Fugalaau

Spirea - "Laiti o le Uila Laiti"

O Spirea sa masani ona taʻua o le lau, o lenei igoa o loʻo maua pea i nisi o tusi faʻamaufaʻailoga, lea e oʻo atu ai i nisi faʻalavelave. I le taimi nei ua na o vao mutia e taʻua o le laʻau, ma laau toto, o laau totō ma laʻau faʻapitoa, e taʻua o le fanua. "Spirea" i le faa-Eleni o lona uiga o le "punou" (mai le aʻa lava e tasi o le upu "pulupulu"), lea o loo faailoa mai ai le natura o le tuputupu ae o le tele o laau toto o lenei ituaiga.

Rod o Spirea (Spiraea), o le aiga e piniki, lelei mo lona ituaiga. E matua maualalo, ma uumi, e oo i le lua mita pe sili atu foi, vao. I le tulaga o le fugalaau, e ese foi le eseesega: o nisi ituaiga o meaola e tupu i le afa lona lua o Me, ae o isi e amata ona fuga mai i le afa lona lua o Iuni, i isi - ia Iulai ma faaauau pea seia oo i le autumn, e oo lava i sina maligi e le taofia ai. O fugalaau fugalaau e lanu paepae pe piniki ma malosi eseese lanu i totonu o le corymbose, mea e pei o le kiona poʻo le pyramidal inflorescences. O laulaau, lala, ma foliga atoa o le meaola o ituaiga eseese e matua ese lava mai le tasi ma le isi, o nisi taimi e masalosalo: o ituaiga eseese e tutusa lava le ituaiga tutusa?

Nippon Spirea (Spiraea nipponica). © 99roots

I le faʻaopopo atu i ituaiga o meaola, e tele vailaʻau o varietal, e ofoofogia mo le ola aʻe ma le lanu ese o lau. E tusa ma le 90 ituaiga o meaola, ou te le o talanoa e uiga i ituaiga. E le mafai ona taʻu atu e uiga i tagata uma, o lea o le a ou faamatalaina ai na oi latou oe, e pei ona latou fai mai ai, ou te iloa patino.

Japanese Spirea (Spiraea japonica) E oʻo i le maualuga o le 1-1.5 m, o ona taʻi muamua o loʻo faʻasalalau, mulimuli ane ua mou ese atu le pubescence, ma o laʻau e susulu, mumu-enaena. O laulaau e tele-ovateva i pito uaua, e tupu - e lanu mumu-lanu enaena, pe a oʻo ina lanu uliuli le laumei ma sili atu ona pala i le pito i tua. I le autumn, o le lanu o laulaau e suia i lanu samasama-lanu moli po o le paʻu.

O lenei laufanua e amata ona fuga mai i le faaiuga o Iuni, o Iulai uma lava e tupu tele, ona oʻo mai ia Setema, o le fugalaau e faasolosolo malie lava. O fugalaau e lanu piniki, i lafolafola, i luga o pito o paranesi, ma se nofoaga tutotonu.

I le gagana Iapani e faigofie lava ona faʻamalosi, e aʻafia aʻa toetoe lava 100% e aunoa ma aʻafiaga aʻa. E masani lava, na ou tipi ese le vaivai o le tino ina ia faatumauina se foliga teuteu, ae afai ou te tuua se vaega o mea leaga ua vave ona fuga mai, ona oʻo lea ia Oketopa o le a tupu fatu. O le totoina o fatu e maualuga tele.

Spiraea Iapani tamaʻitaʻi Iapani (Spiraea japonica Little Princess). © faasologa

E tele ituaiga o vailaʻau o le Iapani, e na o le toʻalua oi latou na ola: Tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi laiti - lauulu, lau lanu lanumeamata ma lanu piniki mumu, ma Laitiiti Pasefika Laitiiti - foliga i fafo e pei o le ituaiga muamua, ae i le tautotogo o ona lau o lemoni mama, i le taumafanafana latou te avea ma lanumeamata lanumeamata.

Nippon Spiraea (Spiraea nipponica) - o se ogalaau lapoʻa ma le vevela lala e oo i le 1 mita le maualuga. E mafai foi ona e faia i se fusi fetolofi. O laulaau e laiti, lanumeamata, e le suia lanu i le tautotogo. O fugalaau e paʻepaʻe, i luga o mea eleelea, e matua ufitia ia Iuni uma lala mai le pito i lalo. O lenei ituaiga meaola e mafai ona tupu e le gata i se la, ae o se vaega foi o le paolo. E sili atu lona manaia nai lo le togafiti a Iapani, ae o loʻo malupuipuia e le kiona le gaogao lelei o soʻo, e oʻo lava i le malosi ma faaumiumi ao latou taumalulu mulimuli. Nippon spirea e le o manaʻomia le faʻaleleia o le eleele, ma o le oneone ma loams e talafeagai mo ia.

Spiraea o le anufe o le Spiraea (Spiraea chamaedryfolia) E oʻo atu i le maualuga o le 2 m. Na faʻafefe ona lauʻau, ma foliga mai o le vao e pei o se punavai matagofie. O laʻau o le lanumeamata lanumeamata; i le tautoulu o le a lanu samasama. O lenei laufanua e tupu muamua nai lo isi, i le taimi lava e amata ai lau, amata i le afa lona lua o Me. I le taimi lea, o le vao atoa mai luga e oʻo i lalo o loʻo ufiufi i siama, paʻepaʻe, ma le tele. O le laau e sili ona fiafia i se mea manaia, ae o le faapaleniina o ni ata. E alofa o ia i eleele lafulemu, e le faʻafefeina ai vai mama. E sili atu le malulu o le taumalulu, ae i luga o laʻu uila ina ua maeʻa taumalulu taumalulu, o lala na tumau pea i luga atu o le kiona e leʻi totogo pei o le pito i lalo. O lenei laufanua e faʻafeiloaʻi ai le lauulu lauulu e selesele lelei pe a uma ona fuga.

Spiraea o le anufe o le Spiraea (Spiraea chamaedryfolia). © Elise Hottinen

Volcanoic Spirea (Spiraea salicifolia) - o se ogaumu umi ma lala saʻo. O laulaau e lautele, e faʻaloloa (e oo i le 10 × 4 cm), i le tautoulu latou te liu enaena-ulaula. O le laau e fuga mai pea talu mai le faaiuga o Iuni. O fugalaau e lanu piniki pe mama lanu piniki, i vaʻaiga faʻapitoa e 12-15 cm le umi, o loʻo i pito pito i tua o le vaʻa. O le vavalalata o le taumalulu vavalalata e maualuga tele. Laʻau faʻafefete, e sili le faʻamamaina palapala. Faʻasalaga faʻapitoa ona o aʻafiaga.

Spirea Bumalda (Spiraea × bumalda) - o se uila o Iapani ma papaʻe papaʻe. Laititi, e oo atu i le 70 cm vao ma ni laulaau laititi-lanceolate. O le faʻaogaina o le lanu, lanu mai le paʻepaʻe i le piniki piniki. Fugalaau uumi, mai le afa lona lua o Iuni.

O le faigata o le taumalulu o le vaeluagalemu o Bumald i totonu o le totonugalemu o Rusia e lelei, pe afai o le laau o le a lilofia i le kiona e ala i le amataga o matagi malulu. E tatau ona ufiufi fualaau laiti mo le tausaga muamua pe lua mo le taumalulu, ae i lalo ifo o le afa loloto o loʻu kiona i le tausaga talu ai, o fatu laau e lua na totōina i le tautoulu ua paʻu e aunoa ma se mea e leiloa.

Spirea Bumalda (Spiraea × bumalda). © Rasadnik

O ituaiga o lenei laufanua e matua matagofie tele ma e tatau ai ona i ai se faʻamatalaga ese. Anthony Waterrer - o se pupuvao pupuu ma lau lanu lanumeamata lanumoana; i le "talavou" latou te piniki. O fugalaau fugalaau e amata ona fuga mai ia Iuni. Fuʻa auro auro - vao maualalo vao. I le tautotogo, o laulaau e piniki-lanumoana, lanu samasama i le taumafanafana, ma avea ma lanu-lanu moli i le tautoulu.

Spirea Wangutta (Spiraea × vanhouttei) - o se kulupu o le tolu-lobed ma le Cantonese sikuea. O se vao tele ma umi, e iai ni lala uumi e sosoʻo i totonu o le arc, e ufiufi i laʻau lanumeamata lanumeamata. E fuga mai ia Iuni, o paʻepaʻe paʻepaʻe papaʻe e ufiufi le fana mai luga i lalo. O lenei faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e vave ona tupu, o le faigata o le taumalulu i luga o tauvaga masani e lelei tele, e ui lava o le taumalulu talu ai e totogo le laau i le maualuga o le kiona.

Seisi faʻamatalaga e uiga i le faʻaleleia o le spirae. E mafai e le ituaiga o meaola ona faʻaleleia laau toto. I fatuga (Billiard, Bumald, Wangutta spirea, dwarf, gray, spiky ma ituaiga uma), afai o fatu e mafai ona ola, o le a avea ma fualaau mai ia i latou i faailoga (lea, ioe, atonu foi e foliga fiafia).

O fatu e sili ona totoina vave i le tautotogo i pusa. 2-3 masina pe a maeʻa ona tupu, e totogo laau i totonu o le togalaau. O le fatuina o le fatuga e tasi e le mavavaeina i luga e 10 cm le maualuga ma se aʻa. Ina ia atiina ae se aʻa malosi, o le pito o le aʻa autu e tatau ona faapipiiina. O le isi 2-3, poʻo le 4 tausaga, o le a manaomia ai laau toto i le palu o le fuga. I lenei taimi uma latou te manaʻomia le veleina ma le faʻaeteete, tatalaina o le eleele, masani ona faʻasusu.

Spirea Wangutta (Spiraea × vanhouttei). © mimosa0

Mo le faasaoina o le ituaiga, e manaʻomia ona faʻalauteleina le lauolaola: e ala ile tipi poʻo le tuʻuina atu. Semi-lignified poles e tusa ma le 10 cm le umi e ave i luga o le tipi, e le gata i lalo ma vavae ese mai le ogatotonu o pupu o le tausaga oi ai nei.

O laau e seleseleina ua totoina i lalo o le ufitia mai se ata tifaga po o se mea e le o lalagaina. E mafai ona e faʻamauina lelei, ae na o mea e le paʻi ai lau. I le taimi o le totoina, faʻafefe i le tele o taimi e tatau ai ina ia tumau pea le susu o le palapala i taimi uma. E tatau foi i vao ona vela ma vele le palapala ina ia le mafai ona faʻamalolo ma e le tupu aʻe luga le papa.

A o totoina togalaau i le amataga i le ogatotonu o Iulai, o aʻa lelei e iai le taimi e fai ai. Toeitiiti lava o ituaiga uma ma ituaiga o spiraea e mafai ona mauaʻa e aunoa ma ni mea e faʻamalosi ai aʻa, ae o le a le mafai ona taofia le vavalalata o siaki. O le filifiliga pito sili ona faigofie o le togiina lea o pito itiiti o le tipi i totonu o le Kornevin leva i le taimi lava lea aʻo lei totoina.

Afai e te manaʻomia le maua o se numera laʻitiiti o laau fou, ona faʻaogaina lea o auala sili ona faatuatuaina i lenei itu o le toe gaosia e ala i le taoto. I le tautotogo, i le taimi o le vevela, o lala e ola i autafa o le vao e tatau ona punou ma tuu i totonu o pitonuʻu papaʻu. Tusi pito o lala i paʻu, tuu atu ia i latou se tulaga saʻo. Afai o le palapala i nofoaga o loʻo tanumia ai lala o le a le faʻamago i le tele o le taumafanafana mo se taimi umi, ona oʻo mai lea i le tautoulu po o le tautotogo e sosoo ai o le a malolo ai lava.

Loose spirea (Spiraea salicifolia). © Garten Reich

O laau e faʻalauiloaina e le togavao e vave televave vave ona tupu vave nai lo mea na maua e ala i le luluina o fatu. O le vaitau o le tau vevela e totogo i le vaitau e sosoo ai, totogo-fugalaau - i le tausaga pe lua mulimuli ane, talu mai fugalaau latou te aliali i luga o lala o le tausaga talu ai, lea e tatau ona lava le atinaeina. Afai e aveese mai le pulupulu muamua i le olaga o se fatu laau, ona vave tele lea o le atinae o le vao.

I luga o la matou 'upega tafaʻilagi, o loʻo ola le laufanua i luga o auala, faʻaputuina o moega ma fualaau faisua ma faʻamalosia ai se "fale teu oloa" o togalaau aina. E ola pea le Spirea, o le mea lea e tosina mai ai tagata elemene (o nei laau e sili ona manaia meli), o lau o le spirai e puipuia ai moega mai matagi.

Ina ia faʻaitiitia le tausiga o laau, ou te mulumulu le palapala i lalo ifo o latou i le sawdust. Ae o nisi laufanua, aemaise lava ituaiga lanu samasama, i luga o se malamalama malamalama o sawdust e le foliga lelei tele, o lea na ou maua ai se isi auala e ufiufi ai le palapala - laupepa o moa lanumeamata. O Moss e puipuia le eleele mai le mago ma le faʻasagaga pe a maeʻa timuga poʻo le faʻasusu, vao leaga e le tupu mai i totonu, sei vagana ua luluina e le togavao lenei pa puipui. Ou te le tosoina mai ona lala totogo, ae faʻaumatia ma Roundup. I nisi o nofoaga, i lalo ifo o le fatu, sa ou totōina pulu o tulips vave, totō, chionodoxes, lea e le o se mea e faalavelaveina ai. O le a toe faʻaleleia le togalaau ma faʻafiafiaina ai le agaga, i le taimi o le pulumu e amata ai ona fuga ma fuga mai pulufana e le o se mea laititi.

Japanese Spirea. © Tukinose Kai

Ou te leʻi maitauina i faʻamaʻi ma meaola faalafua. Faatasi ai ma lo latou le mautonu, o le fugalaau matagofie, ma le lanu o le autumn o laʻau, latou te matua tauamiotonuina ma sili atu nai lo oʻu faamoemoega. Ioe, na ou iloaina lata mai nei o le spirea o laau toto ia, o lona uiga e le gata ina matagofie, ae aoga foi.

Faʻasalalau e I. Esipova, Vladimir eria