O le togalaau

Fugalaʻau 'aina: ituaiga, faʻaaogaina, sese

E le mafai ona faʻamaonia e faapea o le faʻamaʻi faʻasamaʻi o le filifiliga sili lea mo a tatou togalaau. Ae ui i lea, o le toatele oi tatou e le o iloa, i le faaopoopo atu i a latou faamanuiaga, e mafai ona avea ma puna o le afaina tele. Ma o lenei leaga e faʻavae i luga o le le malamalama i tulafono masani ma tulafono mo lo latou faʻaofiina. Sei o tatou tilotilo: o a ni mea sese autu tatou te faia aʻo aveʻesea e ala i le faʻaofiina o fugalaʻau faʻasaina, ma pe faʻapefea ona faʻaalia saʻo lenei lomiga ina ia maua ai le maualuga o le aoga.

Maea o le susu

O le susu o le tasi o mea sili ona lauiloa ma sili ona faʻaaogaina. Ma e le o se avanoa! E faʻaleleia le fausaga o le palapala, faʻaleleia le manava ma le gafatia, e umi lona aafiaga (mai le 3 i le 7 tausaga, faʻalagolago i le tuufaatasiga o le palapala), ma i le tele o tulaga, e sili atu le faigofie ona maua nai lo le faʻataʻitaʻiga, o le tagata lava ia e tasi. Ae ui i lea, o le tele o fai togalaau ma fai togalaau latou te le iloa le itu taufaasese o lenei fugalaau, ma o le mea lea, i le "uo", e aunoa ma le iloa, latou te maua le fili.

Mamoe © Chapendra

Muamua, mo le faʻaofiina o le meaʻai, o loʻo i ai ni tulafono patino. E masani lava o le 30 - 40 tone i le hectare, tasi i le fa tausaga. O le faʻaauau mai lenei mea, e tatau ai ona faʻaaoga le povi i le aofaiga o le 3-4 kilokalama (e oo i le 6 kilokalama) ae le o le tausaga i le sikuea mita o le togalaau togalaau! Aisea? E faigofie le tali! E faavae i luga o le mea moni o le fuga o le manure e maua ai meaʻai i le averesi mo le tusa ma le 4 tausaga, faʻaaogaina e pei o le faʻaaogaina tele o tausaga taʻitasi o lona uiga o le tele o mea e maua ai ma le tele o le suka i le palapala. Faʻatau inu lelei, ma i le vevela matou te taumafai e fagogo o matou moega i aso uma, o faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o meaʻai o loʻo faʻafefiloi i totonu o le eleele ma le faʻamalosi, ua faʻasaʻoina, o le vevela e tuʻuina atu i ni aofaiga tele, ma o matou fualaau faisua ua tumu i le palapala.

Lona lua, o le manulele palu e tatau ona faʻaaogaina i se tulaga lelei-overripe, ona o le fou o se punavai o faamaʻi, meaola faalafua ma fatu vela. E le gata i lea, o se taunuuga o le mea na tupu muamua, o le susuga fou e maua ai le tele o le kesi ma le vevela. I le tuufaatasiga ma le maualuga o le kulukose, o lenei mea e maua ai le faateleina o le malosi i le tuputupu ae o laau toto, ae o latou tino, ma le faatelevaveina o le atinae, e leai se taimi e fua ai, o lona uiga o laau toto e ola vaivai ma le mafai ona fausia se fualaau talafeagai mo le teuina umi.

Tolu, afai o le a e vaʻaia lau 'upega tafaʻilagi, ona sili atu lea ona fai lenei mea i le tautoulu, i lalo o le eliina o le fanua. Ae e tasi lava le tulaga iinei, e faatatau foi i le eletise: talu ai o lenei elemene elemene ei ai le meatotino o le faalauiloaina e ala i le faataapeapeina o manulele i luga o le saite, e tatau ona vave totoina i le eleele.

Lona fa, afai o loʻo i ai lau palapala o le eleele, ona e le tatau ona aveʻesea ma le povi, aua o le a fesoasoani i le sili atu o le faʻamalolo. E tatau ona e fiafia i le solofanua solo (4-6 kg i le 1 mita), poʻo le tuʻufaʻatasia o le faʻaaogaina o le povi (i totonu o tulaga faʻasolosolo lelei) faʻatasi ai ma le faʻaitiitia.

Ma le mea mulimuli, pe a faailoa atu le manua i totonu o laau totō, e tatau ona aloese mai le faʻafesoʻotaʻi ma aʻa o laau toto, e mafai ona susunuina, lea e faʻagesegeseina ai lo latou ola ma le atinaʻe.

Faʻasa

Compost i aso nei ua avea ma sui sili ona lelei mo togafiti, e tusa lava pe tutusa le fua o le faʻaaogaina i le palapala. E tele naua le nitrogen, calcium, phosphorus, o se numera tele o elemene. E faʻaleleia ai le gaosiga o le eletene o le palapala, ona mea e faʻaaoga ai le eletise, faʻaleleia tulaga ola o le microflora aoga.

Faʻasa © SuSanA Secretariat

O uiga mataʻutia o le faʻaaogaina o le faapalaga o se mea e faʻaaogaina ai le fuga o le semi-mature. E le lelei i le mea o loʻo i ai pathogens ma fatu vao. Ae ui i lea, i le ituaiga o laei pito i luga mo le vaomatua, o le pala-popo fagu e lelei tele ma e mafai ona avea o se punavai lelei o meaai paleni mo laau talavou. E mafai foi ona fai faapalaga faapalaʻau semi-pulu ma mulch. I lenei faʻatusa, e faatumauina lelei ai le susu ma o se punavai lelei o meaʻai.

E le gata i lea, o le faapalaga o le tausaga muamua o le matua ua mafua ona o le tele o le eletise, o le mea lea, pe a uma ona amataina, e le tatau ona totoina ni nai tausaga muamua i luga o laau totõ, e pei ona taua i le faateleina o le faaputuputu o palapala: beets, radishes, spinach, salads, and grown on such beds kukama, pauka, zucini, kapisi. Faatasi ai ma lenei mea, o lenei fugalaʻau e le lava le tamaoaiga i le magnesium ma le calcium, o lea e tatau ai ona faaopoopo i ai.

Ma le mea mulimuli, o le compost o se mea e tupuga ai, ma o se taunuuga, o se tufatufaina atu o se iniseti leaga pei o se urosa. O le mea lea, ao leʻi faʻauluina mai le saite a le isi tagata, e tatau ona e fesili pe o iai lenei pest.

Ash

O le toʻatele oi tatou ua iloa o le efuefu o se suauu lelei tele mai le aoga. Ae ui i lea, ei ai ona lava uiga, o le malamalama o le a fesoasoani i le faʻaaoga tatau o le pefu i totonu o latou eria, e aunoa ma le afaina ai.

Ash © greenhorngardening

Muamua. O Ash e maua ai le potassium, phosphorus, magnesium, iron, boron, molybdenum, manganese ma isi elemene i se faiga e mafai ona maua i laau. Ae leai se meaʻai i lenei lisi! O le mea lea, faatasi ai ma le efuefu, e tatau ona faʻaaogaina faʻamalositisi o loʻo i ai le nitrogen io latou moega. Ae peitai, e le mafai ona e faia lenei mea i le taimi lava e tasi, talu ai o sea ituaiga o paluga e mafua ai le tele naua o le amonia, lea e afaina ai le atinaeina o laau.

Lua lona lua. O vailaʻau o loʻo i totonu o le kusi e masani ona faʻaleagaina le eleele. O le mea lea, e tatau ona faʻaaogaina i luga ole palapala ile maualuga ole maualuga o le pH maualuga, ae faʻateleina (acidic) - e leai ni tapulaa.

Lona tolu. Afai o loʻo e aoina le kiona mo le faʻaaogaina i le lumanai, ia mautinoa o le susu e le alu i totonu o le vailaʻau faʻamalo, pe a oʻo i le taimi e faʻaaogaina ai le pefu i le palapala, o le a leai se aoga, aua o le a le toe aoga lona tau.

Fa. O loʻo i ai e faatatau i le apao ma se nofoaga e faasino ai mo le taimi o le talosaga. Afai oe feagai ma le eleele ma eleele palapala, o le taimi aupito sili ona lelei mo lenei vaitau o le tautoulu, aʻo le oneone ma le eleele peaty - punavai.

Lima. E masani lava, e le o malamalama lelei le efuefu o fai togalaau i lalo o le loloto o le eliina o moega. Ae o le filifiliga aupito sili ona lelei o lona faʻaofiina lea i le totōina o pu poʻo le faataapeapeina i le fogaeleele, sosoo ai ma le tatalaina o lona pito i luga. Po o le faʻaaogaina i le taimi o le faʻasusu, o se paluga muamua na sauniuni e aofia ai le 1 ipu uʻamea ma le 10 lita o le vai.

Ae peitai ... Afai e te filifili e fafaga fualaau i le pusi, ia manatua e mafai ona faia lenei mea pe a uma ona aliali mai ni laulaau se tolu i luga, pe a le o lea, o suauu e fai ai le faluga o le a taofia ai le tuputupu ae o laau laiti. Ae e masani ona solia le fusi o le radish: pe a ulu atu i le vaega o le aʻa o le laau, o le aganuu e amata ona fana ma e mafai ona galo e uiga i se seleselega lelei.

Sawdust

O lenei fugalaʻau faʻasaina e lauiloa i le au faifaatoaga ona o lona avanoa. Ae ui i lea, e le faʻaaoga e tusa ai ma tulafono, e mafai ona faʻaleagaina le fua o le eleele nai lo le siʻiina. O le mea lea, e le mafai ona faʻaoga sawdust ma le le mafaufau i soo se tulaga.

Sawdust. © Maja Dumat

O le tulafono autu i le faʻaaogaina o le sawdust o le fou o le meafaitino. Le laʻititi o le seedust, o le sili atu ona matautia. I totonu o le eleele, o mea faapena e mafua mai ai le vevela ma le susu, ma e mafua ai ona afaina le eleele ona o lo latou le lava, o le mea lea, e tusa lava pe mulimuluina le eleele i le sawdust, e na o le pala pe fefiloi ma le urea, i le fua o le 1 ipu tioata mo le 3 pakete o le selu.

E le gata i lea, o le sulu e foliga mai o le a faʻaaogaina ai le palapala. O le mea lea, ao leʻi folasia atu i latou ile eleele oona, e fautuaina e fuafua i latou.

Peat

O le toatele oi tatou e toetoe lava a leai se mea e uiga i lenei fugalaʻau. Ae ui i lea, o le peʻa, pei o le meaʻai, faʻamalo manino le palapala, faʻaleleia ai lona faʻaleleia o le suavai. I le taimi lava e tasi, o le peat e matua matitiva i meaʻai ma oona i le toe foʻi mai o le nitrogen. O le mea lea, e leʻo faʻaaogaina e na o le pau lea o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻalaʻau, ae pei o le faapalaga, faʻapipiʻi faʻatasi ma mea faʻalaʻau ma meaʻai.

Peat. © Remy

I le faaopoopo atu i ai, e le fautuaina le faaopoopoina o le peat i foliga fou, ae naʻo le maea ai o le tau, talu ai ona o lona lomiga fou o loʻo aofia ai elemene faʻamalosi o le alumini ma le uʻamea, lea e matua afaina ai le lalolagi o mea totino ma faʻaulu i le ea mo le tolu vaiaso i ni mea e leai se mea e faʻaogaina. Faʻamamafana o le peʻa faʻafeiloai, ina ia le susu mai le eleele, e tatau ona 60%.

Afai o loʻo e faʻaaoga pea le peat i lau eria e pei o le faʻalaʻau faʻasaina autu, ia mautinoa ia e tapunia i luga o se suo bayonet. E mafai ona e faia lenei mea i le tautotogo ma le tautoulu, e leai ni aso faapitoa mo le faia o lenei lomiga.

O se vaega tāua o le peat o lona uiga lea e faʻafefeteina palapala; o le mea lea, i eleele palapala, aʻo leʻi faʻaaogaina, e tatau ona faʻamaonia. Mo le mea lenei, o le pefu (10 kilokalama i le 100 kilokalama o le peat), falaoamata o le dolomite (5 kg i le 100 kilokalama o le peat) poʻo le lime (5 kg i le 100 kilokalama o le peat) e talafeagai. Le fua faatatau o le faʻaaogaina o lenei falu i le 1 sikuea. m mai le 4 i le 8 kilokalama.

E taua le manatuaina o le palota e vaevaeina i ni ituaiga se tolu: lowland, medium and high. O le lua muamua e faʻaaogaina e pei o le faʻamaʻi, o le mea mulimuli e pei o le mulch, e sili ona lelei mo le puipuia o laau toto i le taimi o le malulu malulu.

Manulele manu

O le taua o meaʻai o manu felelei e mafai ona faʻatusatusa i faʻalavelave faʻasaina o minerale. O se faleteuoloa lenei o le nitrogen, potassium, magnesium, fuluula. E tumu i le bacteriophages, e le na o le fufusiina, ae e le afaina foi le eleele, e taofia ai le tele o maʻi. Ae ui i lea, o nei uiga o loʻo faʻasinoina ai nisi o tulafono mo le faʻaaogaina o le tonisi.

Poula. © grabauheritage

Ona o le mea moni e faapea o le manulele manu e aofia ai le tele o le uric acid, e le fautuaina e toe faafou, ae na o se vaega o mea faapalaga, faatasi ai ma le faaopoopoina o le turf, peat or soil (i se fua faatatau o le 1 x 2). E mafai ona faʻaopopo e pei o se siʻosiʻomaga - 1 vaega o le palapala i le 20 lita o le vai (tuʻu mo le 10 aso). I le taimi lava e tasi, faʻasusu i lenei paluga e tatau ona faia i luga o le eleele faʻamamaina i totonu o togalaau o vavae. Ma talu ai ona amata ona galue lenei fuʻa pe a ma le 10 aso talu ona ulu i le eleele, e sili atu le fesuiaʻi o pupuni i vaieli lea e faʻaaogaina ai le faʻavaveina o le gaioiga.

Afai e faʻaaogaina lapalai o manulele o le faʻamalaʻau o le meaʻai tele, ma e sili ona lelei mo lenei mea, ona tatau loa lea o le 1 - 1.5 kg i le 1 sq.m. O se aafiaga lelei o sea faatumuina o le palapala ua matauina mo le 2-3 tausaga. O le tautotogo-vevela e mafai ona faia i le tolu taimi i le vaitau: o le paʻu mamago - 0.2 kilokalama i le 1 sq.m, raw - 0.4 kg i le 1 sq.m.

Fualaʻau lanu meamata

O le talatala o se tasi lea o ituaiga sili ona taugofie o le faʻalaʻau faʻalaʻau. O le latou talosaga e sili ona aoga pe a fai e tatau ai ona foia vave nisi o faafitauli i se vaega tele. Faatasi ai ma le fesoasoani o fualaau lanu lanumeamata e le gata ina e faʻamalosia ai le eleele ma minerale autu, ae faʻaleleia foi lona fausaga, faʻaitiitia le numera o vao, toso mai anufe, puipui le pito i luga mai le sasaina o meaʻai ma le faʻaleagaina. Ae ui i lea, ei ai mea lilo foi ...

Se fanua na lūlūina i le sinapi.

O le tele o fai togalaau, o loʻo totoina le fualaʻau lanu meamata, na o le faatali mo lo latou atinaʻe atoa, ona tanu ai lea o laau i le palapala, ma le le iloa e sili atu ona lelei le faia. O le mea moni, e faigofie le ausia o se aafiaga e sili atu ona tele e ala i le tipiina o togalaau ma faʻasalalauina a latou laau vegetative i luga o le moega, pei o se mulch. O le mea lea, o aʻa o laau, o totoe i le eleele, o le a galue e faaleleia le fausaga o ona loloto, ma o le mulch layer o le a maua ai le susu, fausia ai se siosiomaga mo le atinaeina o meaola laiti aoga, taofia le totoina o vao vao, ma faamautinoa le friability o le eleele. E tatau ona malamalama o le laʻititi laʻitiiti lanu meamata, o le tele o le vailaʻau i totonu, o le matua - o le maualuga atu lea o le pasene o meaola oona. O le mea lea, o le taimi sili ona lelei mo le seleseleina o fualaʻau lanumeamata ua manatu o le vaitau lea ao lei amataina le fugaina po o le taimi o le fuga o le fuga.