Laʻau

Aeschinanthus e fiafia i le susu

O lenei laau e taua o Aeschynanthus. O le laau na taʻua o "violiti Aferika," atonu ona o le aiga o Gesneriaceae, e pei o le violet, ma na sau ia i matou mai le vevela tropics. O le igoa o le ituaiga e sau mai le gr. aischyneia - "faʻapiʻopiʻo" ma antho - "fugalaau". O lau o le eschinanthus e tino, e pei o violeti, ae o se foliga ese - laiti ma faasino. O le laau e tumau lona teuteu sili atu mo le 4 tausaga, ona faʻalauteleina lea ma faʻalauiloa mai laʻau, o le mea lea, o le taimi lenei ua fautuaina e tupu ni faʻataʻitaʻiga fou.

Aeschynanthus

Eschinanthus ua matua tuputupu ae pei o se ampel laau i ato tautau. O ona lauʻau e tautau i lalo e mafai ona oʻo atu i le 30-45 cm le umi. Ae ui i lea, taumafai e faʻaauau pea le fugalaau - o se vaaiga uiga ese le matagofie. Muamua, e faia ni pulumu, ona palu ai lea o ipu calyx, ona tupu ai lea o fugalaau lanumumu mai ia i latou. Faatasi ai ma le tausiga lelei, o le fugalaau e mafai ona umi.

O le laau e sili ona fiafia i le malamalama, ae o sina mea malulu, ina neʻi paʻu mai le la. I le taimi lava e tasi, afai e malulu le nofoaga, o le a le fuga le laau. O le vevela sili ona lelei mo le tuputupu ae e 20-25 tikeri. Ina ia faʻaleleia le vavalo, e tausia le eshinanthus i le taumalulu mo le 4 vaiaso ile 14-16 tikeri.

Aeschynanthus

E le fiafia le laau i fesuiaiga o le vevela ma tusi. O le faʻasao e faʻalelei, ae e tatau ona aloese mai le suavai. Faatasi ai ma le le lava o le susu ma le vevela o le ea, o le eschinanthus e lafoaʻi lau. E mafai foi ona ia lelea lau mai le malulu. E fiafia le laau i le manava. E tatau ona sosolo faʻavasegaina i taimi uma ma le susu, sina vai mafanafana. I le taimi lava e tasi, o le tafe i luga o laulaʻau i le la e ono mafua ai mumu, o le mea lea e le tatau ona faʻatagaina le fausiaina o mataua lapopoa.

Mai ia Aperila e oʻo atu ia Oketopa, e masani ona faʻamaʻaina laau i vaiaso taʻitasi ma se faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ai mineral mo fualaau totō. I le tautotogo, aʻo lumanaʻi pe a uma ona fuga, o le fugalaau, pe a manaʻomia, e tuʻuina atu i totonu o poti tetele ile 1-2 cm le lautele. I lenei tulaga, e le tatau ona lapoa ia ipu, aua o le laau e fiafia i tamai volumes. Faafefiloi eleele mo le totoina - fanua lanu, soddy, humus fanua. E manaomia foi e le togalaau le suavai lelei.

Aeschynanthus

Escinanthus e mafai ona faʻaleleia e fatu. Ina ia faia lenei mea, e sasaa mai i pusa i luga o le pepa, ona totoina lea i luga o le pito i luga o le masini susu ma ufiufi i le tioata, faʻaauau pea ona faʻaleleia mea totō. O laau laiti ua totoina i totonu o se ulo mo ni nai vaega. O le tausaga a sau o le a latou fuga.

Faʻapipiʻi, eshinanthus e mafai ona vavae ese. Ina ia faia lenei mea, tipi le tipu ma aveese laulaau maualalo. O le taina o loʻo faia i totonu o le vai poʻo le oneone, faʻalauteleina i le 1.5-2 cm le naʻo le pito i lalo. O loʻo faʻafefe ma faʻafefiloi ona o se ipu fagu. A maeʻa 2-3 vaiaso, e tatau ona aliali aʻa.

Aeschynanthus

A maeʻa ona toto, e tatau ona e teuina le laau, ma togiina le mama. O lenei mea o le a faafaigofieina ai le totoina. A maeʻa ona aliali, ia fautuaina e aua nei toe faʻavasega ma fesuiai le fugalaau ina ia le faʻapalaina ai e le laau.

Aeschinanthus e mafai ona aʻafia e tumutumu, aphids, fuainumera iniseti, e ui lava i se tulaga masani e teteʻe i faʻamaʻi ma faʻamaʻi.

O ituaiga nei o aferika aferika: eschinanthus matagofie, fesuisuiaʻi-matagofie, matagofie, tele-flowered, marble, Javanese.