Gardenia (Gardenia) e le o se laau lapopoa, o le aiga o Marenovye (Rubiaceae). E mafai ona maua togalaau togafiti Iapani, Initia ma Saina. E sili atu ma le 250 ituaiga o laau totino e aofia i lenei ituaiga. O le tele lava oi latou o laau toto, e le gata foi i laau tetele.
O le a le togalaau
I le fale, na o na ituaiga meaola e tupu e pei o Gardenia jasmine (Gardenia jasminoides). I totonu o le fale, e tupu ai se togavao togalaau, e pei o se tulafono, e oʻo atu i le 45-50 centimita. O loʻo i ai ni laupepa matagofie matagofie e susulu ma ua valiina i le lanumeamata.
O le Gardenia e fuga mai mo se taimi umi, e pei o, mai ia Iulai e toetoe lava o aso mulimuli o Oketopa. Afai e lelei le siakiina o lenei fugalaau, o le a mafai ona vaaia pine i luga o ona mama, ona tele tele lea o fugalaau. O fugalaau fugalaau e tele ma e iai lanu paʻepaʻe. E foliga tutusa lava ma rosa ma maua ai se manogi sili ona manaia.
O lenei laau e mafai ona teuteuina soo se potu, lelei le fetaui lelei i totonu o le fale ma aumai ai ni mea faʻapitoa.
O le faʻatoʻaga e matua faigata lava ma faʻamalosi. I totonu o le potu o loʻo i ai, e le tatau ona i ai ni faʻataʻitaʻiga, ma na o vai malulu e talafeagai mo le faʻaleleia. O lenei fugalaau e mafanafana ma faʻapitoa, ma e lagona le fiafia pe a maualuga le vevela ile potu. Afai e te tausia lelei le togalaau, ona e tauia lea mo lau galuega ma le tele o fugalaau matagofie.
E masani lava o lenei fugalaau matagofie e tuʻuina atu o se meaalofa, ma o lona tagata fou e ono le iloa le auala e tausia ai. Ma e iai taimi e masani ai pe a maliu le togalaau ona o se suiga i le mea e nofo ai ma suiga ile pulega o le vevela. E ui i le mea moni e faigata tele ona faia ni uo i lenei matagofie, ae e matua taua lava.
Fafagaina togalaau ile fale
Afai e te manaʻo e totoina lenei laau i lou fale mautotogi, ona mautinoa lea e tatau ona e iloa ma mulimuli i nai tulafono taua. O le mea sili e manatuaina o lau laau toto ia lava le susu, vevela ma le malamalama. E taua foi le iloa o le togalaau e le fiafia tele i ni suiga. E le faatagaina e toe fetuunai le fagu mai lea nofoaga i lea nofoaga, suiga o le vevela, faʻaleleia o le eleele, pe, i se isi itu, o lona togiina.
Malamalama Faʻamatalaga
O lenei fugalaau e fiafia tele i le malamalama, ma i le aso atoa e manaʻomia ai le malamalama atoatoa. Ae ui i lea, i le taumafanafana i le aoauli, e tatau ona puipuia le togalaau mai le la susulu.
E sili le tuʻuina o se fugalaau i luga o le windowsill o le faamalama o loʻo i le itu i sasaʻe poʻo sisifo o le potu. I le taumalulu, o se faamalama o loʻo i le itu i saute e lelei mo lenei mea. O lenei laau e matua nofouta i le suia o tulaga malamalama. E moni lava lenei mea i le vaitau e amata ona totōina ai aʻa. O le mea moni, afai e amata ona e fuli le fugalaau pe faʻafeiloaʻi i se isi mea, ona paʻu ai lea o lauulu.
Tulaga o le vevela
O lenei fugalaau e vevela ma e taua tele le faatumauina o le vevela manaomia i le potu o loʻo i ai. O lea:
- i le tautotogo ma le taumafanafana, e manaʻomia e ia le vevela o le 22-24 gata;
- i le taumalulu - 18-20mat, o le pito i lalo ifo e mafai ona faatagaina - 16 atua;
- pe a amata ona amata mai pupuʻu, taumafai e faatumauina le vevela pe a ma le 18gana, ae o le eleele e tatau ona mafanafana, e le malulu.
E leai se tulaga e le mafai ai ona suia le vevela.
Palu o potu
Pe a amata ona amataina pupuʻu, o le a talafeagai le tuʻuina atu o le laau i le maualuga o le vevela. Afai o le ea e matua vevela lava, o loʻo i ai le fefe e le toe tupu pe a paʻu le tumutumu. O le a sili pe afai e te tuʻuina le sphagnum moss pe faʻalautele le omea ma sasaa vai i lalo o le palatusi, ona tuu lea o le fagu fugalaau i luga. Ae ui i lea, e aoga le mafaufau o le pito i lalo o le ulo e le tatau ona paʻi i le vai.
I le taimi e amata ai ona ola malosi le togalaau, o ona laulaau e na ona manaʻomia lava ona sosolo masani mai le fagu vailaau i le vai, aua o lea vaitau e manaʻomia ai le susu o le ea. Ae ui i lea, e tatau i se tasi ona nofouta e tatau ona aloese mai le susu i luga o fagu poʻo fugalaau.
I le tautotogo-taumafanafana e taua tele le fafagaina o lenei laau ma masani. O le eleele e tatau ona susu i taimi uma. Aua le faʻaaogaina le vai malulu poʻo le malulu mo le faʻasusu. E sili atu pe a fai e fufulu pe kuka.
I le taumalulu, e tatau ona faaitiitia le tele o le faasusu. I lenei tulaga, e tatau ona faʻamautinoa e leai se faʻaogaina o le vai i aʻa o le laau.
E faʻafefea ona faʻafefiloi
Mai Mati e oʻo atu ia Aokuso, pe a matauina le tuputupu ae tele, o le a manaomia le faʻamaʻiina o togalaau i aso uma e 14. Ina ia faia lenei mea, e sili ona lelei le faʻaaogaina o le faʻamalosi vai mo le totoina o totonu o le fale. O le aofaʻiga manaʻomia o le faʻaauau mo le faʻaaogaina i le eleele o loʻo fuafua i le auala lenei: e tatau ona vaevae le fua faatatau fautuaina ile faatonuga ile 2.
Suiga
O le gaioiga e faia i le amataga o le tautotogo. I le avea ai ma tulafono, e faia lenei mea pe a mavae le 2 tausaga. Aua nei faalavelaveina le laau i le taimi o le fugalaau, a leai o le a pauu ese ona toto. Aua neʻi galo e uiga i alavai lelei.
O le fea eleele e talafeagai
Aua nei faʻaaoga le palapala e iai le lime. O se faʻafefiloi eleele palapala ma se pH o le 4.5-5.5 sili ona talafeagai. O le faʻafefiloi eleele e aofia ai eleele e pei o: coniferous, sod, leaf and peat, ua faaopoopo foi le oneone. Mea uma e fefiloi i vaega tutusa. Pe a faʻatau se supumu kuka uma, e sili ona lelei le filifili mo se tasi e fuafua mo le totoina o azaleas.
Faʻatoʻa Faʻapitoa
A maeʻa le fale, e tatau ona faʻapipiʻi i le ½ poʻo le 2/3 o le umi o le mama. A vaʻaia togalaau, e tatau ona fusi pito o tumutumu vine. O le mea lea, o le a faʻaosofia ai le tuputupu aʻe o tipu fou ma faateleina le numera o fugalaau. O laulaau na teuteuina e le mafai ona lafoina, ae faʻaaoga e faʻaleleia togalaau.
Faʻasalaga faʻatoʻaga
O le tele o taimi, e faʻaaogaina apical cuttings e faʻaleleia ai laau toto. O latou lapopoa e tatau ona tusa ma le 10 simita, ma e tatau ona vavaeina ia Fepuari poʻo Mati. E faʻamaʻaina i totonu o se mea e tatau ona mafanafana, ma o le aʻafiaga o aʻa e tatau ona faʻaaogaina. E mafai ona e faia se tamai fale kesi. E faigofie lava. Ufiufi le fata i se fagu (tioata) poʻo se taga manino.
E umi taimi e alu ai ma e faigata. A o lei totoina se fatu mo le aʻa i le eleele, e tatau ona togiina lona pito i totonu o se mea faaoso. Toto le 'au i totonu o le palapala, e aofia ai: oneone, peʻa ma fanua faʻatau. O le taina o nisi taimi e faia i le vai, ae i lenei tulaga, o aʻa e le o taimi uma e aliali mai ai.
O seleni e faʻamaʻaina e tatau ona faʻasolo pe a 15 mita le maualuga.
Pests ma faʻamaʻi
O le tele o taimi, o vaʻaiga, miti vaʻaia, aphids, faʻapea foʻi ma iniseti e osofaia lenei fugalaau. Afai e vaaia meaola faalafua i luga o le laau, ona tatau lea ona togafitia i se iniseti, mo se faataitaiga, decis, intavir, fitoverm poo actellik. Afai ei ai se numera tele o faʻamaʻi pipisi, ona lava lea e faʻamalolo le togalaau i se tasi taimi. Ae peitai, afai e tele naua, ona tatau lea ona toe faalua ona toe togafiti togafitiga, aʻo faia le va i le va o le 7-10 aso.
O aʻafiaga ono tutupu
A o tuputupu aʻe lau togalaau, e mafai ona e feagai ma faigata nei:
- O le fugalaau e tupu tele lemu, e leai ni pulumu, ma o laulaau e sili ona paʻu. - le lava le tele o le malamalama poʻo mea taua e manaʻomia.
- Ua i luga o le laupepa lanu samasama - e tatau ona faʻaaogaina le eleele.
- Fugalaau ma fuga mai, pau lau lau, ma fugalaau lavalava - Masalo o le vevela o le ea e le masani ai.
- Laʻau lanu samasama ma paʻu (poʻo le pa'ū, e oʻo lava ile liua samasama) - O le le lava o le susu i totonu o le eleele poʻo le faʻamaina e le o faia i le vai mafanafana, e pei ona faʻamoemoeina, ae i le vai malulu.
- E lapotopoto samasama, ma latou pau - faʻaaogaina le vai i le malulu poʻo le feeseeseaʻi o le vevela.
- Bud pa'ū - O le malulu o le ea e sili atu i le masani, ma atonu foi e mafua mai i le fesuisuiai o le fugalaau mai lea nofoaga i lea nofoaga.