O le togalaau

Irga, po o Iuni

E masani lava ona tupu tatou te togafitia togalaau tetele e manaomia ai tausiga faifai pea, faapelepele ia i latou, ma le le mautonu - e aunoa ma le tele o manatu, e tusa lava pe le amanaia. O Irga o se aganuu masani. O se togavao o le irgi e masani lava ona totoina i se mea i luga o le pito o le nofoaga, i se tulimanu e le o toe lelei.

I le taimi nei, o se fatuga tulaga ese lea, ma i le tele o atunuu o loo ola ae o se laau teuteu. Afai e te tilotilo atu i le irga, ona fai lea o le va o le puaa o May, pe a galulue manu i luga o vao, e pei o le fuga o le manulele manu; i le autumn, e tu mai mo lona lanu lanu samasama-lanumumu. O Irga e tosina manulele i le togalaau, e alofa lana fanau ia te ia - e le mafai ona tosoina mai vao vao ma le lanu enaena.

Irga o Asia. © KENPEI

Faamatalaga o Irgi

E tele igoa o Irgi. O Peretania e taua o le paolo (o le vao malulu), juneberry (Iuni berry), fualaau suamalie (tamaʻi ola maloloina). O se tasi o igoa - fualaʻau-laau (tilomoni) - e faʻatasi ma le Rusia. O loʻo tuʻuina atu mo le tutusa o vine ma vine mamago Metitirani. I Rusia, latou te masani ona fai mai: o le uaina, pepe pepe. I Amerika i Matu, ua lauiloa o le saskatoon. O le igoa Provençal amelanche e mai le melar, o lona uiga "aumaia le meli".

Genu Irga (Amelanchier) o le aiga Rosaceae (Rosaceae) ma e aofia ai le tusa ma le 18 ituaiga (e tusa ai ma isi punaoa, e oo i le 25), o le tele o ia mea e tupu i Amerika i Matu. Latou te lagona le manaia i autafa o le vaomatua, i le fiafia, i luga o le papaʻe o le la, e oʻo atu i le maualuga o le 1900 mita, ma e tusa lava pe i ai tulaga o le tundra zone.

I Rusia O Irga e lapotopoto (Amelanchier rotundifolia), na oʻo mai ia i matou mai le Crimea ma le Caucasus. I totonu foi o lo matou atunuu e tusa ma le sefulu ituaiga o meaʻai ua faʻaofiina i aganuu, e aofia ai Irga spiky (Amelanchier spicata), Kanata faga (Amelanchier canadensis), toto mumu toto (Amelanchier sanguinea) E masani ona latou "sosola ese" mai le eleele ma tafe le vao. O manu felelei "fesoasoani" i le nofoia o le aganuu, o lea e mafai ona maua ai le igra i luga o le vaomatua, i lalo ifo o le vao.

Tasi e na o le totoina o ia - ma o le a ia tausia ia lava. E le fefe o ia i le lamala ma le matagi, soʻo se eleele e talafeagai, pe afai e le fufusi, o le taumalulu-faigata. O le faʻamatalaga mo lea tulaga e faigofie: o aʻa o le irigi e oʻo atu i le loloto o le lua mita ma faʻalalauina i totonu o le laina lua - lua ma le afa. O le mea lea, e faʻafeiloaʻi ai le ufiufi, gasegase o le kesi, e le afaina i faʻamaʻi ma faʻamaʻi, faʻavave vave, ma faʻafeiloaʻi se lauulu lauulu.

O le isi avanoa o le tumau. O laau toto e ola i le 60-70 tausaga, ma o ogalaau (ioe, o ogalaau - o laau totino e mafai ona pei o laau moni e oʻo i le 8 mita le maualuga ma maua 20-25 kusi) - e oo atu i le 20 tausaga. Ma le mea mulimuli, o le irga o se fale matagofie o le meli.

Ae i totonu o lenei paelo o le meli, o loʻo i ai pea le lele i le suauu: o le irgi (aemaise lava o le Amelanchier spicata) e tele aʻa tetele, o le a latou tauivi ma ia i taimi uma. E le gata i lea, e le tatau ona e totoina lenei laau i tafatafa o le pakaga taavale: o afifi mai le faaleagaina o vine e mafai ona faaleagaina ai foliga vaaia o se taavale malamalama. I le ala, afai latou te paʻu i luga o se auala e faia i le maa malamalama, o le a mafatia foi o ia.

Kanata Irga. © KENPEI

O tuutuuga mo le totoina o irgi

Manaoga: Irga - o se aganuu e aunoa ma se faʻaauau i tulaga tuputupu aʻe, taumalulu-malosi (faʻafeiloaʻi gutu ile -40-50 ° C). O le laufanua mo le irgi e le o iai se galuega faapitoa, e ui o le sili ona lelei ma le maualuga o fua o vine e faatoa mafai ona maua i luga o le oneone lafulemu ma le oneone oneone suamalie suamalie e matua susu. O Irga, e pei o soʻo se vaovao, e sili ona fiafia i vaega o le malamalama, ae le fiafia i le susulu o le la.

O Irga o se laau malulu faapalepale ma le lamala. E mafai ona totō i luga o le pa i luga o soʻo se palapala, ae faʻaleleia atili i luga o laufanua lafulemu ma le "le tali atu i le siosiomaga."

Faʻamasinoga: O le togalaau o le irgi e le ese mai le totoina o isi togavao. O le auala e muaʻi totoina ai sauniuniga ile eleele e tutusa ma currants ma gooseberries. Ua totoina i le 1-2-tausaga-le-matutua i le tautotogo po o le autumn 5-8 cm le loloto nai lo le latou tuputupu ae i le vasega pepe, ina ia mafai ai ona tupu atili aʻa malolosi. Le masani masani o le tulaʻi mai o le irgi 4-5 x 2-3 m.

E masani foi ona totoina i puipui i se siaki siaki, ma le mamao i le va o laau i laina mai le 0.5 i le 1.8 m. O le totoina e faia i le loloto.

I luga o se fuafuaga a le tagata lava ia, ua lava le totoina o laau toto 1-2, ma tuu i lalo o le tusa ma le 16 m2 i luga o laufanua lafulemu suamalie ma e oʻo atu i le 6-9 mita i luga o le oneone laititi. E totoina laau laau i le totoina o pits ma le lautele o le 50-80 ma le loloto o le 30-40 cm. tuʻu i luga aʻe o le maualuga o le eleele 4-5 lelei-atiae gaʻo.

O Irga e lapotopoto

Irga tausi

E aʻafia Irga, e masani lava e le manaʻomia ona alu. I le lava o le suāsusu, e tupu tele ai fua. Ina ia faʻamalosi le vao, tipi tuai tuai, aveese lala uumi, vai vaivai, mamai ma malepe.

Meaola Laisies o loʻo faʻaleleia e fatu. E lūlūina i latou i le sauniuni lelei, o loʻo faʻasusu, ma faʻafeinu lelei. E masani lava ona tupu mai le lanu i le tautoulu, e le masani ona maua i le tautotogo e sosoo ai. I totonu o le tausaga, e mafai ona e maua le taʻi tausaga e talafeagai mo le totoina i se nofoaga tumau.

Eseesega E fesuiaʻi le Jirgi i le faapipiiina o se sulu. I le avea ai ma se faʻatauga, e lua tausaga le matua e ola ai laau toto. O le tui e faia i le maualuga pe a ma le 10-15 cm i le taimi o le tautotogo. Afai e te manaʻo e maua se pepa faʻatumu, ona faia lea o le tui i se maualuga e 75-80 cm.

O Irga e fua mai, e tusa lava pe na o le tasi le togavao e totoina i le togalaau. O le seleselega e maua i tausaga taʻitasi. O seleseleina e seleseleina mai le amataga i le ogatotonu o Iulai, e masani lava i ni nai laasaga, aua latou te le o tutupu i le taimi e tasi. I le auala, o le fua o le berry-berry e matua fiafia lava i manulele, lea, i se tulaga aoao, e le o se mea e ofo ai - latou suamalie, ma se paʻu manifinifi manifinifi, faatasi ai ma sina laititi o le cinnamon, latou te foliga mai o le fuamalie e tofo ai.

Lauina o vine. © Mariluna

Teuteu

E sili atu ona lelei le gaosia o se gata i se ituaiga o vao mai le malosi malosi o basal. Ua fufulu uma vaovao vaivai.

I le 2-3 2-3 tausaga talu ona totoina, faʻafeiloaʻi e Irgi uma aʻa, ma i tausaga mulimuli ane - 2-3 togi. O le togavao ua faia e tatau ona i ai le 10-15 lala o vaitausaga eseese. O le teuteuga mulimuli e aofia ai le aveesea o le tele o aʻa o aʻa, vai vaivai, maʻi, malepelepe, ma tuai, ma sui i se aofaiga talafeagai o aʻa malolosi. Faʻateleina le tuputupu ae o paranesi 1 taimi i le 3-4 tausaga, o se moli puipuia o le matua tuai o loʻo faia ile 2-4-tausaga le matua. Mo le faigofie o le tausiga ma le seleselega, o le maualuga e faatapulaa i le taina.

Pe a teuteuina le togavao, ona aveeseina lea o le aʻa tele, ae le sili atu ma le 2-3 taamilo i le tausaga e tasi, ae o le tuufaatasiga o le togavao, e tatau ona i ai le 10-15 kusi i le togavao. O le maualuga o le toto e gata i le teuteuina i le maualuga o le 2-2.5 M; e faʻaaogaina tausaga taʻitasi o le teuteuina o le tuai tausaga le matutua i tausaga taʻitasi. E ola lelei Irga pe a uma ona teuteu ma ola tutoatasi e ala i aʻa.

Seleseleina

O fualaau o le irgi e faʻamalosi i le taimi e tasi i luga o le pulumu, e le talafeagai mo le seleseleina, ae tuʻuina atu ni nai piʻamea i la latou lanu: e amata mai i fua tele i le pito o le pala, e faasolosolo malie ona suia o la lanu mai le lanumumu ma le lanu uliuli. O le seleselega e faia i ni vaega e pei o le suamalie o vine. O pipi mo le taumafa fou e mafai ona teuina mo 2-3 aso ile vevela ole potu. Aʻo teuina i totonu o se pusaaisa i le 0 ° C, o lenei vaitaimi ua matua faateleina. O le tele o le faaleagaina o le seleselega e afua mai i manulele, aemaise lava o vaomatua. O manu e amata ona 'ai fua i le umi ao leʻi matutua.

Faʻaaoga meatotino ma le faʻaaogaina o ira ira

Faʻavae: O fua o le suamalie e maua ai le suka (aemaise lava glucose ma le fructose), o se vaega itiiti o meaola oona. I le vaitau o le taumafa, e faaputuputu ai e le vine le tele o vitamini C. E aofia ai foi ia vitamini A, B, B2, carotene, tannins, suauu o minerale, elemene - elepene, iron, cobalt, iodine, manganese. Tartness ma astringency e maua ai vine tannins. O le tofo o fualaau aina e fai sina manogi, talu ai ona latou maua sina meaola ninii, ma e toetoe o le afa o lenei aofaiga e maua i le malic.

O vine, faleʻie, jam, marshmallow, compote, tila, fualaau oona ua faia mai le vaalele. O pusi e mafai ona faʻamaʻi, faʻagogo, tapula. E suamalie le sua i fafo i le vaiaso talu ona piki le fua.

O fua o ituaiga uma o vine mamago e aina ma faʻamago, e fai ma sui o vine. Jam, jelini, marshmallow, jelly ma le uaina maualuga o le fiafia ma le lanu mumu-lanu enaena ua saunia mai fualaau aina. I le compotes ma jams, o le irgu e faʻaaogaina i se paluga ma isi vine ma fua. O fualaau mai fua faatoa fuaina ua toetoe lava a le tataina, ae a maeʻa le 7-10 aso, e oʻo atu i le 70% o le sua e mafai ona tulei ese mai ai.

Faʻafetai i fua taua o loʻo i totonu o le fua, o le bergha o loʻo faʻamalolo ai meatotino. O fua e puipuia mai ai le toto. O pipi e faʻaaogaina mo le puipuia o le maʻi o le peptic, e avea o se soʻo faʻamalosi ma e pei o le anti-inflammatory pe a fufulu le gutu; oi latou o se vailaau mo faʻamaʻi pipisi, mata matala, e aoga mo faʻalavelave o le gastrointestinal tract (e fai ma sui anti-inflammatory).

Irga Lamarca. © Rasbak

Ituaiga o Irgi

Irga teuteu le mutia o fale, fanua, togalaau ma sikuea i Amerika ma Europa, i Asia Itiiti ma Aferika i Matu. O Irga e sili ona lauiloa i lenei aso ma ua totoina i togalaau aina ma i totonu o togalaau faʻatau. I le silia ma le 60 tausaga ua tuanaʻi, o Kanata o le totonugalemu o le gaosia o le gaioiga, lea na maua ai ituaiga eseese: Altaglow i fua papaʻe, Forestburg tele, Pembina, Smokey ma fua paʻepaʻe. O le taumalulu-malosi ma suamalie na faamaonia e lelei: 'Moonlake', 'Nelson', 'Stardzhion', 'Slate', 'Regent', 'Honwood'. Ae o matou nei uma o ituaiga eseese e seasea.

A e faʻatau mai se gaogao, e tatau lava ona tatou taofia i tatou lava i le filifiliga o meaola. O nisi nei o mea e sili ona fiafia i ai, e lua uma aganuu ma mea teuteu:

Irga alder (Amelanchier alnifolia) - ogalaau eletise e oʻo i le 4 mita le maualuga ma le paʻu paʻepaʻe paʻepaʻe paʻepaʻe. O laulaau e elliptical, toetoe a lapotopoto, i le tautoulu e vali samasama. O fugalaau e paʻepaʻe, ma se manogi manogi. O fua o le lanu violē, ma e oʻo i le 15 mm le umi e oo i le 15 mm ma se masima e oʻo i le 1.5 g, e matua suamalie lava. I le tausiga lelei, e 7-8 tausaga le matua e mafai ona maua mai i le 10 kilokalama o vine.

Kanata Irga (Amelanchier canadensis) - o se ogalaau umi (e oo i le 8 m) e pei o se laau toto ma lala paʻu vevela. O laulaau laiti e piniki, lanu viole po o le 'apamemea, i le tautoulu pogisa mumu po o le moli. O fugalaau e lapoa, i luga o fualaau e oʻo i le 28-30 mm le lautele. O fua e suamalie, faatasi ai ma pulupulu pulumu paʻu o le tino, e oʻo atu ile 1 g. O le maualuga o le gaosiga e 6 kilokalama i le vao.

Irga toto mumu(Amelanchier sanguinea) - o se ogalaau laititi e oʻo i le 3 mita le maualuga ma se pale maualuga. O laulaau e felelei-lautele, 5.5 cm le umi. O le lanu lanu meamata lanu o laulaau e suia i le moli i le autumn. O fugalaau e tele, ma o loʻo faʻafefeteina. Fua e oo i le 0.7 g, suamalie, malie, pogisa - toetoe lava uliuli. Seleseleina i le 5 kilokalama i le laau.

E maua mai i faʻamatalaga matagofie le puipui. E faʻaaogaina mo le faʻalagolago i solitulamu ma tuaoi. O musika malie e mafai ona faia mai i ituaiga eseese o iergi. Mo togalaau teuteu, Canada faga, spikelet, ma Lamarck irga (Amelanchier lamarckii) ma lamolemole (Amelanchier laevis).

O Irga e lapotopoto. © Sten Porse

O Irga e matua le lelei lava, o le a mafai ona ia faʻafiafiaina oe e le gata i fualaau matagofie, ae faʻapea foʻi ma fua suamalie!