O le togalaau

Lagi - fualaau maloloina

O le meaʻai o se 'oa tele o le uʻamea. O se vaega o le hemoglobin, lea e tuʻuina atu ai le okesene i vela uma o le tino. Fautuaina faapitoa mo tamaitai, tamaiti ma talavou.

Faatoaga Laina (Spinacia oleracea) - o se ituaiga o ituaiga o le Spinach o le aiga Amaranth (Amaranthaceae); i le faʻatulagaga matua - Hazel. O le aganuu ua tupu toetoe lava i soo se mea. Ae afai ei ai ni mea faalilolilo i le tausiga o le meaʻai, o le ae maua i le faitauina o lenei tusiga.

Fugalaau

Lafoaʻiina o tala fatu

O le fualaau aina o se fualaau suamalie eleelea taʻitasi tausaga e 30-45 cm le maualuga ma laʻau tai tolu tafatafa. O fugalaau fugalaau e lanumeamata, laiti, e aoina i le totō-paniculate inflorescences. O fugalaau fugalaau e aoina i le glomeruli o loʻo i totonu o laʻau o lau. Fua - fatu ovalu na aoina i le glomeruli ma faʻamalosi faʻamalosi. E fuga mai ia Iuni-Aukuso.

O le lauʻeleʻele o le meaʻai o le Sasaʻe Tutotonu. Na amataina ona totoina, e pei ona masani ai, i Peresia. I totonu o Asia Tutotonu, o le meaʻai e maua o se vao. E tusa ai ma se tulaga masani, o le igoa o le sisiina i gagana Europa e toe foi i le Persian "green hand".

I le amataga o le 20 senituri, o le meaʻai e masani ona lauiloa i atunuu i sisifo. I lena taimi, na talitonu sese ai o le meaʻai o le sili atu lea o oloa e maua ai le uʻamea (35 mg o le uʻamea i le 100 g o fualaʻau). O fomaʻi e fautuaina faapitoa lava le meaʻai i tamaiti. O le mea moni, o le mea uʻamea i le meaʻai e 10 taimi le itiiti. O le le mautonu na mafua ona o se tagata sailiili na galo e tuu se numera i le numera. O le taliina o lenei tala faalilolilo na aliali mai i le 1981.

E tusa ai ma se isi lomiga, na tulai mai le mea sese i le 1890 ona o se suʻesuʻega o le vai mamago a le polofesa o Suiselani o Gustav von Bunge. O taunuʻuga o von Bunge (35 mg o le iron i le 100 g o oloa) e saʻo, ae na te leʻi suʻesuʻeina le fou, ae o le meaʻai mamago. O le suamalie fou e aofia ai le 90% vai, o lona uiga, e le tusa ma le 35, ae e tusa ma le 3.5 mita le uʻamea.

Laʻau toto

O le fualaau aina o se fualaau faifaatoaga vave, o le mea lea, o le manulele o le vao poo le humus ua faalauiloaina e avea o se fugalaau vave i lalo o ona fua. Ae maise lava le talafeagai o le faʻaofiina o le humus i le amataga o le aganuu ma faʻamaina vao.

Faʻaleleia eleele

O le fualaau aina malosi e malosi i luga o le eleele o le fausiaina o le eleele, o lea ua tuu ai i totonu o se fanua totoina i mea tau meaola. Na te tuuina mai le maualuga o le gauai i eleele palapala; i luga o oneone, ia maua ai le maualuga o gaosi ma ni lanu lelei lelei, e manaʻomia ona e faʻaleleia pine. O le eleele ma le maualuga maualuga o le eletise e tatau ona faamuta. O le mea sili ona lelei mo le 'ailaina o fualaau faisua lea, o loʻo faʻaaogaina ai le faʻasusu.

O le eleele mo le suamalie e saunia i le tautoulu: o le nofoaga e eliina i le loloto o le humus ma faʻaaogaina le faʻamalolo (30 g o le superphosphate, 15 g o le potassium chloride i le 1 m2). I le taimi lava e tasi, pe a manaʻomia, faʻaitiitia le palapala. I le amataga o le tautotogo, o le taimi lava e matua ai le eleele mo le totoina, o le mamafa o le 20 g i le 1 m2 e faaaoga i lalo o le rake.

E le fautuaina le faʻaaogaina o fugalaʻau fou (faʻatoʻaga, paluga, ma isi mea) ina ia faʻaaoga saʻo i lalo o le aganuu, aua e aʻafia ai le tofo o lau.

I le avea ai o se tulafono, e leai ni faʻapitoa faʻapitoa e faʻatuina mo fualaau aina, e masani lava, e totoina i le tautotogo e avea o se vailaau muamua o fualaʻau vevela e vevela. I totonu o eria laititi, e totoina ai le meaʻai e fai ma mea faʻatau (i totonu o isi fualaau faisua po o inisles).

Lauina o le meaʻai i greenhouses

I le tautotogo, i le eleele puipuia, o le olaola e tupu tele lava i greenhouses ma i luga o eleele elemene. I lalo o nei tuutuuga, o taunuuga lelei e mafai ona maua i na o eleele ma se tele o humus. E masani lava, mo greenhouses latou te saunia ai se faʻafefiloi o humus ma lapisi poʻo togalaau aina (i tutusa tutusa).

O le fualaau aina e telefoni, o le mea lea o le totogo o fualaau aina i eleele malulu e amata mai i Moscow e na o le faaiuga o Fepuari. O le fufuluina o loʻo faia e se fatu lanu meamata, o le mamao i le va o laina e 6 cm. Mo le sikuea 1. m totoina 20-30 g o fatu. Aʻo tupu aʻe i le vevela, ia tumau pea le vevela o le 10-12 ° C - i le ao ma le 18 ° C - i le timuga o le tau.

I le taimi muamua, e tatau ona faʻafefiloi fatu laau i le vai mo le tasi ma le afa aso e vave maua ai ni tafaoga. I le taimi lava lea ao le i luluina, o le fatu ua fufulaina ua mamago ina ia latou le pipii faatasi.

E totoina le totino.

Tatala toto

Laʻau - o le laau e matua malulu ma e tupu lelei i le lauʻeleʻele avanoa. O le fufuluina o laau e mafai ona tatalia le malulu ile -8 ° С. Laʻau na totoina aʻo leʻi oʻo i le taumalulu e mafai ona malulu i lalo o le kiona (i le ogatotonu o laina ma sina fale puipui).

O le lūlūina o le suamalie i le tatalaina o le eleele e mafai pe a uma ona liusuavai le kiona - mai le ogatotonu o Aperila ia Iulai - mo le faʻaaogaina o lau matutua, seia oʻo i le ogatotonu o Aokuso - mo le faʻaaogaina o le talavou. O faʻatoʻaga o le Conveyor e faia i vaitau o 20-30 aso.

I le tau mafanafana, o le totoina o fualaau aina e mafai ona faia i totonu o eria ua uma ona susunuina e ala i le faʻavaivai. Aʻo le i amataina, o loʻo iai faʻataʻitaʻiga i mea tuai ma isi mea ina ia vave faʻaolaina ai le toto.

I luga o tulimanu, e totoina ai le sipuni i se auala masani ma le avanoa 30 cm, le loloto o le fatu ile 2-3 cm, fua ole fatu ole 4-5 g ile 1 m2. A uma ona lūlūina, faʻaleleia le eleele.

Mo le faʻaaogaina o le autumn, e totoina ai le totoina ia Iuni-Iulai, ma i le itu i saute i Aokuso, e avea o se fualaau taumalulu, lea e mafai ai ona e seleseleina i le amataga o le tautotogo. I nofoaga e le pa'ū ifo ai le malulu o le ea i lalo o le 12 ° C, e mafai ona seleseleina le totogo i le tautotogo i le taumalulu.

Tausia o le Tina

Pe a tutupu le laau (o le lau laau lona lua e foliga mai), o le a seleseleina fua, ma tuu ai laau i le mamao o le 8-10 cm mai le tasi ma le isi, talu ai e lua laau e aliali mai mai le tasi fatu laau i le meaʻai. O fualaʻau faʻasaina e le manaʻomia - ma le le lelei o le faʻaauau, o le lamatiaga o le aʻafia i le paʻu palapala. O le mamao i le laina i le va o laau e tatau ona tusa ma le 15 cm. E taua tele le galue ma le faaeteete, ia faʻaeteete e aua le faʻaleagaina mea o loʻo totoe. A maeʻa, ona faʻafeinuina lea o le meaʻai.

Ina ia puipuia le vave totoina o laau e mafua mai i le vevela ma le vevela o le tau, e tatau ona faasūsūina le sipuni. Afai e tatau ai, e faʻafefiloi le vai faʻatasi ma ofu pito i luga ma le faʻamaʻi faʻamaʻi (10-15 g o urea i le 1 m2). E le fautuaina e fafagaina meaʻai i fulukalama ma meaʻai faʻamalolo, pe a latou fesoasoani e faʻavave le fanaina o laau.

I le vaitau atoa o le tuputupu ae, e tatau ona tatalaina le eleele i taimi uma. I le tau vevela, e manaʻomia e laau ona faʻaleleia e fai ai se fua lelei ma se foliga lelei. E masani lava, 2-3 lita o le vai i le laina laina laina o le laina e lava 2-3 taimi i le vaiaso. O le masani lelei o le eleele e aloese mai le sosolo o le meaʻai.

Seleseleina

O le seleseleina o le seleselega e amata pe a ma le 5-6 laulaau ua faia i luga o laau. O le totoina o fualaau aina ua saunia mo le seleseleina 8-10 vaiaso talu ona maeʻa, summer - 10-12. E taua tele le seleseleina i le taimi: afai e taofi laau, o le a avea laulaau ma mea mataga ma leai se aoga.

Ua vavae ese Rosettes i lalo ole laupepa muamua pe toso i tua ma le aʻa. Ae e mafai ona e tauina laʻau pe a manaʻomia. E sili atu le aveeseina o le meaʻai i le taeao, ae le o le taimi lava pe a uma le faʻamaua poʻo le timu, talu mai le taimi nei o laulaau e matua vaivai ma faigofie ona momotu.

O le seleseleina e seleseleina i ni vaega, aʻo tuputupu aʻe laau ma o lau laʻau fou, e oʻo atu i le vaitaimi o le fana tele.

O le fua o le sisiina e 1.5-2 kg i le 1 m2.

E mafai foi ona feaveaiina ma teuina i se tulaga malogo. Teuina le meaʻai i le pito i lalo o le pusaaisa i totonu o se pusa paʻu mo le silia ma le lua aso. Mo le seleseleina mo le taumalulu, e mafai ona faʻamaʻi - i le foliga tioisa e lelei ona taofia ai ona aoga aoga.

Taumafa ma faʻamaʻi

Aʻau e fiafia e faʻafeiloaʻi i lau o launiu, ma 'aʻai o laʻau mili e' aina ai. E le fiafia foi le fafagaina o slugs ma gata i lenei fualaau faisua. I le taufaʻaiuiuga o le taumafanafana, e mafai ona aliali mai le palapala i luga o laulaau, aemaise lava pe a fai o mea totō e pala. E tele taimi e aʻafia ai laau toto i ni mea eseese.

Manua i totonu o le togalaau.

E faigata tele ona taulimaina nei faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻamaʻi, talu ai e le fautuaina ia fualaau faisua ina ia sosolo i vailaau faʻasaina. O le mea lea, mo le puipuiga, e taua le matua matauina lelei o tekinolosi tau faatoʻaga ma ave vave otaota laau. Ina ia aloese mai le pala, o le a sili atu le filifilia o ituaiga e puipuia ai ('Spokane' F1, 'Sporter' F1).

E mafai ona aafia aʻa o laau aina ma laau laiti i aʻa. O le aʻa ua tagi, ua mamae le laau, ona oti ai lea. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga - vevela, tatala. E le mafai ona e tuʻuina fua o fua o faatoaga pe a uma ni beets.

O le meaʻai e faʻamaʻiina e le pito i lalo o le moa ma le aphid. E totoina fatu toto ma le sulfate anabazine i le fua faatatau o le 15 cm3 i le 10 l vai poʻo le phosphamide (0.2%). Meaʻai e le tatau ona faʻasalaina.

Faamanuiaga o le Laina

O fualaau aina e aofia ai protein, gaʻo, sugars, fiber, meaola malosi, flavonoids, faatasi ai ma paleni multivitamin complex - vitamini o vaega B, C, P, PP, E, K, mauoa i vitamini A (carotenoid), ma le tele o mea taua minerale - iron, potassium, magnesium.

Faʻaaogā le meaʻai mo le puipuia o maʻi gastrointestinal; faʻamaʻi, anemia, vaivai, maʻisuka, toto maualuga; ia tuʻuina atu i tamaiti laiti i le tulaga o le mamae mo le puipuia o siaki O le meaʻai foi e puipuia ai le faʻaleagaina o le retinal, ei ai lona aafiaga lemu, ma faʻaosofia ai le manaʻoga. E fautuaina mo fafine maʻitaga, pei e aofia ai le maualuga o le gaʻo. O le maualuga o le vitamini E puipuia malu tino mai le matua.