Laʻau

Hippeastrum - le fetu o le fiafia fiafia

Hippeastrum o se pupu laau o le aiga matua ma ni laulaau uumi ma fugalaau tetele o le matagofie tulaga ese, pale pale maualuga. O le fulufulu o le ulu o le a le tuua ai le le fiafia e oo lava ia i latou e le fiafia i fugalaau. O se laʻau matagofie lenei i totonu o Amerika Tutotonu, pe tusa ma le 75 ituaiga o lapopoastrum. O le igoa o le ituaiga e mai le Eleni. lapperos - faletupe ma le fetu - star. I totonu o lenei tusiga, o le a tatou talanoa e uiga i faʻaaliga uma o le tuputupu ae o le sulu i totonu o se potu.

Hippeastrum Leopold (Hippeastrum leopoldii).

Faamatalaga faʻapitoa o le laau

Hippeastrum (Hippeástrum), Aiga Amaryllis. Homeland - American tropical. E tusa ma le 75 ituaiga o meaola e taatele i le natura. I le taimi nei, o loʻo i ai le tele o ituaiga eseese e eseese i le foliga ma le lanu o fugalaau, ua tuʻufaʻatasia uma i se ituaiga Hippeastrum togalaau (Hippeastrum hortorum).

Hippeastrum e tele - e oo i le 20 cm le lautele - pulufana, lea e na o le afa le loloto i le eleele. Ole lalaga o se fusipaʻu o se fusi e fai i le fusi e faʻaputuina i se basal rosette, e tusa ma le 50 cm le umi. O fugalaau e aoina i le 2-4 fasi vaega i se faʻalaʻau foliga o le faamalu i luga o se laina umi (e oʻo i le 1 m). Perianths e lautele, e oo i le 20 cm le lautele, foliga o le logo, o le tele o lanu eseese: paepae, piniki, mumu, paʻu, samasama, motusia. E i ai ona laupepa lapoa ma lanu samasama susulu. Ua fuga mai Hippeastrum ia Fepuari - amataga o Mati.

Hippeastrum faʻatoʻaga faʻatoʻaga

O le faʻatoʻaga o tamaʻi vaʻaia ma sulu i totonu o nuʻu o loʻo i ai se vaitau malulu ma le malulu na mafai ona maua mai le gataʻaga o le 17 senituri, pe a amata le fausia o greenhouses i togalaau faʻatoʻaga ma fale tumaoti. O tautua mai fafo na aumaia ai le taʻavale, tagata fai togalaau ma tagata tulimanu o loʻo faʻamalosia e tagata faʻatau.

I le senituri lona 18, o le tele o tamaiti aʻoga o C. Linnaeus sa auai i ni faiga faigata ma le matautia lea na iu i nisi o taimi faigata. Rod Amaryllis (Amaryllis) - muamua o Hippeastrum (Hippeastrum) - na faʻapipiʻi i le 1737 i le galuega a le "Hemera plantarum". O laau totō na taʻua i ai sa taʻua muamua o lili (Lilium) ma Lioncars (Lilio narcissus).

I le faʻamatalaga o le togalaau a le pulenuu o Amsterdam, na taʻua ai e G. Cliffort, Linnaeus ituaiga e fa, e aofia ai le A. matagofie (A. belladonna), ma i le tusi lauiloa "Spear plantarum (1753), na ia tuuina atu ai iva ituaiga o amaryllis. Mulimuli ane, i le faagasologa o suʻesuʻega faʻamalosi, faʻamatalaga o vaʻavaʻa mai Mekisiko, Venesuela, Peru, Pasila ma isi atunuu.

I le 1821, na faatuina ai e W. Herbert se ituaiga fou - Hippeastrum. Na ia tuuina atu ia te ia le sili atu ma le 15 Amerika meaola na ia mauaina pe na lomia muamua, e aofia ai nisi o Linnaeus 'amaryllis. O o latou igoa muamua ua avea ma upu tutusa. Mulimuli ane, o le tele o tagata fai togalaau na faamatalaina le tele o lapisi, mo se faataitaiga, R. Baker - ituaiga e 25, R. Philippi - e tusa ma le 15, X. Moore - e sili atu ma le 10. O le taimi nei o loo i ai faamatalaga e uiga i le 80 ituaiga o hippeastrum ma le tasi ituaiga o vaalele.

O le tapunamu na maua ona igoa i aso nei mai le taimi lava na uma ai le faʻamatalaga o lenei ituaiga e Herbert. O le le mautonu ma le le mautonu na puleaina mo se taimi umi i le lafoga o nei laau toto. O le mea moni, o nisi o meaola, na taʻua muamua o amaryllises, na mafua ona o le sulu, isi "malaga" i tuaoi, tapuni vavalalata.

Ua iloa e Hippeastrum (Hippeastrum pardinum).
© Rottismix

Ituaiga o Hippeastrum

Hippeastrum Leopold (Hippeastrum leopoldii) - lO le pito i tua o le lapotopoto, 5-8 cm le lautele ma se gutu puupuu. O laupepa e foliga 45 -60 cm le umi. Pene malosi e lua-fuga. Fugalaau 11-14 cm le umi ma 17-18 cm le lautele, mumu i le ogatotonu i le apex. O le faʻalanoa o le pharynx e lanu papaʻe. E fuga i le autumn. Loto i luga o mauga papa o mauga i Peruvian Andes.

Ua iloa e Hippeastrum (Hippeastrum pardinum) - toto e oo i le 50 cm le maualuga. O laʻau e atiaʻe pe a uma foliga mai o fugalaau, e foliga mai i le fusi, 40-60 cm le umi ma le 5 cm le lautele, faʻasaga i lalo i le 2-2.5 cm. Fugalaau i luga o pedicels 3-5cm le umi, foliga ulu; faʻamalosi 10-12 cm le umi; o le pharynx e lanu samasama; petals e tutusa-e pei o le paʻu, 3.5-4.5 cm lautele, lanumeamata-paʻepaʻe, kulimi, ma le lanu mumu ma i le tele o fasi lanu mumu; o peti pito i fafo e lautele atu nai lo totonu. E fuga i le taumalulu ma le tautotogo. E maua i luga o mauga papa o mauga i Peruvian Andes.

Hippeastrum (Hippeastrum psittacinum) - laau toto 60-90 cm le maualuga. O le pusa e lapoa, 7-11 cm le lautele. O laupepa o le fusipaʻu, e masani lava 6-8, 30-50 cm le umi ma 2.5-4 cm lautele, lanu-lanumeamata. Paʻu malosi, ma le 2-4 fugalaau. Fugalaau 10-14 cm le umi; o le tube e lautele-pale, lanumeamata-lanu mumu i le faai; petals i luga, 2.5-3 cm lautele, tusi, ma lanu mumu, ma se lanumeamata lanumeamata po o le lanu samasama, lanu mumu mumu i le ogatotonu. E fuga i le tautotogo. E tupu i le togavao o Pasila i saute.

Hippeastrum aliʻi (Hippeastrum reginae) - pasthenia 30-50 cm le maualuga. O le pulou o le lapotopoto, 5-8 cm le lautele (o le matua matua o loʻo faʻavaivaia foliga o tama teine). O laulaʻau o le laina ole laasaga, 60 cm le umi ma le 3.5-4 cm lautele i le ogatotonu, faʻasili i le 1.5 cm i le faʻavae (faʻaalia pe a uma fugalaau). Pipi faʻatasi ma 2-4 fugalaau. Perianth 10-14 cm le umi; fulufulu e pei o nifo, mumu, lanumeamata-lanu meamata i le faai; petals obovate, maka, 2.5-3 cm lautele i le ogatotonu. E fuga i le taumalulu ma le tautotogo. E ola i vaomatua mauga i Mexico, Antilles, Amerika Tutotonu, Pasila, ma Peru.

Hippeastrum mesh (Hippeastrum reticulatum) - laau toto 30-50 cm le maualuga. O le pulu e laʻititi ma se gutu puupuu. O laʻau e le faʻavalea, e masani lava 4-6, 30 cm le umi ma le 5 cm le lautele, e faʻafefiloi i le pito i lalo, vevela, lanumeamata. O le pipi e ave le 3-5 fugalaau. Perianth 8-11 cm le umi; petals obovate, o le foliga, 2.5 cm lautele i le ogatotonu, malve-red, ma le tele o veinsuli pogisa. E fuga i le autumn, seia oʻo ia Tesema. E tupu i le togavao o Pasila i saute.

Hippeastrum mesh (Hippeastrum reticulatum var. Striatifolium) - ese mai le Hippeastrum reticulatum i laulaau ma se paʻu paepae lanu paepae i le ogatotonu, lapopoa, lanu mumu mumu mumu.

Hippeastrum mumu (Hippeastrum striatum / striata / rutilum) - laau toto 30-60 cm le maualuga. O le pulou e lapotopoto, 5-9 cm le lautele, faatasi ai ma se gutu puupuu ma pale pale fafo. Lafoa 30-40 cm le umi ma 4-5 cm lautele, malamalama lanu meamata. Peduncle grayish-lanumeamata, 30 cm le umi, fola, ma le 2-6 fugalaau. Perianth 7-12 cm le umi; petals 2-2.5 cm lautele i le ogatotonu, faasino; petalifale i totonu o loʻo tafe i le pito i lalo, faʻatasi ai ma le lanu meamata i le afa o le petal. E fuga i le taumalulu ma le tautotogo. E maua i togavao i nofoaga malulu i le itu i Saute o Pasila.

Hippeastrum mumu lanu eseese (Hippeastrum striatum var. Acuminatum) - laulaʻau o le fusi e pei o le paʻu, 30-60 cm le umi ma le 3.5-5 cm le lautele, e ufiufi i fugalaau fugalaau i luga, pogisa mumu i le faʻavae. Pipi 50-90 cm le umi, lapotopoto, ma 4-6 fugalaau (o nisi taimi 2 peduncles atinae). O fugalaau e sili atu nai lo na o Hippeastrum striatum, lanu-mumu, i le pito i lalo ma se lanu samasama lanu meamata.

Hippeastrum mumu, lemoni ituaiga (Hippeastrum striatum var citrinum) - lemoni samasama samasama.

Hippeastrum mumu (Hippeastrum striatum var fulgidum) - o lapisi e lapoa, 7-11 cm le lautele (faʻapipiʻi tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi, lea e faʻalauteleina ai le laau). O lau e talitutusa ma na o Hippeastrum striatum, ae e sili atu le lautele. Perianth 10-14 cm le umi; uʻu paʻu, 8-11 cm le umi, mūmū, i le pito i lalo ma se lanu meamata; totoga mai fafo 2.5-3 cm lautele; totonu i le 1.5-2 cm le lautele ile pito i lalo.

Hippeastrum lauiloa (Hippeastrum elegans / solandriflorum) - laau e 45-70 cm le maualuga. O le pulu o le ovoid, lautele, 7-11 cm le lautele, ma se gutu puupuu. O laupepa e foliga i le fusi, e oo i le 45 cm le umi ma 3-3.2 cm lautele. Pipi faʻatasi ma le 4 fugalaau o loʻo nofo i luga o pedailels 2.5-5 cm le umi. O fugalaau e pei o le ulu, lapoa, 18-25 cm le umi, lanu samasama-lanu samasama poo le lanumumu-paʻepaʻe, ma se umi, 9-12 cm le umi, uila paʻu, lanumeamata, ufiufi i fasi lanu viole po o fasi, manogi; peto obovate, 10-13 cm le umi ma le 2.5-4 cm lautele, i lanu mumu. E fuga mai ia Ianuari, faʻapea foʻi ia Me ma Iuni. O loʻo nofo i le vaomatua o Pasila i mātū i Colombia ma Venezuela.

Hippeastrum paʻu (Hippeastrum vittatum) - laau toto e 50-100 cm le maualuga. O le pulou e lapotopoto, 5-8 cm le lautele. Lea, e aofia ai le 6-8, o le fusipaʻu, lanu meamata, 40-70 cm le umi (pe a uma fugalaau). Pipi faʻatasi ma le 2-6 fugalaau i luga o pedicels 5-8 cm le umi. Perianth 10-17 cm le umi, faʻatasi ai ma se faʻavavega e pei o se faʻavao 2.5 cm le umi. O petals e faʻalanoa-ova, tusi i luga o le apex, 2.5-4 cm le lautele, paepae i pito, faʻatasi ai ma se paʻu paʻepaʻe paepae i le va o le pito ma le keel i totonu, i lilac-red stripes. E fuga i le taumafanafana. E ola i vaomatua i luga o mauga papa o mauga i Peruvian Andes.

Royal Hippeastrum (Hippeastrum reginae). ©
E faitau afe

Pulu filifilia, totoina o le gaogao, toe totoina

A e filifilia le laʻau, faʻaaoga lelei. Mataʻituina ma le faʻaeteete ia aniani. E tatau ona lamolemole, mamafa, ma fua o le lanu enaena-lanu auro, ma ola ola lelei.

Pe a faʻatau se suilapalapa i totonu o se fagu, faʻatasi ma lau, faʻalogo i ona foliga vaaia. I totonu o se togafitiga maloloina, o laulaau e lanu meamata lanu meamata, susulu, lelei ona teuina io latou faavae. O e vaivai ma e mamaʻi - faʻapoʻopiʻo ma le mautonu.

Afai o le lanu mumu ma le mamanu o le mamanu i luga o le pulufana mumusu o faailoga ia o se mushroom maʻi (mumu mumu po o le mumu mumu). E sili atu le aloese mai se faʻatauga: o le laau e tatau ona togafitiga mo se taimi umi.

O le isi laasaga o le tulaueleele. Ua ola Hippeastrum i soo se togalaau. Ae o le mea aupito sili ona matagofie e mafai ona ausia pe a fai o le palapala eleele e pei ona taua i lalo: eleele eleʻele, humus, peat i le ratio 1: 2: 1 faatasi ai ma le faʻaopoopoga o fafie fafie ma le ivi. O le mea mulimuli e mafai ona suia i le double supersphate (2 teaspoons i le 1 lita le gafatia). O fufulua o loʻo maua ai laau totō faʻamaʻi vave.

E le tatau ona lapoa tele le ogaumu e salu ai le laʻau: o le mamao i le va o ona puipui ma le pulufana o le mafiafia o le tamailima. A le o lea, o le fugalaau o le a tupu aʻe ai le aʻa, laʻau vaivai, maua fanau, ma mumusu e fuga. Ae i le taimi lava e tasi, o le gafatia e tatau ona mausali, talu ai o le tele o le laau, ma o fugalaau i nisi ituaiga e oʻo ile 20-22 cm le lautele. Latou te matua mamafa lava i le tele o ituaiga. Ma o le pusa i le taimi o le totoina e tanumia le 1/2 maualuga, o lona uiga, o le afa e iloa mai le ulo.

I le pito i lalo o le ulo, ua faʻafefete le claydite i le laulau 1-2 cm, faʻaputuina se faaputuga eleele, faʻapipiiina se pulou i luga o le suilapalapa, o loʻo aʻafia faʻamalosi aʻa ma ua ufitia i le eleele i le ogatotonu.

O se laau totō e le mafai ona faʻasūlūina mai luga - e mafai ona faʻatulagaina le palapala, lea o le a mafua ai ona pala o aʻa. Sili atu ona lelei le vai i totonu o le apa.

O laau laiti e totoina i tausaga taʻitasi i le amataga o le tautotogo faatasi ai ma le suia atoatoa o le palapala, ma le malosi o le tagata matua - e tasi i le 2-3 tausaga, e leʻi leva ona tupu. E tatau ona faia lenei mea ma le faaeteete, ia faʻaeteete ia aua le faʻaleagaina lau. I le va o le totoina, o le pito i luga o le eleele i totonu o le ulo e suia i tausaga taʻitasi.

Hippeastrum mesh (Nippeastrum reticulatum).

Hippeastrum tulaga ma tausi - puupuu

Lulu I le vaitau o le tuputupu aʻe lelei + 17 ... + 23 ° С. I le taimi o le taotoga, e teuina ai pusa i + 10 ° C.

Malamalama Le susulu le malamalama. Paolo mai le susulu o le la. A maeʻa ona toto, e tatau ona susulu atoa le la mo le atinaʻe ma le matuuga o pulu.

Faʻasaʻo le sulufaʻi. Aotelega i le taimi o le fugalaau - o le eleele e tatau ona susu i taimi uma. I le malolo, ia faʻamago.

Taimi e malolo ai. E vavae ese le aʻa pe a maeʻa maeʻa. Faʻaitiitia le faʻainuina, ona taofi lea o le faʻava'ūina lelei. O le taimi e totoe e tatau ona 6 vaiaso mai Fepuari. Ona mafai lea ona ave le pulou i totonu o le ulo, e vavaeeseina le "fanau" ma o le tina ua totoina.

Hippeastrum fuga. Faʻatasi i le tasi vaiaso i le lua vaiaso faʻamalolo vai mo le totoina o laau i totonu ole fale, faʻaitiitia i le maualuga na fautuaina e le kamupanī. O luga o laei e amata i le taimi lava e matala ai mata, ma faauma pe a amata ona mou lau.

Totogi Afai o le laau o loʻo iai i totonu o se potu ma le ea, ona mafai lea ona e sulu i luga le tumutumu i luga. Aua neʻi fufulu fugalaau poʻo laulaau, faʻapena foʻi ma pulufana i taimi o taotoga.

Hippeastrum totoina. Pe tusa o le tasi i le 3-4 tausaga, i le vaitaimi o loʻo moe. Sogi mai le 2 vaega o le omea-turf, 1 le vaega eleele eleele, 1 le vaega o le humus, 1 le vaega o le peat ma le 1 le oneone.

Laʻau mumu lanu moana (Hippeastrum striatum / striata / rutilum).

Vaega o le tuputupu ae o le sulu

Hippeastrum e mafanafana ma faʻamaonia, ae tatau ona puipuia mai le la susulu. E tatau foi ona aloese mai le vevelaina o le ulo, e pei o le pulu ma le totō o aʻa e maaleale i le vevela. Lagona tele i luga o pupuni o loo feagai ma saute, sautesasae po o saute sisifo.

I le taimi o le tuputupu aʻe ma le fugalaau, o le sulufaʻilaʻau e faʻafefeteina ai le malulu o le potu (e oo i le 25 ° C). I le tau mafanafana, e mafai ona ave i totonu o le ea, e tatau ona puipuia mai vaʻalele, ina ia aloese ai mai le suavai o le eleele. I le vaitau o le tuputupu ae, latou te manaʻomia le tele o le malamalama ma le vevela, e le gata i lea, e sili atu ona fetuutuunai e faʻaleleia le faʻagogo nai lo le faʻaleleia o vai.

O le tele o laʻau, e paʻu ai le lau, pe a uma le fuga, e faʻaitiitia le faʻafefeteina, pe a maeʻa lau, e faʻafeiloaʻi le laau i se nofoaga malulu, pouliuli ma le vevela o + 10 ... + 12 ° C, e mafai ona e taofia le pulu i le vevela ile 5-9 ° C. E tatau ona faʻamautinoa o le mea lea e le faʻamago ai le pulufana. O vaomatua e faʻamamaina ma le faʻaeteete mai se siva. Laʻau vevela ua aveeseina lelei.

Ina ia alu ese mai le taimi malolo, o pamu e iai pulupaʻu e tuʻuina i totonu o se nofoaga mafanafana, e sili atu i le vevela o le 25-30 ° C, e le faʻafefeina seia oʻo ina aliali mai le pulou, pe a uma ona faʻafeinu lelei mo le tele o aso ma vai mafanafana. A maua mai fugalaau i luga o pusa, ona tuʻuina lea i luga o le faamalama. A oʻo atu i le 5-8 cm le gaʻo, o le a amata ona faʻafefe vai i le vai i le vevela o le potu.

I le taimi muamua ma le tele o le suavai, o le fuga o le fuga e sili atu ona lemu, ae e tupu lelei lauusiusi. I nisi ituaiga o lappeastrum, e foliga mai na o le taimi o le fugalaau. A o tuputupu ae le peduncle, o le suavai e faasolosolo malie lava seia oʻo i fugalaau, e ui i lea, e tatau ona aloese mai le faʻafefe.

A oʻo i le umi o le 12-15 cm le fuga o le fugalaau, e faʻafefeteina ia laau i se vai mālūlū mālū mālūlū o le potassium, ma 5-6 aso i le maeʻa ai o lenei faʻatinoga, e faʻaaogaina ai le fululaʻau. O fualaau e masani ona fuga i le masina pe a uma le pana. I nisi o pulu vavae, lua fana e tupu.

E tatau ona faia ma le faaeteete ia laau toto ina ia le pa'ū le vai i luga o le pusa. O le a sili atu le suavai mai le apa i le vai mafanafana, faʻaopoopoina seia oʻo ina susu le eletise atoa. A faʻamaligiina mai luga, e tatau ona aloese mai le maua o le vai i luga o le pusa.

O le suavai i le ola o laau totino e le taua tele. Mai le efuefu e sili atu ona lelei le fufuluina o laulaau ile taimi i lalo o se mafanafana vevela poʻo solo faʻatasi ma se omomi malu.

O aʻa o le Hippeastrum e matua mataʻutia i le le lava o le okesene ma maliu ai i le mamafa, felafolafoaʻi oneone. O le eleele mo le sulufaʻi o loʻo fai i luga o le turf land, humus-rotted humat, peat ma oneone lapoʻa i le fua o le 2: 1: 1: 1. E aoga le faʻaopopo nisi o fugalatini fugalaʻi umi (superphosphate, leʻo ivi).

O le fagu suauu ua filifilia e tusa ai ma le tele o le pulufana: o le mamao i le va o le pusa e le tatau ona sili atu nai lo le 3 cm. E tatau ona faataatia i lalo le fusi, o le iliili poo le faalauteleina o le eleele mo le alavai ma se vaega e oo i le 3 cm. I le pito i lalo o le pusa, ua sasaa le oneone i se vaega o le 1 cm. A totoina, e tanumia le pulou i le afa afa mai lona maualuga.

Fertilizing samupamprum i le amataga o le vaitau o le tuputupu aʻe (faʻaaogaina o laʻau) faʻatasi i le lua vaiaso ma le faʻaaogaina o minerale suavai mo laau toto, ma pe a faʻatuai le laulauina - faʻapenaina mo laau toto, lea o le a fesoasoani i le fausiaina o fugalaau. E i ai foi se filifiliga: o laei pito i luga e amata i le foliga mai o laula ma e faalua i le masina, e faʻafeiloaʻi ma faʻamaʻi vai ma mineral (Faʻamaga, Palma, Fertility, ma isi).

O le taua faapitoa o le sulufaʻi o le faʻalauiloaina lea o le atinaʻeina o meaola. I le suia o le taimi o le totoina o pulu, e mafai ona latou fuga i le toetoe o soo se taimi o le tausaga. Ua saʻo le faʻamaonia po o le a le taimi e pasia ai mai le totoina o se pulu faʻapena (ma le lapisi e sili atu ma le 7 cm) i le tupu. I lalo o le aganuʻu agavaʻa, faʻamautinoa tonu le vevela, faʻaleleia o le eleele, ma isi mea e faʻamamaina i totonu o greenhouses. E le mafai ona faia ni tulaga i le fale, ae o le toʻatele e mafai ona faʻalauteleina. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e iloa le lelei o la latou fausaga, biology ma mea faatekonolosi.

A e faʻatau, e tatau ona e filifili se pulufana lappeastrum maualuga: e le o se mea e faaleagaina, pe a ma le 7 inisi le lautele ma, ioe, e aunoa ma ni faailo o se "mumu mumu" leona. Afai e faia le filifiliga, aua e te faanatinati e vave toto le pusa. Muamua, tuu i totonu o se mea susulu, agai i lalo, ma faamago mo le 6-8 aso, ona toto ai lea i le oneone mama e faaosofia ai le atiina ae o aa e aliali i le faaiuga o le taumalulu, ona toe totoina lea o le pulu.

E leai se mea e manaʻomia i tausaga taʻitasi e maua ai le gaosiga o le lapupastrum matutua. E mafai ona faia lenei mea ile 2-3 tausaga, ae a maeʻa le isi vaitau o le malologa e tatau ona suia le pito i luga o le eleele ile paluga o le paluga fou, e aofia ai vaega tutusa o sod, leaf, humus and sand.

Graceful samupastrum (Hippeastrum elegans / solandriflorum).

Hippeastrum meaai paleni

O laʻei pito i luga o se mea e manaʻomia mo le tausiga, talu ai o le ogaoga o le laʻau e tele, e 'ai' lelei, ma le tele o palapala i totonu o le fagu e itiiti lava.

Ae o le a tatau ona vave faʻamavaeina le faʻamaʻiina o meaola, talu ai o lenei mea e aʻafia ai i le faʻaalia mai o faʻamaʻi faʻamaʻi, ma o pulu vavalalata e faigofie tele ia i latou.

O mea sili ona lelei mo le faʻamalosiina o minerale mo latou o le a faapaleniina i le tuufaatasiga - fai mai, "Kemira" i le lautele poʻo le tuʻufaʻatasia. Ae o lenei e taua le aua le faʻaaogaina i le faʻaogaina o le fofo, aua o le palapala o le eleele e laitiiti ma mafai ona e susunuina aʻa. Tuu le vaega e laiti - 1 g i le lita o le vai, ae faʻaauau - i le taimi o le tuputupu aʻe faʻatasi i le vaiaso.

O puluvao o le suauu "dieters" o le a le totogo pe o le a avea ma foliga faanoanoa o le fuga. O se faailoilo lelei o le atinaʻe saʻo o le pulufana le numera o lau. E tatau ona 7-8.

Afai e saʻo le fafaga o le laau, ona oʻo lea ia Setema-Oketopa, o le a faʻapotoina e le sulufaʻi se fugalaau malosi - pe lua pe tolu. Ma i luga o puipui taʻitasi o loʻo i ai le ono fugalaau tetele.

Tolu ni filifiliga mo le tuputupu ae i totonu o le fale

  1. O le pulu e totoina i totonu o se fagu eleele, tuu i luga o se faamalama ma tausia lelei ile gasologa o le tausaga mo le laau ina ia le ulu i se taimi malolo. Laasaga e atiina ae faʻaauau. Faatasi ai ma lenei tausiga, e totogo le ulu i le taumalulu, tautotogo (ia Aperila) poo le taumafanafana.
  2. Ina ia mafai ona fuga le laau e aunoa ma le toilalo i le taumalulu, i le tautoulu latou te totoina le pulu i totonu o se ulo, tuu i totonu o se nofoaga mafanafana ma aua le suavai seia oo ina aliaʻe se totogo. Ona faʻafeiloaʻi lea o le fagu i le faamalama ma faʻafeinu mai le apa i vai mafanafana. A maeʻa ona totō seia oʻo i Aokuso - tausia masani (fafaga, ofu pito i luga). A o Aokuso, ua faaitiitia le vai, ma ia Setema e na o le suamalie lava o le eletise, tipi ese lau. E oʻo mai se vaitaimi malolo, tumau 1.5-2 masina. Ia Oketopa, o le pulufana ua totoina i totonu o le eleele fou.
  3. E le totoina le pulu i le tautoulu, ae o se ipu o laau totō o loʻo tuʻuina i se nofoaga mafanafana ma faʻaleleia na o sina taimi mai le paleti, puipuia le eleele mai le faʻamamaina atoa. I le aliali mai o faailoga o le tuputupu aʻe fou, o le sulufaʻilaʻau ua totoina. I lenei tulaga, o le laau ua aveeseina lelei mai le ulo, luluina le eleele. Afai o le faaputuga e fusi lelei e aʻa, ona togi malie mai lea i itu ile alofilima, mulumulu i le vai mafanafana ma agavale e faʻamago mo le aso atoa. A maeʻa ona faʻamago aʻa, ua oti ma ua faʻaleagaina. O fasi fasi falaoa ua sapalai i le malala.

Hippeastrum paʻu (Hippeastrum vittatum).

Hippeastrum fausiaina

O le toe gaosia e fatu e masani ona faʻaaoga i le gaosia o le gaioiga. E totoina fatu i le taimi lava e uma ai le seleselega.

O le tele lava o taimi, e faʻasalalauina vavalaʻau i luga o le laʻau: e tamaiti, fua ma vaevaega o puʻupuʻu tetele. Ole numera o tamaiti na faia i totonu o le laʻau e laʻititi ma faʻalagolago ile ituaiga, ituaiga, faʻapea foʻi ma tulaga faʻalauteleina. E mafai ona faʻaalia fanau i soo se taimi o le tausaga. I le isi mea e sosoo ai, e vavae ese tamaiti - vavae ese ma le totoa pe vavae ese. O vaega e tatau ona fufuluina i le pefu.

E toaitiiti lava tamaiti e faia ni ituaiga eseese o ituaiga o Dutch, e faʻalauteleina i fua. O le paluga e mulumulu lelei, o laʻau ua tipi i le ū, o aʻa e matua faʻapuupuuina (e oʻo i le 2 cm). Ona vaeluaina lea i ni vaega e 8-16 ma se naifi, muamua e faʻamaʻi ai le ava malosi. O vaega taitasi uma e maua e tatau ona i ai se vaega o le pito i lalo. E tosoina i latou i se aʻafiaga aʻa (aʻa).

A maeʻa lenei mea, e totoina pusa o le pusa i totonu o pusa ma fufulu ma le faʻaeteete le gaogao o le oneone poʻo le masi (sphagnum) ina ia tumau pea o latou tumutumu luga. O le taina e tatau ona tupu i le vevela o le itiiti ifo i le 20 "C.

Pe a vaevaeina se pulu tele o le sulu, e totōina maualuga - ina ia i lalo le pito i lalo o le meaʻai. O le vaega pito i luga (lau ma le aʻa) ua vavae ese, ua tuusaunoa mai fua o fefaʻatauaʻiga ma lua vavaega loloto i totonu o le ogatotonu e faia. O le mea lea, e fa tutusa tutusa sea ua maua, e tofu le aʻa ma aʻa. Ina ia vave faʻasaʻo manuʻa, faʻapipiʻi laau i totonu o le faʻavae (crosswise).

O le aniani ua faapea ona saunia ua tuu i se mea manaia ma faasusu mai se fata. A maeʻa sina taimi, ona fai lea o tamaiti i le pito i lalo o lobe. O le faʻaleleia o le laʻau i auala mulimuli e lua e sili atu ona lelei ia Novema, pe a oʻo i le fua o le tele o meaʻai.

Pests ma faʻamaʻi o hippeastrum

A maeʻa ona totoina pulu lappeastrum e le tupu, e ui lava e lelei aiaiga o le taofia - aveese le pusa ma siaki lona tulaga, e tatau ona maloloina ma mausali i le paʻi. Afai e le amata ona tupu le pusa i totonu o le 1.5 masina talu ona totoina, ona manino lea e le mafai ona aoga.

I le tausaga lona lua fana e le tupu mai le pusa - e tupu lenei mea pe a leai se meaʻai i le taimi o le tausaga muamua. Ia faʻaauau pea ona fafagaina le laau seʻia oʻo ina maeʻa uma le laulaau tuai.

O laulaau o le sulufaʻi e paʻu lanu meamata, e fugalaau - atonu o le fale e leʻi faʻasaina mo se taimi umi. I le taimi o le fugalaau, o le suavai e sili atu ona tele ina ia susu le palapala i taimi uma.

E matua tupu lelei le laau, ona O le tuputupu aʻe o le gasegase e vave faʻagesegese - faʻaleagaina le pulufana e ala i faʻamaʻi aʻafia. Siaki siaki i totonu o le eleele ma togafitia le eleele ma se iniseti.

O fugalaau e pogisa pe uliuli - pe a malulu ma (pe) paʻu. Oti ese fugalaau ua faaleagaina, ma toe faatulaga le laau i se nofoaga vevela.

O fugalaau o Hippeastrum e fesuisuiai - pe afai e tele tele le la. Puipui le puipui mai le susulu o le la.

O laʻau o Hippeastrum e matua mataga ma le faʻalavelave - pe a fai e papaʻu. Fai ni alavai tetele ma alavai i totonu o le ulo. Faʻataga le palapala e faʻagogo toetoe lava a maeʻa muamua aʻo leʻi faʻasusu.

Hippeastrum e le fuga - pe afai e le o iai se taimi e moe ai, pe afai e le fafagaina le fale i le tausaga ua tuanaʻi, pe afai e le lava le nofoaga, pe a malulu tele.