O le togalaau

Raspberries, se iloiloga o ituaiga ma ituaiga

E le masalomia, o se tasi o vine e sili ona pele i Rusia o fugalaau. O fugalaau e matua taumalulu-faigata ma le lelei, vave vave ona ulu fua. O vao vine, e fuafua i le ituaiga, e mafai ona maualalo - e tusa ma le 1,5 mita, ala - e le sili atu ma le 2 m ma malosi - e sili atu i le 2 m, faapea foi le ola saʻo, ala ma le pisi laitiiti. O pasi e ese foi i le itu o le tuputupu aʻe, o le fuainumera ma le mafiafia o vailaau, i ai pe leai ni vao. O pi mai le 2 i le 12 g o le manaia lelei ma le manogi o loʻo i ai foi togafitiga faʻataʻitaʻi ma meaʻai, o loʻo mauʻoa i meaola o meaola, vitamini. O fua e faʻaaogaina fou, mamago, faʻamaʻaisa, jam o loʻo saunia mai ia i latou, suamalie, lapisi, compotes, ava malosi, ava, marmalade.


© Cillas

Rasipi (lat.Rubus) - o se vao mai le aiga Pink.

Faʻateleina i faʻamalamalamaga, vaomatua, vaomatua, vaitafe. E masani ona totoina i togalaau.

O le fugalaau o se laau totogo ma se meaola malosi, mai le maualuga o le eletise, e oʻo mai i le tasi ma le afa mita le maualuga.

O le rhizome o loʻo i totonu, o le suamalie, ma le tele o aʻafiaga lalo ifo e fausia ai se faʻalapotopotoga mamana.

Faʻavae faʻasa. O pupu vine o le tausaga muamua e lauusiusi, lanumeamata ma se paʻu vevela, mafiafia, e ufiufi i se vevela, e masani ona masani ona tafe.

O laulaau o le oval, alternate, petiolate, faʻalavelave, ma le 3-7 lau o le pa, lauulu lanumeamata i luga, o loʻo i lalo, pala ma lauulu.

O fugalaau e paʻepaʻe, e tusa ma le 1 cm i le isi itu, e aoina i nai taʻaloga laiti racemose, o loʻo i luga o tauʻau poʻo totonu o laʻau. Petals e puupuu nai lo le ipu.

O fua e laititi lauulu lauulu, faʻafefiloi i luga o se pusa i totonu o se fualaau mataga. O fua e aliali mai e le gata i luga o fuʻa o le tausaga lona lua. I totonu o le itu i saute, o fua e aliali mai i luga o laʻau o le tausaga muamua i le ogatotonu o le autumn. O nei pulapula e lanu enaena ma enaena, o fualaau e fua mai ai fugalaau e totogo mai i lala o laulaau. I le taimi lava e uma ai le fua, e faʻamago lala o le itu, ae o aʻa fou e tutupu mai le aʻa e tasi i le tausaga e sosoo ai.

I le totonugalemu o Rusia, o fugalaau e toto mai ia Iuni ia Iulai, o nisi taimi seia oo i Aukuso.


© Hedwig Storch

I le agalelei e uiga i 250 (e tusa ai ma isi punaoa e oʻo i le 600) ituaigae masani ona i ai i le Itulagi i Matu. E tusa ma le 30 ituaiga o meaola ma nisi o laau toto ola i Rusia, e ese le igoa o latou igoa:

  • Lusi tusitusi - fusi, vaomatua
  • Rubus fructicosus - blackberry gray (mu, hedgehog)
  • Rubam chamaemorus - Cloudberry squat
  • Lisi tusitusi - blackberry (mu, hedgehog)
  • Rubus saxatilis - ponaivi maʻa
  • Rubus arcticus - princess (rasipi) arctic, woodland, mamura
  • Rubus armeniacus - Armenia poʻo Himalayan blackberry
  • Rubus sachalinensis - Fugalaau Sakhalin
  • Tusitusiga tusi - Cumanica
  • Tusitusiga lole
  • Lisi o le tusitusi - fugalaau
  • Humulifolius
  • Rubumu matumuranus
  • Rubeni nemorosa
  • Glaucus rubus - faʻamaʻi
  • Laveus neveus - Mysore vine

1. Fugalaau manogi - Suʻe tusi.

E ola malie i luga o le vaomatua vao i sasaʻe o Amerika.

Laʻau vao e oo atu i le 3 mita le maualuga (i le aganuu e le maualuga atu nai lo le 1.5), faatasi ai ma le lanu enaena e mumu ai le paʻu. O tamaʻi lauulu e lanu enaena ma lanu, lanu enaena, e leai ni tui. O laulaau e faigofie, lapoa, e oʻo i le 20 cm, 3-5-lobed, faʻauʻu faʻamaʻi-tafatolu, e foliga tutusa ma le faʻataʻitaʻiga (mo lenei tutusa, o nisi tusitala e iloagofie lenei meaola o se ituaiga eseese ma taʻua o le "fugalaau"). O le lau o le lau o le lanumeamata lanumeamata, o le pala i itu uma, glandular, i luga o se petiole umi. Tele, pe tusa ma le 5 cm le lautele, lanu piniki ma le paʻepaʻe (lauiloa ma le paʻepaʻe) faʻatasi ai ma se manogi manaia, nofofua pe faʻaputuina i ni mea faʻapitoa, e totoina i ni lauulu umi, glandular; fuga i le afa muamua o Iuni, teuteuina le laau i le taimi atoa o le taumafanafana. Fua e oo atu i le 1 cm, siama, moli, mumu lanumumu, mumu, suamalie, ae toaitiiti. Lea lanu samasama i le faaiuga o Setema.

Winter-hardy, e ui lava o le pito i tua o le paʻu i le latitude o Moscow e masani ona malolo. Ua fautuaina se aso o le vave faʻaleleia o fanua, e pei o lalo ifo i malae vaomatua, mo le teuteuina o faʻalavelave faʻafuaseʻi. I le aganuʻu talu mai le 1770. E mafai ona maua i nisi taimi i le faʻafanua o Arkhangelsk, St. Petersburg, Yekaterinburg, Novosibirsk ma isi 'aʻai.


© Sten Porse

2. Fugalaau matagofie - Rubus deliciosus

Lalelei, lautele-salalau solo laau iti e oo i le 3 mita le maualuga, masani i le itu i sisifo o Amerika i Matu. O le paʻu i luga o laʻau o le uliuli uliuli, o le tilotilo umi lava. O tamaiti laiti o loʻo ola malie. O laulaau e faigofie, foliga e pei o le fatuga po o le alo ese, e oʻo i le 7 cm le umi, 3-5-lobed, e le mafaamatalaina, e sili ona manatuaina lau o vine, ae laiti ma sili atu ona vaivai, lanumeamata lanumeamata, susulu. O fugalaau e mama atoatoa, lapoa, e oo i le 5 cm le lautele, tasi, ma se manogi matagofie. Fugalaau e tele, lanu, tumau e oʻo atu i le 20 aso. O fua o le eleʻele, e oʻo atu i le 1.5 cm, paauli paʻepaʻe, vevela, tofo.

Lelei i soʻo se togalaau, paka, sikuea, aemaise lava i le eleele e tulaʻi i le pito i luma. I le aganuu talu mai le 1870.


© Ulf Eliasson

3. Rasipiberry hawthorn - Rubu crataegifolius.

O lenei uluai togavao i Sasae mamao e matua ese lava mai le laau lauiloa lauiloa m., ma latou tutupu aʻe, muamua lava, o se mea teuteu, e ui lava o fualaau aina e matua suamalie, ae faʻamalolo ma e tele fatu faigata. I se aganuu i Rusia, na totoina i togalaau aina.

I le natura, o le togavao e oʻo i le maualuga o le 1-2 mita, o lapopoa lava e tasi na tupu i Moscow.
E fuga mai i le ogatotonu o Iuni ia Aokuso. O le lanu uliuli po o le lanu enaena-lanu mumu, fuga, mafiafia, sulu i le pito i luga, ufiufi i mea manogi ma pala. O le togavao foliga foliga teuteu ona o le mea moni o le eletise ua faʻafefeteina, aemaise i le pito i luga. O laulaau, e le pei o le tele o fugalaau, e faigofie, tolu poʻo le lima-lobed, green green, pubescent i itu uma e lua, e aunoa ma le faʻamalosi i le pito, e oʻo i le 12 cm le umi. O latou lanu o le autumn e matagofie tele, e avea ma samasama, moli, lanu mumu. Fugalaau e oo atu i le 2 cm le lautele, paepae, e aoina i mea e le maua ai le pala.

O fua e lanu mumu, susulu, suamalie ma suamalie, feololo mafiafia, faʻafefiloi ma faʻavae, faʻato'ā amata i le amataga o Aokuso. Fuga ma fua mai talu mai le 5 tausaga.

E ola lelei i luga o le susu, sina paluga eleele, faʻafeiloaʻi paolo, ae fuga ma fua mai i ni mea susulu. Na totoina ia Aperila ma Oketopa. Talu ai ona o le totoina o le laau e pei o se laau afu, ua paʻu uma lala o le Toto i le autumn e tipiina i le lua po o le tolu togi maualalo, o lenei mea e faaosofia ai le fausia o ni totoa fou i le tautotogo. O le taumalulu-e faigata i le ogatotonu, e ui lava o laʻau, e pei o se vao, oti i le taumalulu, ae ola vave i le tautotogo.

Faʻapenaina e ala i fatu faʻamaina ma seleselega (o le seleselega e maua ai le maualuga o pasene o aʻafiaga pe a faʻapipiʻi se BCI o le 0.01%), o aʻa, na fausia i le seti, e ala i le vaevaeina o vao.
E totoina i totonu o laau taʻitasi, vaega, e fai ni paʻu pupuu ma le le maluelue, tuaoi. O fualaau o le faitau aofaʻi o tagata e faʻaaoga mo meaai i totonu o le eria masani.

4. Fugalaau masani - Rubus idaeus.

Usaia masani - o se meaola laʻau faʻasalalau faʻatasi ma se mea faʻasolo, e oo i le 180 cm le maualuga. O laʻau o le tausaga muamua e lanumeamata, vale, totōina tuitui, o le lona lua - fualaau aina, sina fua. O laulaau e fesuiaʻi, e le totogia, ma 3-5, o nisi taimi e 7 laʻau, faʻailoa i luga, faʻamaʻa i lalo. Fugalaau e le mafaamatalaina, lanumeamata-paʻepaʻe, lima-lobed, o loʻo faʻaputuina i palasi axillary. Fualaau aina - fugalaau-mumu faʻalavelave faʻafefete, faigofie faʻaesea mai le pusa faʻapipiʻi. E fuga mai ia Iuni ma Iulai. Na fua mai fua i Iulai-Aokuso.

O fugalaau masani e tele lava ina totoina i le itu tutotonu ma matu, i Urals ma Siberia. I totonu o le vaomatua, o laʻau e masani ona iai i le vaomatua ma vaomatua-steppe o le vaega Europa o le CIS, Siberia i Sisifo, le Caucasus, le Crimea ma nisi vaega o Asia Tutotonu.

I le avea ai o se vailaʻau faʻamalositino, o fualaau aina e faʻaaogaina.. Latou te seleseleina i le matua atoa e aunoa ma se pusa lapisi. O le aoina e faia i le tau vevela pe a maeʻa le sau, e faaputuputuina ia vine i ni ato ma papaʻu. O meafaitino gaosia na aoina ua faamamaina mai laulaau, lala, fualaau vevela na maua faafuasei i totonu ma masii i le ea. E tatau ona faʻamago i le la pe i totonu o ogaumu vevela i le vevela o le 50-60 ° C, faʻasalalau ma se fasi anufe ma toe faʻaleleia lelei. O fualaau mamago o se faʻalavelave faʻapitoa o le lapotopoto poʻo le faʻasolosolo faʻasolosolo ma le eseese (30-60) faʻasolosolo faʻafefeteina o le lanu lanu-fugalaau. O le manogi e patino, manaia, o le tofo o se mea malie-suamalie. O mea gaosi e teuina i totonu o se potu malogo i totonu o se pusa malulu.

Mea aoga

O fualaau suamalie e aofia ai le malic, citric, caproic, mea faʻapitoa ma salicylic acids, vitamini C ma le kulupu B, carotene, sucrose, glucose, fructose, tannins, cyanidin chloride. O fatu e aofia ai le 15% gaʻo gaʻo.

O le vaomatua ua sili ona taua. - o ona fua e laiti ma sili atu ona malosi nai lo le togalaau, ae e sili atu le manogi, itiiti le vai ma ua sili atu ona puipuia i le taimi o le vevela.

O le faʻamatalaga ma le antipyretic o fugalaau, e fesootaʻi ma le i ai o le salicylic acid i totonu, ua lauiloa talu mai le taimi. O lea mai fualaau mamago o se togafitiga lelei mo le malulu. I vailaau faʻataʻitaʻiga, faʻaogaina foi fugalaau e faʻaleleia ai le 'ailaina o otaota, faʻamaʻi, anemia, tiga o le manava, ma fiva. O le faʻaogaina ma le teuteuina o laʻau fugalaau e fai ma tautalaga e pei o se astringent mo le manava, gasegase ma le uterine, maʻi faʻamaʻi pipisi, ma i le tulaga o rinses mo le tonsillitis ma le catarrh o le pito i luga o le respiratory tract. O se teuteuga o fugalaau e faʻaaoga e fufuluina ai foliga ma erysipelas, siama ma le fufulu mata i le conjunctivitis. Faʻaaogaina o laulaau ma fugalaau e faʻaaogaina mo le afaina ai ma faʻamaʻi gasegase, ma le teuteuina o laʻau ma le fagu e faʻaaoga e avea o se fofo mo le valiina o lauulu uliuli.

I fualaau faʻasaienisi, o fualaʻau mamago e faʻaaogaina e fai ma faʻataʻitaʻiga mo ituaiga malulu.

Ina ia saunia le fusi, 2 sipuni vavalaʻau o fualaau suamalie mamago e fafaguina i se ipu vai inu, o loo tauanau pea i totonu o se vaa ua tapunia mo le tele o itula, ona faamamaina lea. Talia le vevela. O fualaau fualaau suamalie o se vaega o vaʻavaʻa Nu.1 ma le Nu. 2.

O le alamanuia e maua ai le sipuni vine, lea e faʻaaogaina i falemaʻi e faʻaleleia ai le tofo o fualaau.


© Jerzy Opioła

Eseese o fugalaau

Amataga vave

  • Sailiga Sailia. O le vao e malosi, o pupuu e prickly prickly i le vaega pito i lalo, ola saʻo, ma luga o luga o le eleele, e faigofie ona sosolo, maualuga (e oʻo i le 2.2 m), mumu lanumumu i le autumn, e lelei le faʻasologa (9 - 11 vaega i le vao). Winter-hardy, i ogaoga vevela, pe a gase le fatu matua, o le a avea ma se fualaau aina ona o tumutumu axillary. O le gaosiga e oo atu i le 1.7 kilokalama o vine mai le vao. Berry e tusa ma le 2.5 - 2.7 g, lapotopoto, lapisi lanu, faʻaoga lautele. Tetee i faʻamaʻi ogaoga faʻaleaga. Faʻasalaina e le mama ma le pipiʻi miti, faʻapitoa i le tuputupu aʻe o mycoplasma.
  • Faʻasalaga. E sili ona lauiloa i le au faifaatoʻaga. O le togavao e tele-lapopoa (1.7 - 2.0 m), faʻalautele laulauina, o laau e ola saʻo, toetoe lava a leai ni vao tuitui, i le tau o le autumn latou te lanu enaena, e lelei le gaosiga (7 - 9 vaega i le vao). Maualuga faigata taumalulu. O le gaosiga e lelei - e oo atu i le 2 kilokalama o vine mai le vao. O fualaau lapopoa (2.5 - 3 g), lanu auro-apricot, tofo lelei ma se manogi manaia, e le mafai ona feaveaʻi.
  • Meteor. O le vao e malosi, o le maualuga (1.8 - 2 m), faʻateleina le ola, faʻalautele laititi, ma lelei le puʻeina o le pu, fai sina faʻalelei. Winter-hardy, high-yielding - e oo atu i le 2 kilokalama mai le vao. O le ituaiga o meaola e vave lava (i le faaiuga o Iuni) ma le fiafia lelei. E tatalaina ai le vaitau o le faʻaaogaina o fugalaau. O vine e lautele-lapopoa (2.7 - 3 g), lanu lanu, lapotopoto, laʻau lelei, manogi. Tetee i faʻamaʻi tetele.
  • Muamua fiafia. O le vao e maualuga (2 - 2.5 m), faʻalautele lauʻeleʻele. Laʻau aʻa i le pito i lalo, faʻafefete i le pito i luga, prickly, faʻatasi ai ma se ufiufi paʻu, i le tautoulu ma se mūmū mūmū, faʻavaeina o ata. O le faigata o le taumalulu e maualuga, maualalo (1.2 - 1.5 kg i le vao). O vine e laiti - e oʻo i le 2 g, lapotopoto, mūmū, ma lelei le tofo, ma se manogi malosi o ituaiga sili ona lelei o vaomatua, e le mafai ona feaveaia. Tetee i faʻamaʻi ogaoga faʻaleaga.
  • Le la. O le vaomatua e umi-uumi, o le eletise e uumi (1.8 - 2 m), spiky, malosi, faatasi ai ma se vaega pito i lalo, o le faʻataina o le fana e maualuga. O le faigata o le taumalulu e faʻalelei, e oʻo atu i le 1.5 kilokalama o vine mai le vao. O vine e lapopoʻa (3.5 - 4 g), lapotopoto, fusi, ma pulupalifi maaleale suamalie, suamalie ma suamalie, o se tofo lelei. Faʻafitauli le tumau i faʻamaʻi faʻaleagaina.
  • O se mea e teʻi muamua ai. O le togavao e tele-lapopoa, afa faʻalauteleina, o fualaau e ola saʻo, malosi malosi, ma sina lauulu ola, o le faʻataina o le fana e maualuga. Winter-hardy, e foliga mai o le vevela, e maua mai i le 1.5 kilokalama o vine mai le vao. O vine e lautele-lapopoa (2.5 - 3 g), faʻasalaga, mumu, ma lelei le tofo. Tetee i faʻamaʻi ogaoga faʻaleaga.
  • Aotelega - i luga o se laau malosi e lua mita le tele ma lapoa lanu mūmū mūmū (4-10 ma le sili atu i le kalama) faʻamaʻaʻaina, palasi, feaveaʻi.
  • Cumberland- Se tele o fugalaau uliuli. O le taumalulu-e faigata (faʻafesoʻotaʻi gutu e oʻo i le 30 ° C) ma e matua teuteu. I luga o fafie 1.5-2 mita le maualuga, e tumu i le tele o vao tuitui, suamalie, lapotopoto, vine-violet ua susulu fua vine. Ma e le o mea lelei uma nei. 'Cumberland' e tetee atu i faʻamaʻi, o fua o vine e faʻatasi faatasi ma e le faʻavalea i le taimi o felauaiga.

Eseesega o le vave ona ola

  • Arabesque - o le togavao faʻatapulaʻaina o lenei fusi e oʻo i le 1.5-2 mita. O le paʻu lanumumu mumu lanumumu vine e mamafa 4-8 g. O le vailaʻau e matua le lelei, e fetaui lelei e oʻo lava i tulaga leaga
  • Faʻamaonia - laʻau tetele, malolosi o loʻo tautau faʻatasi ma laʻau lanumumu mūmū mafiafia. O le mamafa o le mamafa o ia mea taitasi e 4-12 g, ae e tele naua vine - e oo i le 18 g. O le faigata o le taumalulu o se mea le lelei o le eseesega - i le malulu malulu e te manaomia e punou ai lala ma ufiufi i le kiona.
  • Palolo O le togavao e lautele, o le maualuga o le fana e 1.7 - 1.8 m, latou te saʻo, ola lelei, fuaina o fuataga. E iloga i le maualuga o le taumalulu ma le fuaina mai (e oʻo i le 2.2 kilokalama o vine mai le vao). Laʻau laititi-fua (2.5 - 3 g), lanu launiu, laʻau-mama, pai suamalie ma suamalie. O le vailaʻau e faigata tele i faʻamaʻi faʻaleagaina, faʻaleagaina e se apogaleveleve mite, faʻasao i le paʻu o le paʻu ma le taumalulu.
  • Yellowiant giant - o se fesuiaiga o ituaiga o fugalaau tetele. O le tasi ma le afa mita vao e maua ai fualaʻau samasama ma tetele (4-8 g).
  • Crane. O le togavao o le mana malosi, faʻatusatusa. O lanu e laʻititi-lautele (1.7 - 2 m), mafiafia, saʻo, prickly, faʻasolosolo faʻasalalau, faʻamautu. Winter-hardy, productive (up to 2 kg i le vao). O laʻau e laʻititi-lapopoa (2.7 - 3.5 g), faʻamalosolo malie, ruby, mea manogi, lelei le tofo. E sili atu le faigata i faʻamaʻi faʻaleagaina, faʻasaʻo i fasi fusi.
  • Kirzhach. O le togavao e malosi, pisi le salalau, faatasi ai ma le maualuga o le gafatiaina o le pulou, totoa saʻo, sina prickly. O le taumalulu-malosi, maualuga-gauaʻi (e oo atu i le 2 kilokalama i le vao), vine lapopoa (2.8 - 3 g), faʻasalaga faʻasalalau, faʻamoemoe lautele. E matua aʻafia lava i faʻamaʻi faʻaleagaina ma siaki masi.
  • Cumberland. Na o le pau le vine vine i Rusia. O se vao o le maualuga o le maualuga (1.5 - 2 m), faatasi ai ma fuga ua faaputuputu, ua ufiufi i le tele o pine mafiafia ma le ufiufi mafiafia. E le maua ai se aʻa. Faʻapipiʻiina e ala i le aʻaina o tumutumu o laau. O le faigata o le taumalulu o le averesi, e fautuaina e ufiufi puʻi i le kiona. O le gaosiga e mafai ona oʻo i le 1.7 - 2 kilokalama o vine mai le vao. O vine e laiti - e oʻo i le 2 g, lapotopoto, lanu uliuli, susulu, faatasi ai ma se paʻu ogatotonu i le va o le drupe, suamalie, ma se paʻi o le telefoni feaveaʻi, e mafai ona feaveaia. Tetee i faʻamaʻi faʻamaʻi ma meaola faalafua o fugalaau.
  • Lazarevskaya. O le vao e maualalo (1.5 - 1.8 mita), faʻasaʻo saʻo, faʻalautele laulauina. O laumei e manifinifi, faʻasaina, faʻapitoa i le faʻalalāina, sina prickly, lanu enaena, faʻasagaga maualuga e maualuga (e oʻo i le 15 - 20 fasi vaega i le vao). Winter-hardy, maualuga gaioiga - e oo atu i le 2.2 kilokalama o vine mai le vao. O laʻau e laʻititi-lapopoa (2.6 - 3.5 g), faʻasolosolo-faʻasolosolo, mumu mumu, lelei le tofo, ma le manogi malosi. Faʻafitauli le tumau i faʻamaʻi pipisi. E faʻatagaina i le faʻasalaga.
  • Taui. O le togavao e tele-lapopoa (1.7 - 2 m), felafolafoaʻiina, faʻatasi ai ma le faʻasolosolo o le fana. O lanu e sao, vavao tele, prickly, paʻu i le autumn. Winter-hardy, e oʻo atu i le 2 kilokalama o vine mai le vao. Fua o le laʻau tele (2.5 - 3 g), faʻalanuga-faʻasolosolo, mumu, tofo lelei, ma se manogi manogi. Faigata faigata mo maʻi faʻaleaga. O loʻo faʻamalosi i le mama o le kulupu, pupuʻu i le gall middle, mycoplasma wilting.
  • Lilac fog - o le laau e tasi ma le afa mita vavalalata e lanu mumu, susulu, vine tele (4-10 g). O se vaega o le ituaiga o le tetee atu i siama.
  • Sie. O le togavao o le--power, type compressed, faatasi ai ma le gafatia faʻatupuina o le pu. E toetoe lava a leai ni fale, e maualuga (1.8 - 2.2 m), faʻasaina, e faʻafesoʻotaʻi. Winter-hardy, fua mai ma maualuga - e oo i le 2.2 kilokalama o vine mai le vao. O vine e laʻititi-lapopoa (3 - 3.5 g), faʻasolosolo, faʻaoga lautele. Faʻasagaga i faʻamaʻi faʻamaʻi autu ma le siaki. Malamalama i sikola o le vavave.
  • Soa. O le vao e masani-umi, ma e mafai ona maua ai le gafatia, totoina 1.8 - 2 m maualuga, mamana, saʻo-ola, faʻamalosolo lelei. Winter-hardy and fruitful - e oʻo atu i le 2 kilokalama o vine mai le vao. E laʻititi au tausaga (2.7 - 3.5 g), eleelea, siama, fugalaau pouliuli, faʻaaoga lautele. Tetee atu i faʻamaʻi faʻaleagaina, e matua faʻasao i le vaʻaia o le apogaleveleve, maaleale i le fanaina o le telefoni feaveai ma le kulupu.
  • Tarusa - tasi ma le afa mita vao ma pati faʻamalosi - o se laau fugalaau e le manaʻomia ni lagolago. O le uluai vasega o le vasega tutusa. Tele (4-12 g) lanu mumu mumu, eleelea, feaveaʻi.

Eseese o le tuai o le kuka

  • Faʻamau. O le togavao e faʻatusatusa, o le maualuga (1.8 - 2 m) faʻatasi ai ma se fua faʻatatau o le faʻamalosi faʻamalosi faʻamalosi e vaivai le pupuʻu, o le gafatia faʻapipiʻi. O le faigata o le taumalulu o le maualuga, maualuga le gaosia (e oʻo i le 2.2 kilokalama o vine mai le vao). O vine e lapopoʻa (3.2 - 3.8 g), fugalaau uliuli, mea manogi, lapotopoto faʻasolosolo, lelei lelei. E faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi i se tikeri talafeagai. Malamalama i le fusi vine. Faʻafeiloaʻi faʻasaga i miti vaʻaia, anthracnose ma lamala.
  • Latham. Fafaga i Amerika. O le togavao e lautele-tetele (1.6 - 1.8 m), faʻapipiʻi, pipi faʻasaga maualuga. O laʻau e lau-faʻalelei, saʻo, prickly, faʻatasi ai ma se uʻu mafiafia, i le tautoulu - mumu mumu. Winter-hardy, gaosiga 1.7 - 2 kilokalama o vine mai se togavao. Berries e tusa ma le 2.5 - 2.8 g, lapotopoto, mūmū, vailaau oona ma se manogi malosi. Faʻafeagai ma le tuputupu aʻe o mycoplasma ma le faʻamamaina o le taumalulu. Faʻapalepale le tumau i faʻamaʻi faʻamaʻi ma viral.

Faʻafoʻi togi

  • Indian summer. O le togavao e tele-lapopoa, felafolafoaʻiina, puʻeina le gafatia o le ala, o loʻo ola faʻamalosi, maualuga le faʻaleleia, o le fua o fualaau aina e silia ma le afa o latou uumi. O le seleseleina o le Autumn - e oo atu i le 1 kg mai le vao, ma i le tele o itu i saute - 1.5 - 2 kg. O vine e laʻititi-lapopoa (3 - 3.5 g), lapotopoto, mea lelei lelei, ma faʻapogai lautele. O fua muamua na tupu ao lei amataina le kiona. I le ogatotonu o Rusia, o le gafatia e mafai ona maua i le 50 - 70%.


© Bill Tyne


© Algirdas

Tuputupu ae

Fugalaau - o se laau mafolafola e aofia ai le aʻafia o aʻa ma vaega eletise i le ituaiga o tausaga taʻitasi ma le lua tausaga. O le aʻa o le pakiaka o loʻo faʻatusalia e se rhizome - o se eleele eleele lalo, e alu ese mai laulaʻau i le 1.5 - 2 m ma o loʻo i totonu o le eleele 10 - 50 cm le palapala palapala. I le loloto, o aʻa e mafai ona oʻo atu i le lua pe sili atu mita.

E sili atu ona lelei le toto o fugalaau i le tautoulu po o le tautotogo. Pe a totoina i le tautoulu, togavao vao mo le taumalulu;. Mo le totoina, totoina lelei o laau totō ma se laumei mafiafia, o le aʻa o le aʻa ma le vaega matua i luga aʻe ua filifilia. O se fatu e totoina i totonu o se failauga, tuu i totonu o se lua ma faasusu tele.

E lua auala o fugalaau olaola e taatele - faatasi ai ma le faasaoina o le taʻitoʻatasi o le vao ma le lipine. A faia se togavao i nofoaga taʻitasi e toto ai, i le taufaʻaiuiuga o le tausaga lona lua, 8-10 vaʻai mamana o loʻo totoe, o isi vaivai vaivai o lo o totoe e aveesea taimi. O le tuʻufaʻatasiga o fugalaau o le fatuina lea o se fasi laau. O le faia o lenei mea, i tua atu o le taʻavale e le aunoa ona aveesea uma taʻalo, ma i totonu o le lipine - puʻu vaivai vaivai. O le metotia faʻataʻitaʻi o le totoina o laau e mafai ai e oe ona maua fua maualuga, ma o le lipine lava ia e mafai ona avea ma se puipui. I totonu o laufanua laufanua, e fautuaina e totoina fugalaau i luga o pylons. E faigofie ai ona tausia ma selesele. Ua sili atu le malamalama o laulaau ua nonoa, ua atiina ae ai se numera tele o inflorescences, o se taunuuga ua maua ai se fua tele o le maualuga. I luga o selesele tausaga i le tausaga o lo latou tuputupu ae, i le itu o le lau o le lau o le lau, e masani ona lua faʻatasi: tasi le ulu, tele, le lua lona lua.

O fugalaau i le tasi nofoaga e mafai ona ola e oo i le 15 - 20 tausaga, ae o le vaitaimi sili ona aoga e le sili atu i le 10 - 12 tausaga. E oʻo mai i le taimi nei, ua matua le rhizome, o le eletise e laʻititi, ua faʻaitiitia le fua o le seleselega, ma e tatau ona taʻeina vao.

O le umi o le ola ma le fuaina o fualaau aina e fuafua i uiga o meaola o le ituaiga, faigata o le taumalulu ma le maualuga o tekonolosi faʻaaogaina.

O le kulupu o se fualaʻau vaivai, pulupulu ma tumutumu i le pito o pine e afaina mai le malulu. O le vevela o le -30 ° C ei ai sona aafiaga leaga i le totoina, aemaise lava pe afai e le uma le tuputupu aʻe o laau i le taimi talafeagai i le tautoulu.

E le taliaina e le rasipi le lamala po o le malulu o eleele. E matua tupu lelei ma fua mai i luga o laʻau palamole, lelei ma faʻalelei.

O le kulupu o se aganuu vave, ua uma ona i ai i le tausaga lona lua talu ona amata le totoina. Fua lelei ma tausaga.

O le kulupu o se fale lelei o le meli, o fugalaau o ona pi e asia e tusa lava pe timu.

O le vaitau o fugalaau fou o se mea le fiafia: tasi aso, e lua i le malosi. Afai e le faʻavaivai fugalaau i le aso lona fa, ona latou aveesea lea o le pulou ao leʻi faia lenei vasega.

O le ave o vine i se mea o se tasi o mafatiaga: e le mafai ona latou tutu i luga o auala. Ma o le mea lea, o le taimi lava e aoina ai, o mea uma e le vave taumafaina, latou te taumafai e faʻavevela vave, vevela, faʻavaivai - i se upu, aumai i totonu o se tulaga mautu e faʻasao ai le manogi o le tofo maoaʻe i le umi e mafai ai.

O fugalaau e faʻaaogaina e fai ai siamu, marmalade, falesa meli, suavao, ava, ma faʻamago foi.

I le tausaga muamua, o le a tupu le pupu uumi ma le mafiafia ma e le avea ai ni lala.

I le tausaga lona lua, e le tupu le pupu, ae o le a amata ona tuputupu ae ma amata ona fua ma avea ma lala o fualaau aina eseese.

E itiiti ni fualaau aina e fua mai i tumutumu o le vaega pito i lalo o le pupu, ma o tumutumu i le pito i tua o le fana e masani lava ona malolo pe o fua foi e fua mai ia i latou e laiti ma itiiti.

O le suamalie o fatugala ua mamago ma ua mate, ma ua tutupu aʻe lala fou i tafatafa o le rhizome o loʻo i totonu o le palapala.

O le lalolalo o le vaomatua o se mea taua. E aofia ai rhizomes, lea, e pei ona uma ona maitauina, o aʻafiaga laugatasia e lautele i itu uma. O aʻa o le fugalaau o loʻo i totonu o le eleele i le loloto e 10 i le 50 cm, faʻalagolago i le mafiafia o le palapala palapala. I le itu o le vao, o aʻa ua salalau i totonu o le laina o le 1.5 - 2.0 m.

Mai tumutumu o loʻo ola i luga o rhizomes ma aʻa, o le a tutupu aʻe ai totō fou fou i le vaitau o le tuputupu ae.

O lauolaola e aliali vave i le tautotogo e tupu lelei, e oʻo i se maualuga masani i le tautoulu - ua tuʻuina i latou e sui ai pine.

O pamu e foliga mai i le afa lona lua o le taumafanafana e tupu malie, e leai se taua, e fautuaina e faʻaumatia i latou.


© Maksim

Rasipi Tipi ma Pests

Anthracnose. E afaina ai aʻa laiti, laulaau, o latou petioles ma vine. O le faʻamaʻi i luga o laʻau e aliali mai o ia lava i le tulaga o le vaʻaia (oval) o le faʻavauvau (ulia), muamua lanu violē, ona sinasina, o loʻo faʻataʻatia e se tuaoi lanu mumu-violet. E i luga o laʻau laulaʻau, ma o loʻo i luga o laʻau, ona vevela ai lea, mafua ai le oti o lau ma petioles. Lulu ma sua foi ua mamago. Faʻasalaga tele, o le a pulapula lauʻau, taofi le tuputupu aʻe ma e oʻo lava ina oti (e aofia ai le lua tausaga le matutua).

White spotting. O le mea e mafua ai le soona galue i luga o otaota. E aafia ai laulaʻau ma laʻau. Manua lanu papaʻe ma se lanu enaena lanu enaena o loʻo i luga o laulaʻau, o 'ie o loʻo i le ogatotonu o nei mea e pala. O laʻau o loʻo ufiufi i fulufulu papaʻe, o le paʻu i luga o latou ua vaʻaia ma paʻu. Faʻasolosolo le toilalo, e mafai ona oti ia upega.

Lapoʻa mama. O le mea e mafua ai le soona galue i luga o otaota. E aʻafia ai aʻa, pulumu, petioles o laulaau, e le tele lava - laulaau. I luga o selesele faaletausaga, lanu viole lanu, e faasolosolo lava ina avea ma mumu-lanu enaena. Laʻau, tuputupu aʻe, faʻafefiloi ma mafai ona ufiufi atu i le 1/3 o le fana i le umi ma "mama". O se taunuuga o lenei mea, o le mamago e avea ma mea eleelea, faigofie ona momotu ma mate.

Gau pala. E aʻafia ai fua ma fua. O le faʻafitauli e tupu i taimi o le fugalaau. O laau afaina e pala, e le talafeagai mo le faaaogaina. I luga o pine i totonu o le vaega, e foliga mai ua aliali mai, e foliga mai o faailo i le autumn ma le taumalulu. I le taumalulu, o le mea o loʻo i ai i totonu o nofoaga ua afaina, e malepelepe, o tino o le fua o le anufe e mafai ona vaaia i totonu o vaʻa. O ia ituaiga laau mamae i le taimi o le taumalulu. O le atiina ae o le faamai e mafua ai le malulu ma le timuga o le tau.

Powdery Mildew E afaina ai fua ma fua o tuputupu aʻe o weniiti, faapea foi ma laulaau talavou. O le faʻamaʻi e tupu malosi i le susu ma le mafanafana o le tau. I luga o vaega na afaina, e foliga mai, o loʻo ufiufi i se ufiufi lanu enaena (e peiseai o le sapalai i le falaoamata). O togalaau e le fiafia, o latou uiga lelei e faaitiitia ma e le talafeagai mo le taumafaina.


© Ben Stephenson

Ma o le a le eseesega e te tupu? Faatali mo au tala!