Fugalaau

Nofoaga o loʻo savali ai - o se togalaau fugalaau ma se auala e ufiufi ai ma auala

O le sailiga mo uluai fofo i le mamanu o le togalaau e faia ai e tagata mamanu ma le au fai togalaau i le salafa o le lalolagi ni suiga i auala masani mo le faatulagaina o nofoaga ma tulimanu mo malologa. O se fugalaau e siosiomia se tulimanu lelei ma e pei o le ufiufiina i se fugalaau fugalaau o se fesuisuiai, lanu, ae ua uma ona fafagaina auala o togalaau. O se tasi o auala e sili ona manaia e faateia ai o le mamanu i luma o le tulimanu mo le malolo o le nofoaga savali. Fugalaau e teuteu mo le savaliga, ofo atu e fiafia i faʻamatalaga lanu i tafatafa o auala, e tele avanoa mo le sailia o manatu fou.

Faatoaga fugalaau i luga o le ala e tau atu i le nofoaga faafiafia

Luga o le savaliga - o se mea sili lea i se fugalaau fugalaau-faataamilo i le tulimanu mo le malologa

O le faia o se vaega atoa o le savaliga faataamilo i le tulimanu mo le tafaoga ae le o le fugalaau masani e siosiomia se mama po o se paʻu o se filifiliga malosi, ae e le lamatia. O se sosoʻo savali o se fugalaau e taatia i itu uma e lua o le ala, e pei o le fusiina, poʻo se ituaiga o fugalaau, ae le o se auala tuusao i le sone muamua e savali i fualaau faʻapitoa, liliu i le itu, vavae ese, ma pe ae manaʻo ai, ia e savali i se sami fugalaau.

O le mea moni, faʻalagolago i le ituaiga o sea nofoaga savali, ua vaevaeina i latou:

  • o se togalaau fugalaau mautu lea e faataatia ai se ala;
  • se faasologa o moega fugalaau ma ala vaapiapi i le va oi latou.

O le filifiliga mulimuli e masani ona filifilia mo se togalaau ma foliga o foliga, o le muamua mo le togalaau ua mamanuina i se faiga masani. Ae afai e te manaʻo ai, e mafai ona e faʻataʻitaʻi ma tuʻuina atu le faʻamalosi i se fugalaau fugalaau tumau poʻo le faʻamalūlū ma le natura o moega fugalaau i totonu o se faʻafanua. Ae ia ausia le aafiaga tutusa o le fatuina o le lotogatasi ma le togalaau pe a sili atu ona faigata le tuufaatasia o fomu.

Faatoaga fugalaau i luga o le ala e tau atu i le nofoaga faafiafia

Vaega o le faʻatulagaga o le savaliga i luma o le malologa

Ina ia iloa lenei filifiliga o le faʻaogaina o fanua i luma o le tulimanu mo le malologa, e te manaʻomia se tele avanoa. O le auala "savali" e foia ai le faafitauli o le teuteuina o le nofoaga o faafiafiaga e sili atu ona faigata. Nai lo le siosiomaga masani, e te maua se laufanua lanu uma e mafai ai ona e savali. O le faʻatulagaga o se vaʻa lauolaola e iai ona lava lava tapulaʻa faʻaaogaina:

  1. O le talepeina o se togalaau fugalaau e mafai ona na o luma o se nofoaga e fai ai tafaoga poʻo se nofoaga malolo, e lata ane i le pa poʻo le osofaʻi i le pa o loʻo tu i autafa o laina o le nofoaga. O le tulimanu pito i tua e tatau ona avea ma pito mulimuli, o le sini autu o le "faigamalaga."
  2. O le nofoaga savali e tatau ona le itiiti ifo i le 4-5 taimi le umi nai lo le tulimanu pito i lalo (afai ei ai sau tulimanu itiiti ma se nofoa e tusa ma le 1 sikuea mita, ona sosoo ai lea ma le 4-5 mita i luma). Ae poʻo le faia o fugalaau i le lautele poʻo le faʻamapulaʻaina i se laina miti laʻititi poʻo se faʻaitiitiga e oʻo ia te oe.
  3. E tatau ona e mafaufau ma le faaeteete i le puipuiga o le tulimanu mo le malolo mai le prying eyes: talu ai na o fugalaau e fai i le fugalaau o le a tu i luma, o se pa puipui "puipui" e tatau ona tu i tua o le tulimanu, lea e faatupuina ai se lagona o le mafanafana, nofofale, ma le saogalemu.

O se eseesega taua i le va o le savaliga savali ma soo se isi lava filifiliga mo le fuafuaina o le teritori i luma o le nofoaga o faafiafiaga o le leai lea o elemene puipuia, o se lauulu po o ni laau maualuluga o le a aofia ai le nofoaga mai le prying mata ma avea ai ma vaega lilo, natia. Faatasi ai ma ia togalaau aina, o le tulimanu lava ia e tatau ona iloa lelei. Ma ia fatuina le siosiomaga e tasi o le saogalemu, na o le puipui i tua e le lava. Mo le malulu ma se vaʻaiga faʻapitoa, e tatau ona faʻafeiloaʻi laupapa teuteu ma laau talatala, maualuga faʻamaonia lea e suitulaga ai vaega eletise i latou, i le mamanu. Laʻau faʻapitoa, o laau matagofie poʻo se fausaga faʻavae poʻo se pergola e totoina i itu, i autafa o le pa poʻo le pa, foliga lelei tele. I le matafaioi a nei leoleo, e mafai ona e faʻaaogaina le aʻeina o rosa ma le wisteria, ma le paʻu paepae (cornus alba), ma le pala, leycyiya, lilac, taufaʻataʻitaʻi-o mea e le lelei ma faʻamalosi.

O le mea muamua e tatau ona e mafaufau i ai pe a fuafuaina se nofoaga e savali ai o auala. E mafai ona vaeluaina i le totonugalemu ma le lautele. E le gata i lea, e le tatau ona taoto le pito i tua. O le ala tutotonu e tatau ona lautele ma fesootai le "ulufale" ma le tulimanu tonu mo le malologa. Lateral - vaapiapi, faatasi ai ma soʻo se paʻu paʻu pe le tumau, poʻo ni laasaga i lea laasaga ma lea mea e "aumaia" i totonu o le togalaau fugalaau poʻo tuʻuina i le va o moega fugalaau. E faigofie le faia o le filifiliga sao ma fuafua po o fea le faʻatulagaga patino o le ala e saʻo mo oe: alu i totonu o le teritori ma mafaufau pe mafai faapefea ona e faʻalanoaina le auala i le tulimanu mo le malologa. Ae o loʻo i ai taʻiala faatuatuaina o le a fesoasoani ia te oe e maua ai le ala saʻo.

Faatoaga fugalaau i luga o le ala e tau atu i le nofoaga faafiafia

O lea la, e le foliga mai o le nofoaga savali e na o se togalaau fugalaau tele, latou te le na o le taatia o se ala e tau atu i le nofoa, o le nofoaga faafiafia. O se mea e manaʻomia mo le liliuina o se ituaiga o moega fugalaau poʻo ni lipine fugalaau i totonu o se mea e savali ai, ia le itiiti ifo i le tasi le punou, o le ala o le ala e vaeluaina ala saʻo. O le auala pito sili ona faigofie e foia ai le faafitauli o le "faʻagasolosolo" i se laufanua faʻapitoa: faʻapipiʻiina i laina lamolemole, vavalalata, e mafai ona liliu le ala e pei ona e fiafia ai, siʻosiʻomaga ia i latou i le manumalo i kulupu, ona alu ese lea, ona latalata atu lea i laau sili ona lelei. Ae afai e te faʻaaogaina le faʻasalalauga masani ma ala saʻo, o le ae mafaufau e uiga i le fofo sili ona lelei. I totonu o le togalaau, o fea na faʻaaogaina ai mafuaaga o le fusi poʻo le sopoia o ala i itu taumatau, i le nofoaga savali e faʻatalatalanoa i le auala autu, e mafai ona e tuʻuina ni auala vaapiapi e vavalalata, siakiina ni mea teuteu teuteu. Pe a mamanuina se faasologa o moega fugalaau foliga foliga, o auala e tatau ona avea ma tufatufa ma siosiomia ia seti faataamilo i le nofoaga. Ae afai o le togalaau fugalaau e salalau i itu uma e lua o le ala e aunoa ma le vaevaega, ona tatau lea ona e taaalo faatasi ma le itu i le suia o le ala tutotonu. I le ogatotonu o le ala poʻo le latalata atu i le tulimanu mo le malologa, tuʻu se "pine" - o se taamilosaga poʻo soʻo se isi vaega o loʻo faʻalauteleina ma soʻo se elemene tutotonu o le a manaʻomia ona faʻasolosolo. I le totonugalemu o sea "pine" e mafai ona e tuu ai se togalaau togalaau, o se laau totogo, o se punavai laitiiti, ma na o se mea malie e pei o se vailaau vali e mafai ona gaosia po o se fasi falaoamata. O le mea autu lava o lea mea e faʻalavelaveina ai le fesoʻotaiga o le lafo ma suiga suiga.

O le elemene taua lona lua o tuaoi ia. O le mea moni, e na o le faʻapipiʻiina o se togalaau i togafiti faigofie, ae sili atu ona lelei le mamanuina o le pito i luma ma se tuaoi faapitoa o le palapala palapala, e oʻo lava i luga o se togalaau fugalaau moni, ma o le fesuiaiga i le va o ala savali ma aʻoaʻoga e ese le mataʻina. Mo togalaau fugalaau mama, o le filifiliga sili ona lelei o laupapa laupapa, e faaopoopo atu i le sili atu ona lelei le saunia o ni ata vali ata i luga o le togalaau fugalaau e pei o ni faʻamafaʻailoga. Ae mo le totoina o le natura, faʻafesoʻotaʻi mea e sili ona vaivai - e fai ma faʻataʻitaʻiga, o se meaʻai, ufi, heichera, phlox foliga, geraniums.

Ae o le tuufaatasiga lava ia, e tatau ona matua faigata tele i le fausaga. O le tele o mea faitino vaaia, o le suiga o le maualuga ma le maualalo o laau, o le faatulagaga o le faʻasesega faʻasalalau, o le faʻaaogaina o le lanu ma le lanu o le a fesoasoani i le fausiaina o se togalaau fugalaau ina ia leai se tasi o tulimanu e manaia. Manatua o lau mea e savali ai e le tatau ona foliga faʻafolafola, maoaʻe, ma o lona uiga faʻaalia e tatau ona susulu e pei o le tuufaatasia o laau solo ma paaga.

Filifiliga o laau mo le mamanu o nofoaga e savavali ai

E pei lava i soʻo se isi fesuiaiga o le faʻaleleia o fanua o le nofoaga e fai ai tafaoga, o le filifilia o laau mo le tele o moega fugalaau i le malaga e le o se mea faigofie. E manaʻomia e le gata ina maua ni lanu sili ona lanu ma manogi, ae ia momotu foi moega mo togalaau i luga o se vaega tele lava, e aunoa ma le faʻalavelaveina o le tausiga o le togalaau atoa. Ma o le teuteuina e le o se auala autu. Mo nofoaga e savavali ai e tau atu i se tulimanu malolo, e tatau ona e maua ni laau tumau ma tumau, lea e mafai ona fatuina ai ni fugalaau matagofie e le manaomia ai se tausiga faapitoa. Laʻau e taʻua o le "nuu," o fetu o le atunuu e mafai ona fausiaina ai le tele o laʻau "mausali" e foliga lelei i totonu o sea eria. O se mea e manaʻomia muamua o le faʻateleina o le faʻalautele.

Faatoaga fugalaau i luga o le ala e tau atu i le nofoaga faafiafia.

O fetu autu o ia nofoaga e savavali ai, o ni mea manogi ia mai le tele o ituaiga meaola. E le gata i lea: o vaomatua ma vaitau eseese o le tele o fugalaau, ma lau lauusiusi manaia i le gasologa o le vaitau ma faʻasao i faʻamaʻi ma faʻamaʻi. E masani lava ona talafeagai i na faʻatonuga:

  • yarrows (achillea), aemaise ituaiga o laau teuteu-fugalaau e pei o Terracotta ma le Gold Platlate;
  • Euphorbia seguieriana, o se euphorbia seguieriana, e fausia ai ni togavao matagofie;
  • suauu auro e le mafaitaulia (solidago);
  • ituaiga eseese o faapaologa faapalepale (tausiga);
  • laʻau manogi manogi (bergenia);
  • o se paff (alchemilla) e foliga sili i le pito i luma ma lona paʻe samasama lanu vali;
  • E le o aʻafia le igoa ma o loʻo faʻaauau pea ona taʻua e nei laau faigofie le lagi) pe sili atu le lanu ma le "moni" chamomile poʻo le Italian aster (aster amellus);
  • lamolemole tauagafau ae lanu lanu (erigeron);
  • le matagofie ma le laʻau-e leai se mamafa (fetu) o ituaiga ma ituaiga uma;
  • o le vaoia lactiflora ma le tele o laʻau ma le matagofie o le lauulu;
  • o loʻo faʻapipiʻi le tumutumu (coreopsis verticillata) faʻatasi ai ma le fuga mai o ona lau;
  • o le leo sili ona lelei mo le tagata paie "o Physostegia;
  • togalaau geraniums (aemaise lava, le geranium elemene Himalayan (geranium himalayense);
  • susulu fiafia i le susulu pupula ma pupuni matagofie (hemerocallis);
  • laiti ma vavalo lauulu fugalaau fugalaau;
  • paniculaled phlox (phlox paniculata) o loʻo lafi i pulou vavalalata;
  • toso faʻamalosi e faʻalelei i laʻau samasama (lysimachia punctata);
  • Delphinium (Delphinium) faʻatasi ai ma a latou moligao faʻataʻetaʻetaʻeina meaola;
  • fuʻa lanu tele (campanula glomerata);
  • uila lanu lanu lanu moana lalelei (salvia nemorosa);
  • o se tasi o paaga pito sili ona lelei o Fassen's catnip (nepeta faasenii);
  • leai se mea faʻapitoa veronica spica (veronica spicata);
  • vaivai vaivai Iberis rocky (iberis saxatilis), ma isi.