Laʻau

Heliconia

Laʻau vao helikonia (Heliconia) e fesoʻotaʻi tuusaʻo ma le aiga Heliconiaceae. I le natura, e mafai ona maua i vaega o le telefoni o Amerika i Saute ma Amerika Tutotonu, faapea foi i Sasae Saute. E fiafia e ola i luga o mauga, i vaomatua, i luga o le talafatai o le sami, faapea foi i luga o vaitafe o loʻo i ai le tele o susu, ae o loʻo i ai le lelei alavai. E talitonuina o lenei ituaiga o laau na faaigoaina i le Mauga o Helikon, lea e ola ai musika matagofie (e tusa ai ma tala faa-Eleni).

O lenei vaovao suamalie o se faʻailoa. O lona maualuga e mafai ona oʻo i le 300 centimita. O loʻo i ai foi se mea e ese le manino, lea e maua mai i le lautele o lau laʻau (tutusa ma faʻi), faapea foi mai laulaʻau lapisi lautele. O nei laupepa lapoa, e pei o se faʻi, e laʻititi lava, aua o lo latou atinaʻe e tupu mai i le vavao o le paseudo, ma o loʻo i ai foi latou i ai. E ese le Heliconia mai se faʻi ma o ona lau e lua laina.

O lenei laau faʻavavevave ua amata ona totogo i le tausaga lona 2 o le olaga. O se faʻalavelave faʻapitoa e tupu i luga o vaega uma o aʻa e ufiufi laʻau lanu. A o faagasolo le vaitau o le tuputupu ae malosi, o le a faʻapuʻupuʻu pea le aʻa, ae ui i lea, i le taimi o fugālaʻau, e amata ona ola malosi i totonu o le masini ma faia ai se faʻaoga poʻo se faʻaogaina. O paʻu lanumoana e foliga tutusa ma fugalaau, latou te o mai i lanu eseese, mo se faataitaiga: moli, samasama, mumu po o le piniki. E le gata i lea, o nisi ituaiga o meaola ei ai le tuaoi i luga o paʻu o lanu samasama po o le lanu meamata, lea e sili atu ona aoga, ma o le palapala paʻama i luga o le fogaeleele e mafai ai ona ola ma susulu. O nei fugalaau e laʻititi ma laititi ma o loʻo i totonu o le papa. Latou te fuga i le taeao ma felafoaʻi pe a ma se aso. O lenei laau o loʻo i ai isi igoa mo tagata: o le pi o le pi, faʻi vao, paʻu papa ma manu felelei o parataiso. Ma o nei igoa e fesootaʻi ma le fausaga e le masani ai o mea e tutupu, faapea foi ma se tulaga talitutusa ma isi laau (strelitzia, faʻi).

Fesoasoani ile Heliconium i le fale

Malamalama

I le gasologa o le tausaga, e manaʻomia le susulu, ae faʻasalalauina. Peitai, o sea ituaiga laau e mafai ona tatalia le susulu o le la, ae na o sina taimi puupuu lava.

Tulaga o le vevela

E alofa tele o ia. E fautuaina ia tausia i le tausaga atoa i le vevela o le 22 i le 26 tikeri, ae i le taumalulu e le tatau ona faatagaina e laʻititi i lalo ifo o le 18 tikeri. O Heliconia e faʻaleagaina le ea, ma faʻataʻitaʻiga. I lenei itu, e manaʻomia le faʻaleleia faifai pea, ae e tatau ona faia ma le faʻaeteete.

Totogi

Manaomia maualuga le maualuga. Mo lenei mea totino, e tatau ona e filifilia se nofoaga i totonu o le fale ma le maualuga aupito maualuga. E ola lelei ma atiina ae i totonu o se fale kiona poʻo se fale vevela mafanafana. Afai e vevela le ea, ona tatau lea ona e susuina le lau mai le sprayer i taimi uma e mafai ai (ia le itiiti ifo ma le 2 taimi i le aso). E mafai ona e tago i se pusa lapoa, sasaa le pala i totonu, sasaa sina vai, ma tuu se ulo i luga. Ae ui i lea, ia mautinoa o le pito i lalo o le koneteina e le mafai ona fesootai ma le vai.

E faʻafefea vai

I le tautotogo ma le taumafanafana e tatau ona e fafagaina tele. O lea la, o lenei faiga e fautuaina ina ia faʻatinoina pe a maeʻa le pito i luga o le meaʻai. I le taumalulu, e tatau ona e faʻaitiitia le suavai, ae e tatau ona e mautinoa o le palapala i totonu o le ulo e le faʻamago atoa.

Laʻei pito sili

E tatau ona e fafaga i le tautotogo ma le taumafanafana 1 taimi i le 4 vaiaso. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga fualaʻau faʻapitoa faʻapitoa. I le taumalulu, o le fafagaina e le faia.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

E tatau ona faʻatautaia se mea faʻapipiʻi tasi i le tausaga i le tautotogo. O se faʻafefiloi lelei o le palapala e aofia ai humus, laʻau, eleele vevela, faʻapea foi le oneone, lea e tatau ona faia i se fua faatatau o le 1: 2: 1: 1. Mo le atinaʻeina saoloto o rhizomes, e manaʻomia ai le tele o le gafatia. Ole lapisi o le fagu fou e tatau ona 5 inisi le sili atu nai lo le lautele o le mea muamua. Afai o le laau e manaia lona tele, ona totōina lea i totonu o le ogaumu. Aua nei galo e fai se alavai lelei i lalo.

Faʻatauga auala

E mafai ona faʻaleleia e fatu, tuʻuina ma vaevaeina o le rhizome.

O fatu e tatau ona totogo ae leʻi totoina. Ina ia faia lenei mea, e tuu i le vevela (pe a ma le 60-70 tikeri) vai mo 3-4 aso. Ina ia faatumauina le vevela o le vai, o le galo ua fautuaina ina ia faia i totonu o se vevela, ao suia e tatau ona faia pe afai e tatau ai (e tatau i le vai fou ona tutusa le vevela). Katia fatu i le lua-centimita loloto i se faʻafefiloi o oneone ma peʻa. O le koneteina e ufiufi i se ata i luga, ma tuu i se mafanafana (a itiiti ifo ma le 25 tikeri) nofoaga. Fetuunaiga faʻaleleia ma faʻavaivai faʻatasi ai ma se pulumu e manaʻomia. O le a totoina fatu i taimi eseese mo le 16 vaiaso.

O fatu fatu e tatau ona faʻaaogaina naʻo se faʻapipiʻi faʻasolo lelei. O fanau vavae ese ua totoina i totonu o se mea susu. E faʻamamaina le pusa i se mea mafanafana, sina paolo ma le maualuga o le vevela. O laau laiti e tatau ona fafagaina lemu. Afai e maualalo le maualalo, ona ufiufi lea i luga o le laʻau ma se ata manino ma pu. Ae ui i lea, e le tatau ona fesootai le lautusi ma le ata. A maeʻa foliga mai o tuputupu aʻe talavou (pe a uma le 1-3 vaiaso), e tatau ona aveese le fale.

Pests ma faʻamaʻi

Matagofie e tetee atu i faʻamaʻi ma faʻamaʻi.

Shields - lanu enaena e fai i luga o le au ma laulaau. Latou te fafagaina i luga o le selu. O pepa laʻau e paʻu, mago ma mate. Ina ia aveʻesea iniseti, e manaʻomia lou fufuluina o laʻau faʻatasi ai ma le omomi i totonu o le vai faʻafefe. Ona togafitia lea o le fugalaau i le 0.15 pasene le fofo o Actellik (1 ml o le vai i le 1 lita o le vai).

Spider mite - o le i ai o se upega tafailagi i luga o laupepa. E alofa o ia i le maualuga o le maualalo. O le upega tafailagi o loʻo faʻapipiʻiina i luga o 'au i totonu o internodes ma mulimuli ane o laʻau ua maeʻa ma oti. Fufuluina le fugalaau i se fasipolo fasimoli ma avatu ia te ia se mafanafana. E tatau ona faʻamamaina lelei le laʻau mai le sprayer.

O aʻafiaga ono tutupu

  1. Laʻau lanu samasama - i le taumalulu-taumalulu: leaga le malamalama, vevela tele (aemaise i le po); i le taumafanafana: faʻafefe, e manaʻomia le fafagaina o le laau.
  2. Vaʻai pe o le a alu ese lau lau lanu meamata - faʻavaʻaiga poʻo le le talafeagai o le tau mafanafana (aemaise i le taumalulu).
  3. O fuamoa e fai i luga o laʻau laulaʻau - e ono tulaʻi mai ona o le aʻafiaga o aʻafiaga malulu. Ma i luga o laulaau tuai e foliga mai o se taunuuga o le le lava o le potassium, magnesium poo le maika.
  4. O le faʻaogaina o laulaʻau lanu samasama - o le eleele i totonu o le ulo e mamago pe o iai foi le tele o le calcium i totonu.
  5. O le fugalaau atoa na liua samasama - o le eleele i totonu o le ulo ua maeʻa pe faʻavaivaia le vai i totonu, o le maualalo o le maualuga o le ea, o le palapala e mamafa mamafa pe o loʻo i ai se maualuga tele, o loʻo sauni le Helikonia mo le taimi o totoe.
  6. Vaevae ma le oti - faʻavalea suavai.
  7. Laʻau vaivai, faʻamafaʻatasi, lanu paʻu o laʻau - malamalama le lelei.

Toe iloiloga ata

O ituaiga autu

Heliconia bihai

O ia ituaiga laau toto e matua telē tele. O le umi o ona lau o le 120 simita, ma o le lautele e mai le 30 i le 45 centimita. O le umi o le tele o inflorescences e 60 centimita, ma o le lautele e 30 centimita. E tele-faʻafefeteina ma o mai i fafo mai le lanu samasama-samasama. Lanu mumu-lanu samasama ei ai lanu samasama. Le lanu o fugalaau e mafai ona lanumeamata pe lanu samasama.

Heliconia bicolor (Heliconia bicolor)

O lenei laau toto e mafai ona ausia se maualuga e 100 centimita. O le umi o papatusi lapopoa pito i luga e oʻo i le afa mita, ma le lautele e 10 centimita. O ia lau o loʻo i ai se faʻavae pei o le tina. O faʻamaoni e mumu. Fugalaau fugalaau ua faatulagaina ile 2 laina.

Heliconia metala (Heliconia metallica)

O lenei mea e matua tele lava le laʻau o loʻo i ai lau laʻau, e oʻo i le 30 inisi le umi ma 7-10 centimita le lautele. O latou pito i luma o se lanu lanumeamata lanu meamata, ma i luga o lea mea o loʻo i ai se vevela tutotonu vavalalata ma manino ma vevesi vavalalata o le lanu tutusa. O le pito i lalo o le laʻau e paʻu mumu. O paʻu umi e valiina i le mumu. O laumei e lanumeamata ma fugalaau e mumu.

Heliconia rostral (Heliconia rostrata)

Laʻau lapoa tele. O lapisi lau lapopoa e tutusa ma faʻi. O le umi o se faʻaogaina o le paʻu o le paʻu e eseese mai i le 100 i le 150 senitimita, ma e 35 pe sili atu faʻamaʻa mumu lanu mumu e ave i le mata samasama. E mafai ona ola pea i le tausaga atoa.

Heliconia perrot (Heliconia psittacorum)

O lenei laufanua laʻau tele e iai lau laupepa o se pepa e le tutusa, o lona umi e mai le 40 i le 50 senitimita. O se siʻosiʻomaga, faʻafefe o le fua e fua mai ai fugalaau faʻamalosi. O le lanu o le manoa e eseese mai le lanumumu ma le lanu moli.

Heliconia saʻo (Heliconia stricta)

O le maualuga o lenei laau lauolaola mafiafia e eseese mai le 30 i le 150 senetimita. O lona tulaga saʻo e foliga tutusa ma le manulele o loʻo fofola ai ona apaʻau. O le mea lea, o laʻau mumu lanu mumu o loʻo i luga o le mea e latalata i le tutusa le 90 tikeri. O lenei uiga iloga e maua i ituaiga eseese uma o lenei ituaiga.

O le sili ona lauiloa o ituaiga nei o le heliconium mulimuli:

  1. "Firebird"- o se sui masani o lenei ituaiga meaola.
  2. "Dorado auro"- o se laʻau mataʻina. O lona uiga o loʻo i ai ni lanu samasama lanu samasama ma se lanu lanu piniki e le mavaaia, e faʻaalia le" tatala "i le tele e mafai ai.
  3. "Oliveiras Sharonii"- o paʻu o loʻo valiina i se lanu mumu e le masani ai, ma i luga o laupepa o lapisi o loʻo i ai ni vevela tutotonu e manino ma manino, ma o le vevela vevela vevela e felafolafoaʻi i le itu taumatau mai ai.
  4. "Faʻailoga jamaica", "O le miti"- lanu lanu laititi e lanu i le lanu samasama poʻo le mumu.

O nei meaola e faigofie ona fetuʻunaʻi i soʻo se suiga i le faigamalo o le vevela, ma i lenei itu, latou te manatu o le sili atu ona le lelei o isi mea uma.

Heliconia india (Heliconia indica)

O lapisi laʻau mumu uma lava e iai le lanu mumu-apamemea. E i ai ituaiga eseese e iai lanu samasama, lanu piniki po o laumei paʻepaʻe. O le pau o inflorescences, o se tulafono, ia i ai lanu lanu meamata.