Fugalaau

O laau sili ona le masani ai ma laau toto mo le togalaau

O faifaatoaga uma lava, e tusa lava po o le a le tele o lana togalaau, e manaʻo e faʻapitoa ma tulaga ese lana togalaau. O le tulaga e le o se tulaga masani i le filifilia o laau totino i lenei mataupu e aoga tele e pei o se filifiliga o se faiga e le masani ai. O se tasi o auala pito sili ona faigofie e tuʻuina atu ai i lau togalaau se paʻi tasi, ia avea ma mea e sili ona tulaga ese ma ia tosina atu ai le gauai ma le fiafia o tagata pasi-e tagata malolo i ai, o le filifilia lea o laau ma vao mai le vaega o fafo. O lo latou tulaga e le talafeagai mo le tuputupu ae i totonu o le tau, o laau e seasea lava ona suia ai le malamalama o le togalaau. O le mea moni, i le faʻatoʻagaina o meaʻai ma le tausia oi latou e tele faigata. Ma e masani lava, mo la latou faʻafeiloaʻiga i luga o le 'upega tafaʻilagi, e manaʻomia ona e saunia mo le tuputupu ae i totonu o vavae, ae le o le palapala, ma faʻatali umi mo le faʻatonuina mamao. Ae o ia ituaiga laau totino e tulaga ese lava ma tulaga ese.

Snowflake Virginia, po o Hionanthus virginiana (Chionanthus virginicus). © Victoria

Faʻamatalaga i ou tamatamailima: sailiili ma filifili filifiliga

Soo se tagata e faia le fanua, ma o se tagata poto masani e faʻamaonia e iai auala e lua e tuʻuina atu ai i lau togalaau se vaaiga a le tagata lava ia:

  1. Galulue faatasi ma le laufanua atoa, fatuina o ni tulaga tulagaese, mafaufau ma le faaeteete i auiliiliga uma mai le fausaga i laina, le filifilia o lanu ma mea e faaaoga.
  2. O le faʻalauiloaina o le 1-2 laau toto, ae e aofia i le aofaʻi o laau e le masani ai, faʻatasi ai laau ma laau. E mafai ona latou sui se mamanu ma le faʻaeteete ma faʻaogaina mo le leai o se faʻamuamua o soʻo se poloketi. O le mea moni, i le sailiga mo ia ituaiga laau totō e sili atu le faʻaeteete ma usitaʻi i nisi o tulafono.

O le fiafia i laau toto, togi atu i le matagofie o togalaau vevela ma maimoa ma le alofa i laufanua o eleele mamao ao malolo ai, o fai togalaau i le lalolagi atoa ua musuia ma taumafai e aumai nisi mea e le masani ai ma fiafia i la latou togalaau. Ae i le suʻeina o mea faʻapitoa mo lau togalaau - o laau e le masani ai e seasea lava - e tatau ona faʻaeteete ma faʻaeteete. Faʻatau e faʻatau se fatuga i faleoloa mai fafo ina ia teuteuina lau 'upega tafaʻi ma se laau laʻau poʻo se vao, e le lava.

E foliga mai, o le a le mauaa se laau faapena. Ole tausiga faapitoa e tatau ona faʻatatau i na laau totō e sili ona lauiloa i togalaau a Europa. O lo latou taumalulu taumalulu mo Europa i Sisifo e le o lona uiga o laau toto o le a ola i le ogatotonu. O le mea lea, mai faʻamaumauga a Europa, e te tusia na o faatoʻaga pe a uma ona feutagai ma le au fai togalaau masani pe a uma ona siaki le tikeri o le faigata o le taumalulu. A le o lea, o le a le mafai ona mate ni oloa fou ua leva ona faatalitali i le taimi o le taumalulu muamua.

I le sailiga mo laau tetele e le masani ai mo lau 'upega tafaʻilagi, e tatau ona e tausisi i tulafono lava ia e te filifilia ai mea e sili atu ona masani ai. Muamua lava, ia taulai atu i ituaiga eseese o le lotoifale ma se tuufaatasiga o fale tausimai ma nofoaga autu o togalaau, o faʻamaumauga o fale faʻapisinisi i lau atunuʻu. O fai togalaau lelei i la outou eria atonu ua leva ona uma ona tofotofoina le tele o ituaiga laau eseese, ma e ala i tofotofoga ma mea sese na maua ai na fualaau e mafai ona fetuutuunai i se tau patino. Faatasi ai ma togalaau matou te masani ai, o falelima uma, e aunoa ma se faʻasesega, faʻatau atu foi ni tala faʻapitoa. Ma o nisi taimi o nei ituaiga o ituaiga ma ituaiga o laau totino tatou te matua naunau e faʻatau i luga o nofoaga mai fafo. Ae faʻafetai i le tele o tausaga o le faʻatoʻaga i tulaga fesuiaiga e foliga tutusa i lau togalaau poʻo le latalata i ai, o nei laau totō e sili atu ona malosi ma faigata. Ma o le lamatiaga o le leiloa o se mea e itiiti ifo. O lea la, afai e te manaʻo e teuteu lau togalaau ma se mea manaia ma tu ese mai tuaoi, o le mea muamua lava e tatau ona e vaʻavaʻai atu i le tuʻuina atu o laau ma laau toto i totonu o atinaʻe faʻatoʻaga. I a latou faʻamaumauga, o le a mautinoa lava o loʻo iai ni aganuu e le masani ai, ae e talafeagai lelei mo lau togalaau. Ma o le fuainumera o ia laau o le a sili atu nai lo le tasi sefululua. O lea la o lau tautalaga lelei atoatoa e ono latalata atu nai lo le mea e tupu.

Crimson canadian, poʻo Cercis canadian (Cercis canadensis). © Scarlet Black

O le isi filifiliga sili mo le sailia o laau afu ma laau toto e asiasi i faaaliga ma fai. I le uma, e le gata o nofoaga autu o togalaau tetele e auai i ai, ae faapea foi faatoaga o togalaau totino ma e oo lava i tagata taitoatasi e fai togalaau, o latou faamanuiaina e mafai ona aoga ia te oe. I le avea ai o se mea mulimuli, e mafai ona e ole atu mo fautuaga ma taʻiala i le sailia o aga masani e mafai ona fetuunaʻi lelei i lau tau.

I aso nei, o togalaau faʻatoʻaga e masani ona tautua ma o se punavai faʻapitoa o faʻamatalaga e uiga i le faigata o le taumalulu ma suʻesuʻega faaleaganuu o ituaiga laau eseese. Latou te ofoina atu foi laau toto mo le faatauina atu, ma o latou fuataga ei ai laau e le mafai ona maua i fale tausimai ma nofoaga tutotonu.

A e filifili e suʻe se laau tele mo lau togalaau, e te manaʻomia e teu faʻasoa ma le onosaʻi ma le onosaʻi, saunia mo se sailiga umi e manaʻomia ai faʻamatalaga faʻamaonia, ae ia fuafua lelei lau paketi. O le mea moni, o nei laau, ona o le faigata, o le lavelave o filifiliga ma le toe gaosia, e ono taugata tele. Faatasi ai ma conifers, o mea taua e pei ona taua o ituaiga siliva taugata.

TOP 9 mea faʻapitoa

1. Snow snow

Fugalaau kiona poʻo Snowflake Virgin, po o Hionanthus Virgin (Chionanthus virginicus) - o le vaaiga e matua le galo. I le fale, o lenei mita e lua ma e mamao ese mai le matagofie o le faiva o le fugalaau o le North American Flora ua na o le "ava o le tamamatua."

O lona matua fuga, o lenei laau toto e toetoe lava a faʻaauau pea ona faʻafefeteina i lalo o fugalaau mai fugalaau e le masani ai ma lobiga vevela o le perianth, lea e tutusa uma e pei o le 'ava.

O se tagata fugalaau o le kiona, o se kiona po o se kiona e faʻapotopotoina foliga foliga faʻafeagai. O le ogatotonu o le ogatotonu o laʻau e oʻo atu i le 20 cm le umi, ma o loʻo susulu i lalo le lanu samasama. Ae o palatic inflorescences e oo atu i le 25 cm le umi, vaivai vaivai, e aofia ai le tele o "manoa" paʻepaʻe, e talitutusa ma fusi faapitoa o fulufulu mamoe poʻo lipine ma e foliga mai e matuia le itu i matu. I le taimi lava e tasi, o le laau atoa, tautau faʻatasi ma lenei vaʻai matagofie, e peiseai o loʻo feosofi i le matagi, o loʻo faifai pea.

O le gafatia o se chionanthus e fuga mai e tusa lava pe a uma le taumalulu matautia o loo faamatalaina manino lava: o fugalaau e fuga mai i luga o fualaau talavou. I le totonugalemu o Rusia, o le a tupu lelei lenei laau toto ma le faaeteete, o le a totogo i tausaga uma. Ma ona o sea faaaliga, e tatau ona e taumafai e sauniuni mo le taumalulu. O le mea autu o le tuʻuina atu o faʻamalama lelei ma le malamalama ma le pH o le 6.5.

Snowflake Virginia, po o Hionanthus virginiana (Chionanthus virginicus). © claytonsnatives Snowflake Virginia, po o Hionanthus virginiana (Chionanthus virginicus). © University of Maryland Snowflake Virginia, po o Hionanthus virginiana (Chionanthus virginicus). © Arthur T. LaBar

2. Vaavaai Kanata, poʻo Faigata

E le gata i lea, o se isi laʻau matagofie tele e gata i le lua mita maualuga le maualuga - Cercis canadian (Cercis canadensis), ua i ai so matou igoa sili atu ona lauiloa Vaʻai Kanata. E ui lava i le tulaga o se laau e le o le malulu, e mafai ona faamaonia ai e le gata i le itu i saute poʻo totonu o le agavaʻa. O lona veveti, pe a fuga mai, e mumu, ona lanumeamata, ma i le autumn o laulaau lanumumu lanumoana e le mafaatusalia, ma o le laau e le maofa ma o latou fatu foliga ma le matagofie o veins, ae faapena foi ma le alofa tunoa o le ata. O i latou o ni fale fausaga i totonu o le laau lea e foliga mai o ni galuega moni o faatufugaga i fugalaau fugalaau.

Tsrestis foi e faʻailoaina le fuga o le lanu e le masani ai. O fugalaau matala, o fugalaau mananaia e aoina i pupu tetele e ufiufi uma ai fugālaʻau taʻitasi ma le matutua, ma suia moni ai le laau atoa i se faaaliga piniki i le tautotogo. Fugalaau fuga i le taimi e tasi ma le amataga o le fuga o lau.

A o laʻitiiti, e manaʻomia se fale e sili atu ona malosi, ae faʻatasi ai ma se nofoaga malupuipuia o le a atili ai ona faʻateleina le faigata o le taumalulu, e ui atonu e le totogo i le tausaga a sau i le taimi o le matuia o le malulu. O lenei mea totino e le gata ina aoga, ae e maua foi le lauʻeleʻele. O le a na o le la ma le eleele faʻavaivai e faʻaalu.

Crimson canadian, poʻo Cercis canadian (Cercis canadensis). © dogwood * designer Crimson canadian, poʻo Cercis canadian (Cercis canadensis). © Paco Garin Crimson canadian, poʻo Cercis canadian (Cercis canadensis). © Dawn Johnson

3. Iapani Styrax

E faigata ona mafaufau i se aganuu e sili atu le fuga o le kiona-paʻepaʻe nai lo Styrax Iapani (Styrax japonicus) E toetoe lava a le iloa i lo matou atunuu, ae o le tasi e tilotilo i le paʻu papaʻe o fugalaau na ufiufi le laau i Iuni e te alofa ai i lenei laau toto e faʻavavau. Paʻu papaʻe i luga o laʻau mumu, lalelei le tautau i luga o le lanu enaena ma faʻafefeteina le nofoaga tutotonu o laʻau pe a uma le fua o laau aina ma e foliga mai o lanu lanu moana i totonu o le togalaau ua le o toe i ai.

E manaomia e Styrax le ola ae i nofoaga o le la, po o le malulu, faʻatoʻa puipuia mai le matagi ma le eleele lafulemu. O faigata i le totoina o lenei laau e tulaʻi mai ma le lelei o le palapala, aua e le fiafia le Styrax i le lime. E ui i le mea moni e na o laau laiti e masani lava ona manaʻomia le puipuiga, i le ogatotonu o laina e mafai ai e le stygx ona ola lelei i le taumalulu ma matagofie ona fuga pe afai e ufiufi mo le taumalulu ma le itiiti ifo o se laulau papago o laʻau matutu.

Japanese Styrax (Styrax japonicus). © sjgbloom2012 Japanese Styrax (Styrax japonicus). © Mark Watts Japanese Styrax (Styrax japonicus). © Pitch Pine Pete

4. Lili o le vanu

O fugalaau sili ona lalelei e pei o le logo, e aunoa ma se faʻaopoopoga, o uiga ia o Amerika i Matu lili o le vanu, po o Galesia Caroline (Helesia carolina) O se fatuga tulaga ese lea o le paʻu o logo matagofie o fugalaau i luga o laau e faamanatu moni ai lili o le vanu.

E ui i lona talaaga, ae o se togalaau e sili ona malulu. Lili o le vanu, e tusa ma le malulu mo le taumalulu ma le totoina i nofoaga malulu, i le kamupani o vao tetele e mafai ona taumalulu i le ogatotonu. Filifili ma le faaeteete eleele e le o iai le lime ma le lafulemu, ia mautinoa le totogiina atoatoa o le malamalama i le matagofie o le fua o le fugalaau, faatasi ai ma le faataapeapeina o logo matagofie e faamatagofie ai le togalaau ia Me-Iuni. O le lelei o le lili o le vanu laau e aofia ai le moni e fuga mai fugalaau o lenei laau i le taimi e tasi ma laulaau: o le togavao na suia moni lava io tatou mata i se mea o aso.

Galesia Caroline (Halesia carolina). © Meneerke bloem

5. Laulati Kanati

Faatasi ai ma vaovao i luga o laau i aso nei, o le mea moni moni lava na mafai e le matou fai togalaau ona iloa e mafai ona mafaufauina o Asia i Sasae sukalati, po o Lima faiva (Akebia quinata) O se vine vao e oʻo i le 10 m le umi ma e lima-fingered, tino faigata laʻau ma lanu violē-sukalati e oʻo lava i le puleaina e fai ni fualaau suamalie.

Mo le puipuia o le taumalulu, e tatau ona aveese le liana mai lona lagolago, tuʻu i totonu o mama ma ufiufi i lau lauʻeleʻele. Ae o taumafaiga o le a le tatau ona faanoanoa e tusa lava pe tasi le aso. Faatasi ai ma le matua, o le feʻaveaʻi e faʻapupulaina atili ai lona faigata i le taumalulu.

Akebia quinata (Akebia quinata). © Pat Kight Akebia quintuple paʻepaʻe (Akebia quinata 'Alba'). © F. D. Richards Akebia quinata (Akebia quinata). © Quentin

6. Faʻamamaina o Campsis

Camupis ua totoina, po o Tecoma (Vasega Campsis) o se mea ofoofogia ma mataʻutia, ma e masani ona lauiloa o le trombone. O Cirrus e oo atu i le 25 cm le uumi ma fugalaau tele ma uluai fugalaau e liliu ai le tolauapiga i se tasi o vine pito sili ona matagofie. Tubular, trombone-e pei o fugalaau e oʻo atu i le 9 cm le uumi ma tutusa le maualuga, e aoina i pulumu o le 10-15 pcs. O le tele o mea e tutupu i luga o le eleele e tupu ai le fugalaau i le taimi atoa o le taumafanafana e sili atu ona mamana.

A o tuputupu ae i le itu i saute o le fale, e fiafia tele le laau ma e mafai ona tatalia gutu i lalo ifo o le 35, i le noatia i le malutaga. A aunoa ma lea mea, o le a manumalo i le toesefulu 20. O nisi taimi, e na o ni paga laiti e afaina ai, ae faafetai i le televave o le tuputupu ae, ua toe faaleleia atoatoa le tolauapiga.

Lavea taʻavale, poʻo Tecoma (Campsis radicans). © Rosa Lavea taʻavale, poʻo Tecoma (Campsis radicans). © MathijsDielissen Lavea taʻavale, poʻo Tecoma (Campsis radicans). © Hellebardius

7. Tulip laau

Liriodendron Tulip, po o tulip laau moni, po o lyran (Liriodendron tulipifera) - o se tasi o laau aupito sili ona matagofie o lau laau teuteu e mafai ona ola manuia mo le tele o seneturi. O lau lanu lanumeamata lanu meamata ma se lanu lanu e le masani ai e faamamafaina ai le alofatunoa o le uluai lanu lanumeamata lanumeamata-lanu mumu ma sela ua solo i lalo, e foliga tutusa ma se lala o le cyclamens ma tulip i foliga ma ausia le 10 cm le lautele.

O le manaʻoga i le faʻamafanafanaina o le palapala ma le malamalama lelei, o lenei matagofie e le mafaatusalia e tuʻuina atu i gutu ifo i le -30, ma pe a tupu aʻe ma le puipuiga i uluai tausaga ma pe a faʻaaogaina faʻapipiʻi vave laau, e sili atu ona faigata.

Liriodendron tulip, po o le tuli tulip, poo le lyran (Liriodendron tulipifera). © Powell Gardens Liriodendron tulip, po o le tuli tulip, poo le lyran (Liriodendron tulipifera). © rachelgreenbelt Liriodendron tulip, po o le tuli tulip, poo le lyran (Liriodendron tulipifera). © John Reeves

8. O le solofanua solofanua

Ata matagofie i le va o le Horse ChestnutsO le solofanua kiona mumu, po o Horse Chestnut Pavia (Aesculus pavia) e tatau ona sili atu le tufatufaina. E mafai ona tupu faʻatupulaʻia i totonu o eria lava ia e tasi e tupu lelei ai le solofanua solofanua solofanua. O le mea sili ona lelei o lenei ituaiga e le oʻo lava i le tetele, e ui lava e le sili atu i le 3 m le maualuga o laau ma ola ae i le foliga, ae, o laau vevela.

O laulaau lanu e lanu mumu, e fesuisuiaʻi i lau lanumeamata masani i le amataga o le taumafanafana. Ma o le fuga o Pavia e mafai ona tauva ma fetu sili ona lelei. O fugalaau lanu samasama, e aoina mai i le matagofie o pyramids ma panicles o inflorescences, e foliga mai e le na o le puʻeina, ae ese le matagofie. O lenei tagata lanu mumu e leai se tutusa. Ma mo le galueaiina o mea uma, e tatau ona tuʻuina faigofie faʻamafanafana mo le taumalulu (ae tusa lava pe leai, pe a oʻo mai le maalili, ua lelei le faʻaleleia o le pavia).

O le solofanua solofanua mumu, po o Pavia horse chestnut (Aesculus pavia). © Hertzler George

9. Paulownia

Tasi o se ituaiga ma Paulownia, po o Atamu laau (Paulownia), po o tarako. O le tele o laau laʻau ma lapisi e lalagaina i luga o laʻau uumi e mataʻina ai le gauai, aemaise lava, o logo o fugalaau ma lima limasefulu lima, faʻamanatuina fugalaau o le gloxinia. O le faʻapotopotoina i ni vailaʻau lapopoa o inflorescences, valiina i le paʻepaʻe, lanu violē poʻo le lanumoana, e fuga e fugalaau taitasi ia ao lelac e le mafaagaloina.

Paulownia e manaʻomia le faʻamalosia ma le lalaga pito i luga, e manaʻomia le filifilia ma le faʻaeteete o nofoaga ma fale, e mafai ona togi i le maualuga o le kiona. Ae na ia totogiina uma mea lamatia ma lona matagofie.

Paulownia, po o le laau a Atamu (Paulownia). © Petr Filippov Paulownia, po o le laau a Atamu (Paulownia). © Jean-Pol GRANDMONT Paulownia, po o le laau a Atamu (Paulownia). © Groogle

Tesega "toetoe lava o mea e masani ai"

O loʻo i ai laau o loʻo i ai i aso nei le tulaga o mea faʻaleagaina e mafai ona mafaufauina o feeseeseaiga. O le mea, o nei aganuu, o se taunuuga o se osofaʻi malosi i le lauiloa ma le faatuina o se togalaau mo le totoina o mea teuteu, e leʻi leva ona maua i totonu o nofoaga toto i luga o toetoe lava tulimanu uma. Ma e le mafai ona toe manatu i latou e le masani ai e pei o mea faʻapitoa ma le itiiti ifo o le lauiloa. E matua moni lava i latou i le amataga ma le vavalalata, ae o le masani e faasolosolo malie ona suia o latou tulaga.

Faatasi ai ma nei laau totō, o se tasi e fiafia i eleele oona, camellia sese Stuart pseudocamella (Stewartia pseudocamellia) Na o le silia ma le luasefulu tausaga ua mavae, toetoe lava leai se tasi na faalogo i ai, ae o le aso e masani lava ona maua i se fua o le fuga o laau toto i Europa. O fugalaau e pei o le paʻepaʻe ma le lanu o le autumn o le pale ma le lelei o le taumalulu i tulaga e tutusa ma Europa i Sisifo o le autau e toetoe lava a lauiloa i Sisifo e pei o rhododendrons. Ma o lona paʻu o se uluaʻi amataga, e le lanu ma lanu. Ma pe o iai pea lava pea, o loʻo i ai se felafolafoaiga malosi i le va o tagata mamanu. I le faigata o le taumalulu, e talitutusa lava ma se tulip, ma o le matua e sili atu ma faigata.

Stewart pseudocamellia (Stewartia pseudocamellia). © TommyHAGA

E toetoe lava o le tulai mai o le lauiloa e leʻi leva ona avea ma uiga o isi laau ma laau. O faʻataʻitaʻiga, lea e sili atu ona masani ai, e aofia ai:

  • Lafu samasama Weigel Middendorff (Weigela middendorffiana) E matuai ese lava mai fafo mai o le masani masani ma lanu paʻepaʻe ma le piniki lea e foliga mai o se laau toto ese. E ola i le 1.5 m ma fuga mai ia Me-Iuni, e mafai ona toe faʻafefeteina le tau mafanafana, o le lanu lanu samasama e leai ni fua, e vave ona teuteuina pe a uma ona fuga, e fuga mai i totonu o le vaeluagalemu.
  • Sasaʻe sasaʻe (Picea orientalis) foliga auro "Aureospica" faatasi ai ma ni faʻavavevave faʻapala ma le faʻaleleiina o faʻalapotopotoga o lālā, o loʻo faʻamalamalamaina e le lalelei o lālā talavou lalelei.
  • Sakura, po o Uili cherished siaki (Prunus serrulata), lea ua faateleina le filifili e totoina e le gata i togalaau, ae faʻaaoga foi i le taulaga i le taulaga ona o le totoina o ituaiga e lelei ona toe faʻaleleia pe a faʻamaʻi.
  • O le tauvaga sili e faʻaulu O amone e tolu lauulu, po o Louisiana tolu-lobed (Prunus triloba), tuputupu ae i vao vao e oo i le 2 mita le maualuga ma fugalaau fugalaau lanu mumu matagofie ia Aperila-Me i luma o laulaau ma liliu lenei almond i se tasi o vaaiga pito sili ona matagofie. O le faʻalauteleina o le toto o le ola aʻe e naʻo le faamamafaina o le lanu uliuli o lālā.
  • Catalpa e matagofie (Catalpa speciosa), o se ituaiga matagofie o ituaiga o laau e sili ona lelei mo laau, e ui lava ina foliga mai o le faigata o le taumalulu, ua leva ona tupu i lo tatou atunuu. I le taimi o le fugalaau, lea e tusa pe tusa o le masina ia Iuni-Iulai, ua tupu mai i luga o le laau toetoe lava o le taumalulu uma o logolaau o fugalaau e pei o le fugalaau i luga o le 50 pcs.
  • Faʻatasi Wisteria, po o wisteria (Wisteria) - o le tala faʻapitoa ma le faʻalauga o le lilac brushes o le faʻaleagaina. O Wisteria e le fuga mai ia i tatou i tausaga uma, ae vave ona tuputupu ae ma e manaʻomia le puipuiga lelei ma le aveesea o le lagolago ma le afifiina o le ea.
  • Magnolia Siebold (Magnolia sieboldii) ma lona paʻi i le kiona-fugalaau paʻepaʻe ma ituaiga lanu samasama o magnolia "Butterfly" ma le "Yellow Bird" ma se lanu e le masani ai.
  • Ginkgo bilobate, po o Ginkgo biloba (Ginkgo biloba) - o se togalaau faʻamalolo faʻamalolo ma se laau tele lea ua atoatoa lelei ona fausia i le tulaga o se togavao. O laʻau laʻau e lua-lobed e matagofie e pei o fuga.
  • Giant ma mafaamatalaina matagofie Sophora Japanese (Sophoph japonica, lea na toe faʻafouina i le asō o se Japanese styphnobius (Styphnolobium japonicum)) o se laau lalelei matagofie po o se ogalaau e iai mea matagofie o lala ma lanu matagofie lanu lanumeamata lanumoana o se ituaiga lanu mumu, e tatala ai pusa o fuga lanumumu lanumumu i le ogatotonu o le taumafanafana.
  • Mamanu Maple Species - Maple grey (Acer griseum) faatasi ai ma lana paʻu tulaga ese ma lau lanu mumu-mumu. O le paʻu mumu i luga o ogalaau e faʻamalosi e pei o pepa pepa ma o le faʻamuamua o le laau e mafai ona vaaia e oʻo lava i se mamao. Ma o se faaaliga o sea matagofie e faigata tele ona feiloai ma soo se isi lava laau tetele.
  • Rosaceae Kuti Kuril ona o le ti, Lima laʻau poʻo Shrubby cinquefoil (Dasiphora fruticosasa masani ona lauiloa Pentaphylloides fruticosa) e masani lava ona afaina i fugalaau paʻepaʻe ma samasama, ae o le ituaiga "Princess" e ofo ai ma le amataga o Me ma fugalaau lanu piniki, lea e faasolosolo malie ona paʻu. I fafo atu, o lenei ituaiga e foliga mai e sili atu nai lo le sili atu o le rosehip nai lo le tea a Kuril. O le ituaiga "Red Ace" e aʻafia foi i le meaola, lea e oʻo mai i le taimi e fuga mai ai le fugalaau fugalaau mumu, ona suia lea o lanu i le moli.
Sasaʻe sasaʻe (Picea orientalis). © F. D. Richards Catalpa e matagofie (Catalpa speciosa). © Scott Clark Grey Maple (Acer griseum). © Mark Watts

Isi mea i Exotics

E le aoga le ita ona o le tele o laau e matua lauiloa lava i Sisifo e le mafai ona aʻafia ona o le tauvaga leaga. E mafai lava ona e maua se isi mea vavalalata ma se aiga vavalalata mo laau taʻitasi, lea e toetoe lava o foliga tutusa o le a sili atu ona malulu. O lenei fefaʻasoaʻiga e faapitoa lava le faʻalauiloaina i totonu o maples, lea e maua e ituaiga taitasi a latou lava "kopi" talafeagai. Tulaga ese Mapu Mumu, po o maple honshu (Acer rufinerve), taʻutaʻua ona o le matagofie o le mamanu i luga o le paʻu, o le a le tupu i le ogatotonu o laina pe o le a tupu aʻe e pei o se laau, e toetoe lava a le mafai ona tupu lona paʻu. Ae e mafai ona suia i le Green Maple (Acer tegmentosum), lea o le a fausia ai ni ogalaau malosi, e ui lava e eseese i le mamanu, ae faʻamaonia foi se paʻu e le masani ai. Ma Japanese Maples (Acer japonicum) e mafai ona suia i fafo atu Sese Maple Maple (Acer pseudosieboldianum) O se mea ofoofogia Forsythia ovalifolia, po o Faʻasalaga ovoid (Forsythia ovata) e mafai ona faʻafeiloaia lelei soʻo se ituaiga o meaola poʻo ituaiga o nei vaovao e vave tutupu mai.

O loʻo i ai se isi filifiliga sili e le manaʻomia ai le filifilia o laau e tusa ai ma le maualuga o le teteʻeina o le kulimi. E mafai ona e totoina se laau afu poʻo se laau i foliga o se laau toto ma le taumalulu i totonu. E moni, o le felauaiga o pusa tele ma se ogalaau tetele o le a manaʻomia ai le tele o taumafaiga. Ae e mafai ona e tupu e oʻo lava i ituaiga meaola sili ona lelei ma e leai se masalosalo o le a latou taumalulu mai ia te oe.

Laʻau mumu, poʻo le Honshu maple "First snow" (Acer rufinerve 'Hatsuyuki'). © Biagioli Alessandro

Faʻamatalaga o le filifilia o tuutuuga mo tagata i fafo o le togalaau

Ia saunia mo se mea e sili ona manaia. O isi mea faʻapitoa, e le masani ai i le tele o fai togalaau, ae o loʻo faʻatupulaia ma paionia i le lotoifale, atonu o le a le sili atu le faigata e pei o laau masani mo lau tau. Ae maise lava pe a oo mai i le totoina o fua o faatoaga. E masani lava naʻo le toe foi mai o nei laau totino o lo latou le malamalama. Ua uma ona faʻafeiloaʻi i se tau mautu, e foliga mai o fualaau oona ma le filifilia saʻo o tulaga tuputupu ae e masani lava ona aofia ai ma le tausiga itiiti.

Ae o le filifilia o tuutuuga mo soʻo se tulaga ese o se galuega e matua taua tele. Mo vaovao e faʻalavelave mo lau tau ma o loʻo i ai i ituaiga e le masani ai, e tatau ona e mataʻituina le malamalama ma le palapala. E tatau ona sailia se nofoaga mo le tuputupu ae o meaola, e tusa lava pe oa latou lava manaoga, i totonu o nofoaga sili ona mafanafana i luga o le saite, puipuia mai matagi ma tusi, o loo i le itu i saute o fale ma puipuia lelei mai matagi leaga ma le malulu i tafatafa po o puipui. O laau ma laau e le masani ai o le a mafai ona maua aʻa i na o le vevela o le la po o nofoaga malulu. O laau totō e alofa faʻamaʻiina e totōina i totonu o le malulu, ata - i nofoaga sili ona susulu i saute. O se mea e manaʻomia mo le faʻatupulaia o soʻo se mea, e tusa lava pe sili atu le mama (e tusa lava po o le a le mea e filifilia e le tagata lava ia). I se upu, e tatau ona filifili filemu, mafana mafana i tulaga sili ona mautu.