Fugalaau

Eremurus - Faʻailoga Taualoa

Faatasi ai ma ni mea e sili ona manaia ma ni mea e tutupu i luga, e leai se aganuu e sili atu ona mataʻina nai lo le eremurus talafesa. O le umi, lacy, fluffy, e aofia ai fugalaau manaia matagofie e pei o logo e le mafaagaloina, o eremurus inflorescences e ofoofogia ma a latou auiliiliga. O lenei laau e taia mai mamao atu, faʻapipiʻiina faʻamalosaga malie i totonu o le togalaau. O le manaʻoga e toe faʻaleleia le taamilosaga masani o le atinaʻeina mo eremurus e faigata ai ona ola aʻe i itulagi ma le malulu, ae ui i lea, e oʻo lava i le ogatotonu o le laina, o lenei fale o loʻo tumau pea se tasi o mea e fiafia i ai.

Eremurus, po o Shiryash (Eremurus).

Tesea taugata o mea e le mafaamatalaina e le mafaatusalia

O Eremurus na ia mauaina le igoa o le igoa o le ava e faamamalu ai lona umi, matagofie, aemaise lava le vaai i se mea mataʻutia i nofoaga o le toafa, mai le mamao o le umi o le umi (mai le Eleni "eremos" ma le "ura" - "tail tail tail"). O igoa lauiloa o le eremurus e itiiti lava le solo nai lo lona igoa aloaia. Faiva pe faʻafefe mai le Tajik ma le Kazakh upu "kelu", o loʻo faʻaalia ai mea e pipii ai mea totino o loʻo iai i aʻa. E ui lava i le mea moni o le eremurus o se laau gaosi (o aʻa talavou ma laulaau o nisi ituaiga o meaʻai e 'aina e pei o se fualaau faisua), faapea foi ma se punavai o lanu samasama masani-ocher, e manatu autu lava o se mea teuteu. O le matagofie matagofie o laupepa lapoa lautele o inflorescences na avatu ai ia te ia se igoa tauvaga tutusa-o le pulupulu o Cleopatra.

O Eremurus o ni tamaʻitaʻi malolosi o loʻo faia se meaʻai tele lava. O le fulafula o foliga, o le gaʻo, o le eremurus aʻa-beetles ma tumutumu i le pito i luga e faigata ona fenumiai ma soʻo se isi togalaau. E oʻo atu i le 15 cm le maualuga o le lanu i luga o le aʻa, o le eremurus e fai ma malosiaga malosi o le fafagaina o ni aʻa e pei o le afifi (e oo atu i le 30 vaega), toetoe lava o le lautele mai le pito i lalo, - e oo i le 1 m). Pe a faʻatau atu, aemaise lava i totonu o laau toto mai fafo, o aʻa e masani ona faapuupuuina, ae o le laau e fausia ai se sosaiete atoa. O le Kornedonets e faʻaauau pea ona agai i luga, o le vaega pito i lalo ma aʻa tuai e mate i tausaga taʻitasi pe a maeʻa le taimi o le tau mafanafana, ma o aʻa fou e teu ai e tupu i le pito i luga.

O le laau e fai ai ni "afu" mafiafia o laulaau basal e aoina i lapisi. O le umi ma le laina, matagofie tele, o le fana ma le fusi, o laulaau o le laau e sili ona matagofie i soo se mea teuteu, e vave lava ona tuuina atu le lagona o se laau tele ma susulu. O le saʻo, e pei o le foliga mai i le ogatotonu o le togavao ma faʻamalosi maualuga, faʻaopoopo le faʻamalosi ma le malosi i le laau.

O Eremurus e matua tupu lava: i le taumafanafana, latou te "le masani ai" na maua mai i tuaa vao e amata ai le malologa o le tau mafanafana, lea o le vaega atoa o loo i luga o le vaega atoa ua oti atoa. E le o ituaiga uma lava e ala i le tautoulu, o nisi eremurus e fai ma aʻa ma aʻa i le tautotogo, ma i le tautoulu o le a latou tuua atoa le vaaiga o le togalaau seia oo i le isi vaitau.

O le tulaga o se laau totō i eremurus e le mafai ona faʻafitia. E ui lava i laʻau matagofie, e matua taua lava le eremurus mo lo latou fuga. O le lapoa maualuga, afa le afa mita ma le sili atu, o pusa tioata i luga o le fugalaau fugalaau o lenei fualaau aina e sili ona telē ma maua ai togalaau uma e totoina ma se ituaiga foliga tutusa tutusa.

Eremurus himalaicus (Eremurus himalaicus)

O inflorescences-sultans o eremurus e mafai ona feʻaveaʻi ma o latou aafiaga, o lanu susulu ma le agavaivai. O le maualuga, faʻaloloa, faʻasolosolo pe faʻapipiʻi faʻamalosi e faʻasalaina i paʻu saʻo i luga e latalata i le 2 mita le maualuga, lelei le 'aeʻa i luga aʻe o le rosette o laʻau matagofie. O gafa o eremurus e faigofie tele ma malosi, o le tele lava o taimi e matua manifinifi. O le foliga ma le matagofie o fugalaau taitasi e mafai ona vaaia e na o le latalata, ae o se mea lautele e faʻaaogaina - o se fusi faʻapipiʻi - e mafai ona iloa e oʻo lava i se mamao tele lava. O le umi o inflorescences e ese mai le 15 cm i le latalata i le 1 m.

Fugalaau i totonu o le pulumu ua faatulaga i se taamilosaga, i luga o ni puʻupuʻu pupuu pe faʻalanu. O fugalaau uma o le eremurus e foliga mai i foliga o le logo, i le tele lava o le avanoa lautele, ma le tele ma le tele, e masani ona le mautonu pe tafatolu. O le fugalaau fugalaau o se mea matagofie ma ni laupepa e ono e teuteuina i vela lanu, e foliga mai o petals masani, ma le ono maa faʻamaʻi ma fila vevela ma le uʻamea. O le tele lava o taimi, o laʻau e umi atu nai lo le pusa. I totonu o le pulupulu, e toetoe lava a paʻu i lalo le laʻau i le pito o le eleʻele, ma faasolosolo malie lava, lea, faatasi ai ma uumi uumi, e maua ai le eletise o le eletise o se gaugala mafiafia ma se lagona o le lane ola.

Fugalaau fuga mai le pito i lalo, o se galu o le fugalaau e alu aʻe i luga o se uʻamea umi, e peiseai o le itu sili ona susulu ma sili ona susulu ua faasolosolo malie lava i luga i se taamilosaga. I le taimi lava e tasi, e oo atu i le 10 fugalaau fugalaau i le eremurus, o le fuainumera o fugalaau i se tasi tulaga e mai i le tele o le sefulu i le afe.

O le paʻu lanu o le eremurus e aofia ai le paʻepaʻe, piniki, samasama, kulimi ma lanu enaena i fesuisuiaʻiga masani ma lanu paʻu o le vaega "mafanafana" o le lanu felanulanuaʻi - i ituaiga vailaʻau.

I le masani ai, e fuga mai eremurus i le afa muamua o le taumafanafana, fiafia i le amataina ma le amataina o fugalaau i inflorescences ia Iuni ma Iulai. O nisi ituaiga meaola e mafai ona fuga i le tautotogo, ia Aperila-Me. O le ituaiga muamua o fugalaau o eremurus ua taʻua o le Himalayan eremurus, ae o le eremurus e vaapiapi i luma o meaola autu. Fugalaau e tumau mai le silia i le tasi le vaiaso i le 40 aso.

A uma ona totogo, o pusa fualaau suamalie mafiafia o loo i ai ni fatu lapisi o loʻo afaina i le vao o loʻo fusifusia i le eremurus.

Eremurus Isabella's "Romance" (Eremurus x isabellinus 'Romance')

Ituaiga ma ituaiga o eremurus

Agalelei Eremurus (Eremurus) e tele tele ma e aofia ai le sili atu i le ono onisi ituaiga eseese, e ui o nisi oi latou o loʻo faʻamalosi ma toe faʻasoaina i aso nei, e aofia ai i isi vaega o le Eremurus ituaiga o aganuu tutusa, aemaise lava o laau e masani ona avea ma Henneria ma Ammolirion. O le eremurus o loʻo faʻatusalia e le aiga Xantoreev (Xanthorrhoeaceae) I le natura, vao, ae leai se mea e sili atu le manaia nai lo le togalaau, e mafai ona maua sui o eremurus i Eurasia, ae o le laau i aso nei e masani ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma laufanua Caucasian ma Central Asian.

E tusa ma le sefulu ituaiga o eremurus e faʻaaogaina ma le faʻaaogaina i le ata, tusa lava pe tusa ma le 40 ituaiga o meaola o loʻo mafaufauina o loʻo folafolaina. O ituaiga sili ona lauiloa o eremurus e aofia ai:

Eremurus Himalayan (Eremurus himalaicus) - o se umi, e oʻo i le 2 m, ma foliga vaaia mataʻina, lea e talisapaia e le gata mo le tele o mea papaʻe papaʻe, ae faʻapena foʻi mo ni taʻavale mataʻutia o laʻau uumi umi. O ponuncles e oo atu i le 170 cm le maualuga e saʻo ma mamana, o laulaʻau e faʻamalamalama ma faigata. O vailaau eletise eletise e aofia ai fugalaau e pei o nifo fugalaau.

Eremurus paʻepaʻe (Eremurus saʻo) - tasi o le maualuga, e oʻo i le 2 m, ituaiga o eremurus ma lau lanu uliuli lanu moana, lanumeamata lanumeamata ma fugalaau e pei o le logo, e faapuupuu le filaments ma moli moli. E fuga mai ia Me ma Iuni.

Eremurus Altai (Eremurus altaicus) - o se umi umi, e oʻo atu i le tasi ma le afa mita le mamao ma ni nai lanu, pouliuli, toetoe lava a vaeluaina le lau mita mita ma le maualuga maualuga o le uila, e faapaleina i le afa mita eletise paʻu. I le tulaga le tusa ai ma le pito i tua o le lanu lanu meamata, lanu samasama lanu samasama, lanu samasama lanu samasama ma moli lanumeamata lanumeamata. O lenei eremurus e fuga mai ia Me poʻo Iuni.

Eremurus malosi (Eremurus malosi) - o se tasi o sui tele o le ituaiga. E sili atu i le lua mita le umi, e oʻo atu i le 60 cm, laina lapopoa lautele, e sili atu ma le lua mita le lau o le fugalaau ma mea e sili atu i le afa mita le uumi, lea e sili atu ona pogisa ma sili atu le susulu o fugalaau lanu-lautele-e pei o le lautele e oʻo i le 4 cm. nai lo fugalaau fugalaau. O le manogi o mea leaga e matua lelei lava.

Eremurus matagofie (Eremurus spectabilis) - o se tasi o sui pito sili ona matagofie ma faigata o le ituaiga. E ese le fesuiaʻi, o le maualuga e ese mai i le 1 i le 2 m O laulaau e toaitiiti, ae matagofie, sina pulu, 5 cm le lautele ma 60 cm le umi. ma se pito i tua o loʻo faʻapipiʻi faatasi ma ni nai filaments ma ni mea lanu enaena.

Eremurus faʻanoanoa (Eremurus pubescens) - o se vaaiga matagofie mai le tasi i le tasi ma le afa mita le maualuga ma laʻau laiti laititi ma lanu violē. O le mamafa o mea e tutupu i le afa mita le umi e sili atu ona mataʻina, o le tele o lanu-lanu piniki-lanumoana ma se velan vevela, e sau mai fafo. O lenei eremurus e fuga mai i le tautotogo o le tautotogo.

Eremurus Alberta (Eremurus albertii) - o le mita mita le uumi ma laulaau saʻo ma vavalo vavalalata o upega e oʻo atu i le 60 cm le umi, e susulu mai ia Mati poʻo Aperila. O lanu mumu lanu manogi, o le paʻu papa, lautele-open perianths ma le lanu mūmū mūmū e iloagofie ai lenei mea mai le talaaga o ona tagata. O le lanu lanumoana o le tele ma le manino o mea na tutupu i le tuufaatasiga o lau paʻu-emerald-foliga foliga foliga matagofie.

Eremurus o Bukhara (Eremurus bucharicus) - o se meaola lapoa e maualuga lona 1 i le 1.5 mita faʻatasi ma lau lanu enaena lanu, o se lanu meamata ma se pulumu laumei, lea, i lalo o tulaga lelei, e silia ma le 1 m le umi. O le laʻau eleʻele ua tuʻufaʻatasia ma pulupulu, ma faasolosolo lemu pe a fuga. Paʻu lanu paʻepaʻe paʻepaʻe po o fugalaau lanu mūmū ma lanu samasama samasama faʻatasi ai ma uumi uumi teuteu le laau.

Eremurus Echison (Eremurus aitchisonii) o se tasi o ituaiga sili ona manaia o taʻiala. O fugalaau e le gata o le a faʻaalia i la latou lanu piniki, ae e tele foi, e oo i le 5 cm le lautele, ma se manogi malosi. O ponuncles e oʻo atu i le maualuga o le 2 m, o laulaau e i ai i le vaeluaga. O faʻalavelave faʻapitoa e faʻamalosi. E masani lava, e totogo mai laau i le leva o Me, e masani lava i luma o le au tauvaga autu.

Eresturus e faʻafefe (Eremurus comosus) - o se mea e seasea ona tupu, ae o foliga muamua lava o laupepa lapopoa ma ni mea taua, o loo i ai i le tulaga o le taamilosaga ma se mamanu lapisi ma avea ai ma se esega ese i le pito i luga o le pulumu. Lanu mūmū mūmū po o eleelea e faʻamamafa ai le tele o mea faʻaleagaina.

Eremurus Short-stamen (Eremurus brachystemon) e ese mai i isi ituaiga o vao i totonu o fulufulu mafiafia ma faapuupuuina filaments, lautele fugalaau e pei o le logo. I le maualuga e oo i le 120 cm, o laʻau laau e laititi ma e laititi le lanu lanu ma faʻapipii i luga o le paʻu, e faapaleina i se pulupulu seʻia oʻo i le 6 cm le lautele. faatasi ai ma le enaena enaena.

Eremurus Olga (Eremurus olgae) -o le tasi ma le afa mita, e fai ai se lauiloa sili ona lalelei o lau laititi vavalalata ma se lanu paʻu lanu. I luga o ni manoa vevela, o le faʻaloloa, o le umi o le faʻavao foliga o fugalaau lanu piniki ma paleni filaments pale. O Olga eremurus e fuga mai ia Me-Iuni.

O Eremurus ua ita (Eremurus anisopterus) - o se laau faʻapitoa e pe tusa ma le 40-70 cm le maualuga ma laʻau paʻu, o se puipui vaʻavaʻa e le sili atu i le uumi o laulaʻau, ma le tatalaina, mai le 15 cm i le afa mita, fusi palasi ma le lanu papaʻe lautele ma le lanu paʻepaʻe. E foliga mai o lalafi i lalo o laulaau vevela i totonu o se ripal basal.

Eremurus milky-flowered poʻo fuga-fuga (Eremurus lactiflorus) - o se pepa e sili atu le faʻatusatusa ma laina laina ma se lautele e oo atu i le 4 cm, maualuga maualuga o le tasi ma le afa mita ma fuga lanu-kulimi i luga o lanu mumu. O paʻepaʻe e papaʻe.

O Eremurus e vaeluaina (Eremurus stenophyllus) o fuainumera e foliga tutusa lava ma ituaiga muamua e lua, ae e eseese lava mai ia i laua uma i le lanu o fugalaau ma ituaiga o laulaau. O lenei eremurus e lauitiiti ona lau, e na o le 1 cm le lautele, e toetoe lava o le filo i pito. Fugalaau fugalaau i lanu auro ma lanu auro e lauiloa tele i luma, ma fatuina ai se tulaga tulaga ese le afaina. O faʻalavelave faʻapitoa e faʻavave.

Eremurus samasama (Eremurus luteus) o se tasi lea o mea e sili ona mataʻutia o vaʻaia. Faʻatasi ai ma se maualuga e oʻo atu i le 80 cm, e paʻu i lau laʻau laititi ma faʻalavelave faʻavalea. O laʻau manogi, lanu tetele ma vela lanumeamata i luga o se lanu samasama samasama ua tuʻufaʻatasia ma ni filaments faʻamafanafana laiti ma ni samasama lanu samasama.

Eremurus Isabella's Spring Valley Hybrid (Eremurus x isabellinus 'Spring Valley Hybrids').

Ole laau ole laau i aso nei ua toetoe lava a tumu ile varietal eremurus. E masani ona taʻua i latou o ni togalaau poʻo ni togafiti togavao. O nei mea e manaia, maua e ala i le sopoia o ituaiga eseese ma le tele o lanu matagofie o inflorescences. Lanu samasama, moli, lanu enaena, piniki, fualaau suamalie o lanu ma ituaiga fesuisuiai o veins pogisa, fasipolo ma mea lanu e fai ai mea e sili ona leaga o le eremurus hybride e le mafaatusalia. I le taimi lava lea e tasi, o le faʻaalia o hybrids e matua ese lava.

O ituaiga e sili ona lauiloa o hybrids. Eremurus Isabella (pe pei ona masani ona taʻua, eremurus o le isabella Eremurus x estabellinus), e lauiloa foi o hybrids Shelford. E ui lava i le finauga e uiga i le faʻavasegaina o laau toto, o nei ituaiga o vailaʻau o se tasi o ituaiga sili ona lauiloa o shirsha. E tasi le afa ma le afa mita o loʻo i ai ma o loʻo iai ni laʻau papaʻe ma ni lanu paʻu-lanu e faʻapitoa. O le inflorescence o se tasi o mea sili ona leaga. O fugalaau e laiti, e oʻo i le 1 cm le lautele, samasama-lanu-lanu piniki ma le lanu manogi uumi.

I le faaopoopo atu i hybrids Isabella, o isi ituaiga o aʻafiaga autu e matua lauiloa lava:

  • ituaiga o vaega maualuga o le Highdown Hybrids faatasi ai ma lanu eleelea lanu lanu eleelea o le elemene poo le maualuga eremurus;
  • ituaiga o le Ruiter group (Ruiter Hybrids) e masani ona amataina le lanu ma le lanu acrylic, e masani ona tasi ma le afa mita.

E taua le taulaʻi atu i ituaiga laau taʻitasi - o le Cleopatra orange-brown eremurus, o le Obelisk ituaiga, paʻepaʻe ma le nofoaga autu o le emerald ma vein, ituaiga o Pinocchio, lanu samasama ma pine o le peleni, ituaiga o le salmon Roma, ma le lanu samasama "Odessa", lua-mita auro ituaiga "Gold", moli-meloni eseese "Sunset", faapea foi ma se vaega o le eremurus e aofia ai "Dwarf", etc.

Le faaaogaina o eremurus i le teuteuina o togalaau

Eremurus - faʻatoaga faʻatoʻaga faʻatoʻaga. Ma o latou lanu meamata, ma aemaise lava le le mautonu i le vaitau o le vavao, e foliga mai o se teuteuga faapitoa o soʻo se faʻasiga, ae ia lava le lava mea latou te le manaʻomia ai se faʻaopoopoga, ae le o lona uiga e le mafai ona tuʻuina atu i isi laau totō. E tutusa lava le lelei o Eremurus pe a tupu na o ia, ma pe a tuu i se vaega tele o ituaiga eseese ma ituaiga, ma pe a fefiloi ma isi laau toto.

Pe a filifilia se nofoaga e tuʻu ai se eremurus, e aoga le mafaufau i le avanoa e eli ai rhizomes, faigofie ona faʻaogaina le laau mo nisi puipuiga puipui i le vaitau o le tau mafanafana.Ua totoina Eremurus i le pito i luma poʻo nofoaga e faigofie ona faʻalatalata i ai.

Eremurus i le mamanu o le togalaau aina:

  • luga o mauga maumaʻe ma i rockeries;
  • i luga o le moega o fugalaau;
  • i fefaʻatauaʻiga;
  • i fugalaau mo togalaau ma tau;
  • i le faʻataʻitaʻiina o sitaili masani ma mo le faʻaofiina o faʻamatalaga faʻavave;
  • pei o fetaulaiga faʻavao;
  • mo le teuteuina o mea laugatasi poo le le fiafia;
  • e avea o se mea e tosina ai le vaai.

O laufanua tele o eremurus inflorescences e foliga lelei e le gata i fugalaau moega i totonu o le togalaau, ae faapena foi i totonu o falalaau. O mea e sili ona lelei e le talafeagai mo fetuunaiga faigofie, ma mo fugalaau lelei. Sultans o eremurus e lelei tele i foliga fou ma i le veveti i le taumalulu.

Eremurus o laau taua ia o le meli lea e mafai ona faʻafeiloaʻi i ni fugalaau fugalaau faʻapitoa poʻo faʻaaoga e tosina ai iniseti aoga i le togalaau.

Eremurus cultivars o le vaega Ruyter "Cleopatra" (Eremurus Ruiter Hybrids 'Cleopatra').

Filifiliga o paaga mo eremurus

O Eremurus o se laau na lava lona lava e tu i fafo e faasaga i soʻo se paaga teuteu. O le mea lea, o le filifiliga o aganuu vavalalata mo le nila a Cleopatra e faatapulaaina i na o galuega faatino ma le faiga o le togalaau. Talu ai ona o le mremurus toeitiiti atoa pe toetoe lava a tuua uma le vaaiga o le togalaau i le taumafanafana, e tatau ai ia te ia ona filifili paaga e mafai ona teu le fiafia, vavao, mago. E masani lava, eremurus ua faʻapipiʻiina ma fetu faʻalauiloa e oʻo mai i le amataga i le amataga o le taumafanafana. O mea tau eletise, moneti, geraniums kari, togafiti, aso malolo, maualuluga e aofia i na ituaiga.

A o suʻeina laau totō e faʻaleleia ma malulu le matagofie o le eremurus lava ia, o le filifiliga e masani lava ona faia mai le aniani e sili ona mataʻina, fetoso ma fetu. E fusifusia faʻatasi faʻatasi ma le uumi ma le tele o gaosiga o meaʻai, faʻatasi ma le faʻaopoopoga i irises ma yucca, faʻalogo faʻatasi ma i latou e pei o laʻau ma vavalalata ma o latou faʻaletonu. O paaga lelei mo eremurus o ni taffodils, o ituaiga tulipi, o mea e masani ai le tulip, hazel grouse, o aufana teuteu, aemaise lava ituaiga tele. O tuaoi vavalalata, e taua foi le gauai atu i rosa ma lau vao ma vave fugalaau, penstemons, delphiniums, astrantia, ma solidago.

Afai e faʻataʻapeʻaina eremuruses, ona masani lea ona faatumulia le uila i pepa e filifilia ai le fatuga ma le ituaiga o le tuufaatasiga - verbena, calendula, purslane, ma isi.

Tulaga e manaʻomia e eremurus

O Eremurus ua saʻo lona mafaufau o se laau toto. O tulaga masani o le tuputupu aʻe o le laau e matua faigata lava ona toe faʻaleleia i itulagi ma le malilie tele e faigofie ai ona faia se mea sese i le tuputupu ae o le eremurus nai lo le faia o mea uma i le saʻo. O le laau ua saʻo le fautuaina mo le au fai togalaau. Ae ui i lea, o le filifilia ma le faaeteete o tuutuuga, uiga o le eleele, tausiga lelei ma sauniuniga lelei mo le taumalulu, eremurus e le gata ina ola, ae o le a fiafia foi i fualaau matagofie e oo lava i le ogatotonu. I le itu i saute, eremurus o se tasi o laau e sili ona le lelei.

O le agamalū o le eremurus e faʻaalia lava ia i manaoga mo le moli, ma mo eleele, ma e oʻo lava i le filifiliga o le nofoaga. E le taliaina e eremurusa avega ma matagi, ua na o nofoaga sili ona mafanafana ma sili ona puipuia o le togalaau e itiiti le lamatiaga o le suavai po o le paʻu. O le fugalaau o le laau e matua mausali, ae eremurus e malamalama lelei i le vevela o le vevela, latou te fiafia e ola i nofoaga mafanafana ma mafanafana, lea e toetoe lava a le mafai i se siosiomaga matagi.

E tatau ona susulu le malamalama e pei ona mafai ai. O le siosiomaga lelei mo eremurus ua manatu o nofoaga e agaʻi i saute. E tusa lava pe itiiti ifo le malulu o le a le gata i le leai o le fugalaau atoa, ae faapea foi i le faateleina o le avanoa o le faaleagaina o laau ona o le salalau o faamaʻi. O le mea moni, o nisi o meaola - e pei o le malosi eremurus, fuga-flowered ma Echison, e mafai ona fuga i sina paʻu, ae e sili atu le aua le faʻaosoosoina i le faʻaitiitia o le malamalama i itulagi ma le malulu.

I le natura, e tupu mai eremurus i tulaga eseese, ae i totonu o le togalaau o latou manaoga e foliga tutusa lava. Mo eremurus, na o le maualuga, o le eleele lelei o le togalaau e galue i se loloto loloto e talafeagai. O laau toto e mafai ona aʻafia ile palapala leaga, ae o le taimi lea o le a mafatia le puaʻa, ma o le a faʻagesegese le tuputupu ae. Muamua lava, e taua le iloiloina o tulaga lamatia o le faʻaogaina o vai, filifilia o nofoaga vavalalata mo shirsha. O le eleele e tatau ona i ai se aofaiga tele o meaola, ae eremurus e mafai ona ola i luga o eleele sili ona mativa, papa. O le tali sili ona lelei e le mautonu pe itiiti foi le paleni. E oʻo lava i sina mea e sili ona malosi, eremurus e le mafai ona tupu.

Filifilia se nofoaga mo le tulaʻi mai eremurus Le saunia o se fosai tulaʻi mo eremurus Eremurus na taunuu mai

Eremurus na taunuu mai

E oo lava i vaega masani o le togalaau mo se eremurus, e fautuaina e tuu se maualuga o le alavai. E mafai ona e faia e aunoa ma lenei fuataga i luga o mauga papaʻe po o rockeries, ae masani lava o se eremurus e masani ona totōina i se alavai faʻavaivai o pebbles poʻo le iliili mai le 20 i le 40 cm le maualuga E sili atu le lelei o le faʻaleleia o le eleele i le nofoaga o le totoina o se eremurus faʻatasi ai ma le faʻamalolo (compost poʻo humus e lelei), oneone ma tamai laumei.

O Eremurus ua totoina i le tautoulu, ia Setema-Oketopa (ao le i amataina le taʻaloga masani).

O le mamao aupito sili ona lelei pe a totoina eremurus e mai le 25 cm mo ituaiga meaola i le 40 cm mo le eremurus tele.

Laʻau e tuʻuina i totō taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi ma le lautele ma le loloto pe a ma le 15 cm. Aʻo faʻafoeina le Rootfields, e tatau ona faʻamautinoa e oʻo lava i aʻa laiti e le o ese ma faaleagaina, ma o aʻa lava ia e tufatufaina atu i le nofoaga o le fososa. O le Kornedonets o loʻo faʻapipiʻi lelei, faʻapipiʻi i luga o le faaputuga otaota ina ia mafai ai ona toto le tumutumu o le 5-7 cm le loloto. Afai e le totō le togalaau, e lelei tele le tuʻuina o le Kornedon i luga o le oneone ma fufuluina ai laau i luga. E sasaa ma faʻapipiʻi le palapala ma le faʻaeteete, e taumafai e faʻatumu le vavao, ae le faʻaleagaina aʻa ma aʻa.

Eremurus Care

O lenei laau e nofouta i le faʻaleleia o le suavai ma faʻafefe i le malulu, o lea e mafai ai ona vavalalata ma le saogalemu mai le polokalame o tausiga mo eremurus. Afai o le pa'ū umi ma le maualuga o le vevela e faʻatasi ma se vaitau o le alualu i luma tuputupu aʻe ma le fugalaau, ona mafai lea ona faʻaleleia le laau i lea taimi ma lea taimi e faʻalautele ai le fugalaau, ae e le talafeagai lenei mea.

I le taimi o le tau mafanafana o le falemaʻi, pe a tupu i luga o mauga mauga, i rockeries, i maualuga maualuga, e leai ni faafitauli ma eremurus. I luga o fugalaau fugalaau poʻo le leai foi o ni faʻamaoniga e puipuia ai laau mai le tele o le susu, e tatau ona faia ni tulaga faapitoa ile eremurus - eliina eleele ile aʻa i le amataga o le faʻamalaina o laulaʻau poʻo le fausia o fale malulu, vao matala, ma isi mea faapena. (pe afai e tumau pea le lanu meamata, ona fai lea ma laulaau), mago le rootwort ma taofi aʻa o le eremurus i totonu o se potu mafanafana, mafiafia ma pouliuli. I le malologa, e tatau ona faʻaalu e le Rootseer le tolu vaiaso. O le paluga, o aʻa totoe ma lau mamago ua teuteuina aʻo lei totoina.

E fefefe Eremurus i le tele o le vevela, ae e aunoa ma le fafagaina masani, e le mafai ona ausia le tuputupu ae tuputupu ae ma le atinae. Fertilizers mo lenei mea totino faʻamaonia manino:

  1. O le uluai laʻei pito i luga e faia i lalo o le tau malulu, e faʻaaoga ai le afa faʻaititia o le superphosphate - e tusa ma le 30-40 g i le sikuea mita.
  2. O le laei pito i luga e lua o loʻo faʻalauiloa i le amataga o le tautotogo, e faʻaaoga ai se faʻamau (50-60 g) vaega o fugalaʻu mamele atoa ma faʻaopoopoga i le pito i luga o le mineral ma le mulch poʻo le faʻapipiʻiina o mea faʻalaʻau ile eleele.
  3. O le laei pito tolu pito i luga e faʻalauiloaina i le laasaga o le fugalaau poʻo i le amataga lava o le fugalaau o fugalaau. E le o se mea e manaʻomia; e na o le eremurus e tupu i luga o eleele leaga e fafagaina ao lei tupu.

O le faʻamauina o le palapala pe a uma le faʻavaivai poʻo le vaʻaia e mafai ai e oe ona faʻamautinoa le saogalemu o le eleele. E mafai ona tuʻuina faʻamaʻi faʻatasi ma le veleina. E tali lelei Eremurus i le mulumulu ile palapala.

Eremurus i le togalaau fugalaau

Eremurus e taumalulu

Eremurus manaʻomia le puipuiga mo le taumalulu, ae le gata mai le malulu. O lenei laau e matua fefefe e le o le tele o le malulu malulu malulu e pei o le manava ma le leaga mai gutu o le tautotogo. O le mea o le a amata ona ola le eremuruses, o le taimi lava e oso aʻe ai le vevela laitiiti, ma latou mafatia tele mai gutu faifaipea. O le puipuiga muamua o le tau malulu, lea e faia i le faaiuga o le autumn, pe a uma le pa'ū mausali o le vevela i lalo o le zero, ae ao lei amataina le kiona, e tatau ona puipuia le rhizomes mai le sili atu o le susu, ma laulaau ma laʻau mai afu o le tautotogo. O Eremurus ua ufiufiina i luga o le paʻu ma le eleʻele ma se mea e gaogao mafiafia o laulaʻau matutu, olani pine, peat or lapnik. O le maliliega o le fale i le foliga o le mulch ma se laulau pe a ma le 10 cm e avea o se puipuiga mai le malulu o le a manaomia e na o eremurus e sili ona vevela-Albert, Olga, Bukhara, samasama, faapea foi ma ituaiga e le o faʻatalanoaina.

E le pei o le tele o isi mea faʻafefete ma popo, e le fiafia eremurus e eli mo le taumalulu. E le mafai ona teuina totō laau i totonu o le oneone, aua e amata ona vave amata ona amata ona tupu ma amata ona afaina. O le mea lea, o le faatauina o rhizomes o eremurus e sili atu ona lelei pe afai e vave ona totoina i le palapala - i le taumafanafana ma le autumn.

Puipuia o Pest ma Disease

O Eremurus i itulagi ma ogaoga malulu e sili ona mataga. Latou te pagatia mai le suavai, faʻaalia i le gaʻo ma le chlorosis, faʻamaʻi viral, otaota, ae e puipuia togafitiga. I le itiiti ifo o le faailoga o le fesuiaʻi poʻo le faaleagaina o pulu, e tatau ona eli eremurus, ave ese otaota ma mea e gaosia. Pe a afaina i le gaogao, e togafitia le togafitiga i fomaʻi. Afai o laulaau e foliga mai o lanu maa samasama ma mea e le mafaamatalaina, o mea e faʻalavelave e faʻaalia ai siama, o nei tulaga e sili atu ona leaga.

O Eremurus e fiafia i manulele moa, ma e masani ona fiafia le moa i aʻa, o lea e sili atu ai le faia o ni taimi talafeagai e pulea ai meaola, ma soli le kiona i tafatafa o togalaau i le taumalulu.

Eremurus i le mamanu

Eremurus fausiaina

O lenei tulaga masani e manatu faigata e toe gaosia, ma e masani lava ona faamatalaina ai le taugata tele o le totoina o mea, ae o le mea moni o le lautele e le o se mea e fetaui i tulaga o le fausiaina o le seleselega. E mafai ona e taumafai e faʻafefete oe lava mai fatu poʻo auala vegetative.

O le auala pito sili ona faigofie o le vavaeeseina lea o le tagata matutua eremurus. E lata ane i le tumutumu autu o le laau, e masani lava ona maua mai i taimi uma ni tafaoga laiti (masani mai le tasi i le 3 tausaga), o le faailoga o le vaevaeina o aʻa o aʻa ma le faatuina o lala ma o latou lava faavae ma aʻa o fatuga. I le leai o se vaeluaga mo le tele o tausaga, o laau e mafiafia ma fuga mai le leaga, ae e le tatau ona vavaeina ia tama teine ​​i tausaga taʻitasi. E masani lava, o le mafai ona vavae ese le fou mai le vao vao e siakiina pe ua malepe le laina o laina fesoʻotaʻi (pe a le faʻaitiitia le mamafa o le uila, e le aoga le vavaeina o tamaiti mo se isi tausaga). O le vavaeese ma le toe faʻaleleia o taualumaga e fautuaina ina ia faʻatinoina i se tapulaa maualalo o le 5-7 tausaga, aua a faʻapea o le eremurus e laʻititi ma laʻititi. I lalo o tulaga lelei ma le tausiga, o le vaeluaga e mafai ona faia i le tele o taimi. Delenki e valavala vavalalata, o vaega o loʻo faʻaleleia ma faʻagogo, pe a manaʻomia, ma faʻaogaina i se vaifofo o mea tiga. Sa totō le vao o Delenki, i totonu o pitonuʻu totō toto ma se loloto e tusa ma le 10 cm.

O se isi metotia o le faʻaleleia o laau e faaosofia ai le vavae ese o aʻa o aʻa e ala i le tipi. I le malolosi ma le matutua eremurus o le pito i lalo o le aʻa o le aʻa ua amata ona amataina ma amataina, e pei o le "otootoina" o vaega ma ni aʻa i totonu taitasi. A maeʻa ona faʻapipiʻi pepa i le malala ma le faʻamago, e totō le laau i se nofoaga tumau. I le tausaga a sau, o "fesuiaiga fevaevae" taʻitasi o aʻafia ma aʻa, ona mafai lea ona vaeluaina ma totō laau, ma i le lona lua poʻo le tolu tausaga, o le eremurus o le a tupu atoatoa.

O le auala e faʻalauteleina ai le fatu e matua faigofie lava, o fualaau e fua tele, ae ona o le palotaina e matua faigata lava ona vaʻai i uiga o le fanau. Faatasi ai ma le aoina mai o fatu, ua na o le pito i lalo o le mea e tutupu, e aoina mai i lalo o le eletise e tasi le tolu e faaleleia ai le faagasologa o fatu fatuga. Mo eremurus, ae le o le taumalulu, ae o le autumn, Setema poʻo Oketopa o le lūlūina o fatu e faia. E sili ona lelei le lūlū i totonu o greenhouses poʻo meaʻai, ae le o luga o moega avanoa. E lūlūina fatu i vaovao ma le loloto e tusa ma le 1 cm. Eremurus e le tupu faʻatasi i le taimi lava e tasi - vaega mo le isi tausaga, ma o se vaega o fatu i le lua poʻo le tolu tausaga. I le tautotogo, e ola vave le ola o laau toto, ua matutua, tausia tausiga masani, mausali o le mama, puipuiga mai vao ma le faapaleina palapala. Latou te faʻaauau pea ona ola i le paluga seia oʻo ina mamae le lau, ma e aunoa ma le eliina, ua ave atu i totonu o se potu pogisa ma mago. I le autumn, e totōina ai togalaau i totonu o le togalaau, i le taumalulu muamua na latou ufiufi ai i luga o le palapala mai le faapalaga, laulaʻau ma lala laau. O laau totō ua tupu i pusa seia oʻo i le tolu tausaga, pe a mafai ona totō le aʻa i totonu o fanua tatala. Eremurus e maua mai fatu e mafai ona fuga i itulagi ma ogaoga malologa mo na o le 5-7 tausaga talu ona toto.