronutrient fertilizers, Kemira-lautele.

I le taimi nei, o gaosiga o minerale ua gaosia, faapaleniina ma manaoga o nisi o fualaʻau. O le mea lea, ua gaosia Kemira i le ituaiga o fualaau aina ma le pateta kemira, tomato tomato mo tamato, Kukamamo mo kukama, mo pi, pi o loo i ai le potassium, molybdenum, magnesium, boron, mo aʻa laau - Fualaʻau ma isi.

O le a le mea e le fafagaina?

I le sauniuniga mo le vaitau o le tau vevela, e tatau ona manino manino le mea o le a faia i luga (o aʻa, aʻa e sili atu), o vaega ma se lisi lata ane o fomaʻi mo le faʻafefiloi.

I le vaitau o le taumafanafana, e le faʻaaogaina laei pito i luga mo fualaau faisua mafiafia poʻo meaʻai o meaʻai. Mo i latou, o le mea faʻaaogaina tele (faʻamalaʻau, aniani i luga o se lanumeamata lanumeamata, anufe, pasili, salati, gaʻo ma isi) ua lava.

Faʻasalaga o le faʻamaʻiina i fanua tatala

I le masani ai, o le laei o aʻa e faia i vaega nei:

  • mo le 10-12 aso o le tele o fatu o fualaau aina toto,
  • 2 vaiaso talu ona toto fatu i fanua tatala,
  • i le vaega o le fuga - o le amataga o le fuga,
  • pe a uma ona fuga,
  • i le vaega o le tuputupu aʻe o ovarian
  • ma le tele o seleselega (kukama, tamato, pepa suamalie, eggelu) - pe a uma le isi seleselega o fua.

Folie top dressing ua faia, e pei o se tulafono, i le 5-6 aso mai le aʻa.

O laei faanatinati faanatinati o loʻo faia i se faʻamaina manino o fua o fua, lea e fuafuaina e le setete o le televave, aemaise lava, lau.

O le taimi aupito sili mo togafitiga faʻatoʻaga o le vaitau o le taeao e oo atu i le 10 itula ma le aoauli pe a uma le 15 itula.

O le faʻaleleia o faiga faʻavae mo vaega o mea totō o faʻatagaga i le natura, e masani lava mo tagata amataina togalaau. O tagata poto masani, e pei o se tulafono, e iai a latou lava faiga sili ona lelei mo vaitau ma metotia o le fafagaina.

Faʻatau masani masani

I le laasaga o le tele o fualaau aina o fualaau faisua, o luga o laei e faia i ammonia fertilizers i le fua faatatau o le 8-12 g / mita laina. E faʻaaogaina faʻamaʻi i le ogatotonu o le laina, ona ufiufi lea i se palapala o le eleele e sosoo ma le fafaga. Afai e le lelei le eleele, o lona uiga e sili atu ona aoga le faʻafefeina o le nitrophos i le fua tutusa.

O fualaau aina o fualaau faisua i le eleele avanoa e fafagaina mo le taimi muamua i le masani o le 10-15 g / mita laina, sosoo ai ma le faʻafeinu ma le mulumulu le palapala.

I vaega nei o le atinaeina o laau, o laei pito i luga e faia e tusa ai ma fuafuaga fuafuaina. Fualaau faisua e manaʻomia ai le tele o meaʻai i le taimi o le veleina, faʻafefeteina o le eletise, ma le taimi o le tuputupu aʻe o fua. I nei vaitau, o laei pito i luga e faʻatagaina, e aofia ai le foliar. O mea o loʻo mulimuli mai o fualaau faʻatoʻaga mo vaega toto i le taumafanafana.

Fafagaina o fualaʻau i le taumafanafana

Mo le taimi muamua, kukama, zucini, squash, squash ua fafagaina i fualaʻau oona e maua ai le vai ma le nitrophos i le vaega o 3-4 laulaau lauulu, e tusa ma le 2-3 g i lalo o le togavao o le kukama ma le 3-4 g i lalo o le pamu. E mafai ona e fanauina nitroammofosku poʻo Kemir. Vaevae le 25-30 g o le fuga i le 10 l o le vai ma sasaa 1.5-2.0 l / sq mai le susu i lalo o le aʻa. m uta.

O le laei pito i luga e lua o loʻo faia i le vaega o le teuteu, sili atu ma le lefulefu i le vavae poʻo se vaifofo o mea faʻalapotopotoga. Afai o le eleele e 70-80% e ufiufi i laulaʻau lanumeamata o laau totő, ona faʻasolo mo le 2 aso 2 ipu o le apa i le 10 lita o le vai ma sasaa mai le suāvai e aunoa ma se paso, taumafai e maua i lalo o le togavao. I le fusi o le efuefu, e mafai ona e faaopoopoina le fualaau faasaina "Manatu" po o se isi, e aofia ai elemene. Afai oi ai le fugalaʻau faʻalaʻau, ona faʻaalu lea o le 0.5 kilokalama o le manua poʻo le moa moa i le 10 lita o le vai, faʻamalosi mo le 1-2 aso ma sasaa i lalo o le aʻa. A maeʻa le lalaga pito i luga, ia mautinoa e fufuluina le fofo pito sili ona maua mai i laulaau.

Kukama © urbanseedling

A maeʻa ona tupu, i le vaega o le tele o lapisi o ovaries, o le elekeni o loʻo faʻasusu i le nitrophos, o le faʻafefiloi o le alumia ma le faʻamalolo faʻasaina, faʻaaoga le potassium sulfate. Per sq. m 6-10 g o fualaʻau. A maeʻa le 4-6 aso i tua o laʻei taʻitasi, ona mafai lea ona faʻataunuʻuina fofo o vaipuna e tusa ai ma fautuaga mo le sauniuniga o le fofo.

Nutrition Solanaceae

Tomatoes, pepa logo ma eggplantal i vaega uma e paʻu i le vaitau mai ia Me ia Iuni e fafagaina i le nitrophos poʻo isi faʻamaʻi faʻamaʻi. A o faagasolo lea taimi, o le laei foliar ma se vaifofo o Kemira ma le faaopoopoina o le apocone pe o le "Giant" sauniuniga e faʻatagaina. O ni taunuuga lelei e maua mai luga o laʻei pito i luga ma le paʻu po o moa moa pe a faʻasese i le 8-10 ma le 12-15 lita o le vai, i le faasologa.

Talu ai nei, o itulau o fautuaga ua faʻaalia ai iuga o le faʻaaogaina o fofo le talafeagai e maua ai se aoga aoga ile po. 30 gogo o le iodine, o se sipuniti e aunoa ma le pito i luga o le apocidic acid ma se sipuni suamalie e aunoa ma le pito i luga o le inu paluga o loʻo faʻapala i le 10 l o le vai. E mafai ona e faʻaopoopo se sipuni sipuni o le ammonium nitrate. O le faʻafefiloi o le tane e matua faʻaosofia ma togafitia i laau totō. E amata mai ia Iulai, e fafagaina le solanaceae i fugalaʻau-potassium fertilizers (malogo), tapunia i vavae o le 30-40 g / mita laina poʻo le 40-60 g / sq. m sikuea. Fafagaina ma se vaifofo o le fefete masani (100 g mo le 10 l) le lelei. O le taumafa i lalo o le vaomatua e 1.0-1.5 lita o fofo.

Pepa © Maureen Gilmer

Laʻau pati

E le fiafia le Potatoes i fugalaʻau fou fou ma o le tele o taimi uma i le vaitau o le tuputupu aʻe ma le faʻavaeina o le fua, e manaʻomia ai phosphate ma, aemaise lava, fugalaʻau.

I lalo o le pateta mea uma e tatau ai o le faʻamalo i le tautū poʻo le saʻo i lalo o le totoina o fatu. O le mea lelei aupito sili ona lelei o le kemira potato poʻo kemira lautele. A latou toesea, e faʻapipiʻi le nitrophoska i lalo o le totoina o pateta. O le fua mo le faʻaleleia o le 60 -80 g / sq. m sikuea. Afai e faʻaaoga saʻo le faʻaaogaina i le taimi o le totoina, ona masani lea o le 15-20 g. E faʻafefiloi faʻamaʻi i le lua ma le palapala. A mavae le 3-4 vaiaso, e fafagaina i latou i le nitrofos poʻo le kerara i se fua faatatau ole 30-40 g / sq. m. O le fafagaina mulimuli ane o loʻo faʻatino i le vaega o le tuputupu aʻe o le tuber.

O le pateta. © faasologa

Peʻa pito i luga

Peʻa fualaʻau, pini, pi - faʻatoʻaga e maua ai le tele o meaʻai ile iunite o faʻatoʻaga. O le mea lea, e masani ona faʻamaʻiina i le vaitau atoa o le tuputupu ae pe a uma le 15-20 aso ma le faʻamalosi atoa (nitrophoska, isi fugalaau faʻamalosi). Uiga lelei i lenei vaega o fualaau faasaina "Giant".

Legumes e matua faigata lava ona lava le potassium i totonu o le palapala, lea e faʻaaogaina e le fualaau aina e tuʻuina atu ai meaʻai i le faʻatoʻaga totogo. E mafai ona faʻaaogaina mo laei pito i luga e fefiloi ma le sulfate sulfate (1-2 punetini i le pakete vai). A uma le fuʻa, e mafai foi ona e faʻaaoga le pefu po o se pefu e faʻaleleia.

Vigna o Saina. © icargoa

Crucifer Fertilizer

Paʻu kapasama, cauliflower ma isi ituaiga o meaola manaomia le tele o meaʻai e manaʻomia, e amata mai i le vaega o le faʻavaeina.

E leʻi fafagaina le pipi muamua. Taumafa i le ogatotonu ma le umi 10-15 aso pe a uma ona totoina i le laufanua lauʻeleʻele nitrophosic faatasi ma le faʻaopoopoga o elemene. 3-4 sipuni tele o le faʻaaogaina o loʻo faʻafefeteina i le 10 lita o le vai ma faʻafefe ai le eleele eleʻele i autafa o le laau. O loʻo mulimuli mai o le faʻamaʻele ma le mulching. O le lona lua i le laasaga o le amataga o le feliuliuaʻi o se ulu e sili atu ona lelei le faia i meaola manu po o fualaau faisua, ae e talafeagai ma le faʻaopoopoga o le 20-30 g o le superphosphate i le pakete o se vaifofo o mullein poʻo le manulele manu. O fualaau e gaosia i le fua faatatau o le 1 le vaega o le faʻamalolo i le 10-15 vaega o le vai. I le faasologa o le 3-4 vaiaso, o le isi 2 laei pito i lalo e faia i fugalaku-potassium-fertilizers, e faʻaaoga ai le superphosphate suauu ma le sulfate 20-25 g i le pakete vai. E sili atu ona faigofie le fafagaina o le kapisi i lemi kelara, tioata poʻo tioata. O nei fugalaʻau, faʻaopoopoga i elemene autu, e aofia ai le boron, manganese, molybdenum, zinc, magnesium, e manaʻomia mo le fausia o se ulu atoa.

Kapisi © punipuni

E faʻapefea ona fuafua po o le a le mea e leai se laau?

O nisi taimi o laʻei luga e le faʻaleleia le tulaga o laau. I lenei tulaga, o le aganuu micronutrient atonu e le lava. O lo latou toilalo e faigofie ona fuafuaina e le setete o le pito i luga.

  • O le faaletonu o Manganese e faʻaalia i le samasama o le pito o le lau laulaau mai le matutua i lau laititi,
  • leai se uʻamea, i se isi itu, mafua ai le samasama o le lau i le va o veins; suia le lanu i laulaau laiti ma faasolosolo malie le samasama mai luga mai lau laulaau i tagata matutua o loʻo i lalo i luga o le au o le laau,
  • aofaʻi chlorosis o lau lau (laulaʻau lauulu lauulu lanumeamata i lanu) faʻaalia le le lava o le gaʻo,
  • le lelei o le magnesium e faigofie ona fuafuaina e le samasama o le pito o le lau laulaʻau ma se lanu mumu-violet; faasolosolo malie le laulaʻau ma paʻu ese,
  • fulafula le lē atoatoa e foliga mai o se paolo apamemea o lau, ma le potassium - violet-blue; o le laau e amata ona paʻu i tua i le tuputupu ae mai isi laau ola maloloina o le aga tutusa,
  • o le le lava o le zinc e taofia ai le atinaʻe o le aʻa; o le vaega o loʻo galueaina i totonu o le vaomatua, o le vao ua avea ma se "pou",
  • o le toesea o le calcium e mafua ai le oti o le tulaga tuputupu ae; ma o nisi taimi e tumau ai pea, ae paʻu le ovaries,
  • O le vaʻaia o le paʻu e matauina ma le leai o se pulu.

I le fuafuaina o le leai o se tasi poʻo se isi elemene i totonu o le laau e le setete o foliga vaaia, o le mea sili ona saʻo o le faʻafesoʻotaʻi le fale suʻesuʻe lata ane ma faʻavasega le palapala ma laau totō. Afai e le mafai, ona togafitia lea o le 1-2 laau toto ma se vaifofo o elemene ma iloa le tali o le laau. Afai e alu ese faailoga, ona leai lea o se mea taua.

Saunia le fofo e tusa ai ma fautuaga ma sulu laau pe fai le fofo i lalo o le aʻa. Manatua o le solia o le fua i le va o elemene o le faʻamalolo e mafua ai foʻi ona soli le latou ulufale atu i le laau. O le mea lea, mo le fafagaina, e sili atu le faʻaaogaina o fomaʻi faʻapipiʻi faʻapitoa, ae le o le saunia o mea faʻafefiloi faʻapitoa ia oe.