O laau

Laʻau falaoa: ata, faʻamatalaga

O le a sili atu ona manaia le masani lelei i le falaoa e le gata i le au fai togalaau, ae faapea foi i tagata masani. O le mea na fanau mai ai le laau o New Guinea, mai le mea na aumai ai e le Polenisia i motu o Oseania, mulimuli ane ua masani le lalolagi atoa i lenei laau.

Faamatalaga o meaola o le ulu

I le avea ma matua, e foliga mai le laau vine malosi 26 m maualuga. O lona uiga ese o loʻo taʻoto i le mea moni e faʻapea, i lona olaga atoa e faʻaalia ai le maualuga o le maualuga, aʻo ulu le ulu e pei o se oak. O le laau o loʻo i ai se paʻu lanu paʻepaʻe. E i ai lala e sili atu le mafiafia nai lo le malologa. E mafua ona o le i ai o paʻu lau laʻau laulaau. O lala lapopoa e manifinifi ma umi, io latou pito pito i tua o loo i ai ni fuga o lau.

O le tulaga ese i le falaoa e maua ai le tele o laʻau. O le mea lea, mo lenei mea totino, e le o se mea e masani ai mo le i ai i le taimi lava e tasi o laʻau uma ma pupuʻu faʻasalaga e foliga mai nai lo le muamua. E le gata i lea, o lau ulu e eseese i le tikeri o le pubescence. O fetuunaiga o se tasi lea o mea autu e iloa ai le foliga o le laau o le falaoa - deciduous poʻo le moli.

I le i ai o tulaga lelei, o le laau e fai lanu lanumeamata lanumeamata. O le mea muamua e fuga mai o fugalaau tane, lea e tuʻuina mai i foliga o ni uʻamea umi-pulumu. A o le tamaʻitaʻi, e foliga mai o laʻau tele. I le avea ai o ni tagata e faia ni pollinators o puʻupuʻu o fusi-fusi. A amataina le ovaries, e iu lava ina liua fugalaau fugalaau i se fua tele, lea i le faaiuga o le vaitau e foliga mai e pei o le pine pine. O fua atonu e ese i le natura o le faatulagaga i luga o paranesi: o se mea e tasi na o latou, ma o se mea e tupu ai i le avea o ni fuifui.

O se faailoga taatele o vaega taʻitasi o le ulu e faia i luga o le paʻu paʻu.

Sa salalau falaoa

O le faʻamatalaga muamua e uiga i le areto, o ona fua o loʻo faʻaaogaina e tagata o le Polynesia e pei o falaoa, na faʻaalia i le faaiuga o le 17 seneturi. Na aumaia e le tagata malaga Peretania o William Dampier lenei faamatalaga i le lalolagi atoa. I le selau tausaga oge tele na mate i Jamaica, lea na faʻatagaina ai le au pulega e faia se laasaga e le masani ai. Na faʻatonuina ia amata le ulu o le ulu e saunia ai taumafa taugofie mo pologa o loʻo faʻaaoga e fai ma galuega i faatoaga. O le fofo i lenei faafitauli na tuʻuina atu i le vaomatua "Bounty", lea na alu mo fatu o le ulu i le talafatai o Tahiti.

Ae na le manuia le malaga, e ui lava na mafai e le vaa ona taunuu atu i lona taunuuga. O tagata o le New World e mafai ona latou vaaia le ulu ulu i le 1793, faafetai i le tauvaga faamanuiaina lea na aluese ai le vaa "Providence". O le amataga lea o le talafaasolopito o le fausiaina o lenei aganuu. O fua muamua o le ulu na mafai ona tofo i tagata o nonofo ai. Jamaica ma le Matua. Saint Vincent. I le mulimuli atu ia i latou, o le faitau aofaʻi o isi motu o motu i West Indies e mafai ona tofo i fua. I aso nei, o lenei laau e masani i tagata o le tele o atunuu o le sone o le vevela.

Faamatalaga o le ulu

E tusa ai ma faʻamatalaga o loʻo maua i le asō, o le ulu e tuʻuina atu ai ituaiga autu e lua:

  • vao, o ona fua e naʻo fatu;
  • totoina, i ona fua o le a le atoa ai fatu.

Le aoga o lenei fale e taua le matauina o le maualuga o fua. I le tasi le tausaga, mai le tasi tagata matua, e mafai ona e maua pe a ma le 150-700 fua. I tulaga o le mamafa, o le a 500-2500 kilokalama. Afai e te faia ni tulaga lelei mo le laau, ona mafai lea ona fua mai i le tausaga, faatulaga se "malologa" mo na o le 3 masina. Mai le ulu e mafai ona e seleseleina mo le 60-70 tausaga. E le gata i lea, o lenei laau toto e mafua ona o le tuputupu aʻe vave, e faʻaalia ai le maualuga o le maualuga o le 0.5-1 mita i le tausaga.

I le taimi o le faʻasagaga, o fualaau aina e lanu meamata, e ui i lea, o le vavalalata e tumau pea seia oʻo ina vevela, ua amata ona sui le lanu, ua lata mai se lanu samasama. Mulimuli ane, latou te lanu samasama, ma o fua e samasama-lanu enaena i lanu. O le tele o le ulu e mafai ona oʻo i le 30 cm le lautele, lea e tusa ma le 3-4 kilokalama. O fua le fua o le ulu e faigata tele, ma o totonu o latou o loʻo i ai se paʻu o le paʻepaʻe papaʻe. Ae ao latalata mai le taimi o le taumafa o fua o le a sili atu ona faigofie, suiga e tupu i le tino, lea e faia i luga o se kulimi poʻo se lanu samasama, faʻapea foi ma se mea e sili ona lelei.

Faʻamasinoga manuia

O aʻafiaga i le tupu aʻe o le ulu e fesoʻotaʻi ma le natura alofa matagofie. O le mea lea, o lona gaosiga e mafai ona faia i na o itulagi e aupito sili ona timuga ile 1000 mm i le tausaga. E le fefe le laau i taimi o le lamala e oʻo atu i le 3 masina. Peitai, ina ia mautinoa le maualuga o fua, e taua tele pe a ma le 25 mm o timuga e paʻu i le masina. O le vevela i luga aʻe o le 40 tikeri e faʻavaivaia ai le laau, e le mafai ona faʻafeiloaʻi ile gutu malulu, lea e masani ona oʻo atu i lona oti.

Taumafa o le ulu

Mo tagata nonofo i atumotu o Oseania, faʻapea foi ma isi vaega o le paneta, o le ulu o se punaoa taua lea o meaai paleni. O meaai e faʻaaogaina ai le pulupulu o fua o fua, lea e faʻaaoga i ituaiga eseese - kuka, tao tao, mago ma sisi. E le gata i lea, o le suka e faaopoopoina i ai, kukaina, olo, ona faia lea o le paluga, ma faʻaaogaina e avea o se faavae mo pancakes.

O fualaau e leai ni fua e maua ai le lelei. E toʻatele e 'ai fua ma fua suamalie e sui ai fua. E mafai ona malamalama pe o le fua o le ulu ua matua e ala i le iloiloina o lona lanu, faapea foi ma matala lapopoa o le latex susu lea e aofia ai le fua o le fua.

O se taunuuga o le seleseleina, o le ulu o le ulu e suia lona tofo ma sili atu e pei o falala ua kuka. Ae paga lea, pe a uma ona aveese le pulupulu mai le tamaititi, e tatau ona vave faʻaaogaina. Ae peitaʻi, afai e te faia ni meaʻai, ona mafai lea ona faʻaauau pea mo le tele o tausaga. O lea la, i se tausaga faʻalelei, e le tatau ona faʻamaonia e aunoa ma se meaai, o tagata nonofo i Polynesia i taimi uma saunia ni faʻamaumauga o nei meaʻai. Mo lenei mea, ua aveeseina le pele mai fua, ona vaevaeina lea i ni fasi pepa, ma ua maeʻa ona afifi lelei i faʻi ma heliconia. I lenei pepa, ua tuu i totonu o se pusa ma tapunia.

I le gasologa o taimi, ua faʻagasolo ai le faiga o le faʻamalosi i totonu, o se taunuuga, o se kulimi paluga e maua mai le paluga o fua. O lona tulaga ese o le tumau pea lea i lona uluai tofo e oʻo lava i le tele o tausaga. Ae peitai, e le o faaaogaina lenei vaega i lenei pepa: ua tuu i laulaau fou o le Heliconia ma falai i le suauʻu popo.

E mafai foi ona faʻaaogaina fatu e fai ma meaai. Ae o le mea muamua, latou te aʻafia i togafitiga faʻamafanafana, mo se faataitaiga, kuka ma fuga, ma fufuluina i masima.

Mea aoga o le ulu

O fualaau aina suamalie ua suamalie e tele meaʻai eseese: protein (4%), suka (14%), carbohydrates (75-80%), o le tele o le malo. O lenei pulupulu e maualuga atu le kalori nai lo le falaoa papaʻe masani - 331 kilokalo i le 100 kalama. O le pulupulu o loʻo i ai sina gaʻo itiiti, o lona fua faatatau 0.2-0.8%. O fatu o le ulu o le fatu e ese lona fatuga mai fua:

  • carbohydrates - 34%;
  • proteins - 15%;
  • Fats - 29%.

E masani ona faaaoga le ulu e fafaga ai lafumanu.

O fua e maua ai le tele o meaʻai, o lea i tausaga faigata e mafai ai ona avea i latou ma se faaolataga moni mo tagata o nisi atunuu.

Faʻaaoga fomaʻi

I le faaopoopo atu i le tofo lelei, o fualaau aina e tele ituaiga vitamini, lea e sili atu ona taua.

O le pulupulu o le ulu e matua mauoa i le fiber, o lea ua fautuaina ai i latou o loʻo i ai faʻafitauli o le gastrointestinal tract:

  • malosi
  • dysbiosis;
  • afaina;
  • fufulu.

O le aoga o le fiva o lona gafatia lea e aveese ai toxins, oloa gaosiolosi, ma le cholesterol leaga mai le tino. O se taunuuga o lenei mea puipuiga o le puipuiga ma le gaʻo tele gaʻo. O lenei oloa e aoga foi mo le puipuia o le kanesa o le colorectal. Afai e masani ona i ai le ulu i le taumafataga, o le a faʻaitiitia ai le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi o le cardiovascular system.

Faaiuga

O le falaoa - o se laau tele, lea na muamua feiloai i tagata o Oseania, i le mea e tupu ai. E maualuga lona taua ona o le mea moni e mafai ona sui ai le falaoa masani. O le mea lea, mo tagata o Oseania, o ona fua na avea ma se faaolataga moni i tausaga taatele. E uiga i foliga o se laau, e taua le faailoaina o loo vave ona tuputupu ae, mauaina le maualuga o le 0.5-1 mita i le tausaga e tasi.

Ae ui i lea, e le faigofie ona tupu, aua o le maualuga maualuga o le suavai o se mea e manaʻomia muamua mo le mauaina o se fualaau aina. E le tatau ona gauai le ulu o le ulu ona e mafai ona laveaʻiina oe mai le fiaai, ae ona o loʻo i ai le tele o meaʻai. O le mea lea, e mafai ona faʻaaoga mo togafitiga faafomaʻi mo le puleaina ma le puipuia o faʻamaʻi eseese.

Faamatalaga o le ulu