Laʻau

Heliconia fugalaau fugalaau togafiti tausiga

Heliconia (Heliconia) i lenei ituaiga e aofia ai le 150 ituaiga o laau mai le aiga faʻi (Heliconiaceae), lea o le tele o vaega o tufatufa i Amerika tropical, ae i le taimi lava e tasi na faʻaleleia lelei pe a alu i le fale.

Faamatalaga lautele

Vaʻaia faʻamaonia e oʻo atu i le 3 mita le maualuga. I o latou foliga vaaia, latou te manatuaina pea faʻi, e tele a latou rhizomes, o laʻau faʻamalosi maualuga, ma laʻau tetele. I fafo, latou te foliga mai o le laʻau o faʻi, lea e oʻo atu i le 3 mita le umi ma le 1 mita le lautele. Ona o le atinaʻe i le vaapiapi vavao o le aʻa, latou, pei o faʻi, e foliga tutusa lava ma le mea e tasi.

O le eseesega i le va o le heliconia ma le faʻi o lau laʻau e lua-laina. O le tuputupu ae o lenei laau e vave ona tupu ma ua uma ona tupu i le tausaga lona lua o le tuputupu aʻe, o se vaitau tupuola e tupu. I le taimi o le fesuiaiga e oʻo i le vaʻaiga, o puʻu na faʻapuupuu i le vavao o le vavave e vave ona tupu i totonu o le mea sese, ma faʻapipiʻi atu ai le pito i luga, o nisi o sui o loʻo tu i luga, ma i isi tulaga o loʻo taoto i lalo pe faʻaputu.

I luga o le itu e lua laina o le laupepa lapoʻa o le ituaiga o pulu, lea e ofuina i mata, laufofo ma lau lapopoa. O le tele lava o taimi latou te maua ai se lanu e ese le lanu: moli, lanu mumu, samasama ma le piniki, ae i nisi tulaga o le lanu o le pito e mafai ona sui i se isi tulaga ese. O loʻo i ai foi ituaiga eseese, o aʻafiaga e oʻo atu i le 30 centimita ma e na o le 4-5 mea e ufiufi ai. O fualaau tetele mai le 1 i le 1.5 mita i ituaiga eseese e le masani ai. O laau toto e sili ona teuteu, ma o le tele o ituaiga o laau e lauiloa i la tatou togalaau.

O tagata na nonofo i le lotoifale na latou maua igoa faapitoa mo nisi ituaiga o heliconia, mo se faataitaiga, mo o latou lanu lanu, o lenei laau na taua o le "fugalaau fugalaau", ma mo le foliga e le masani ai o le fugalaau, na faaigoa ai le igoa "papa o le papa". O lenei ituaiga e fefiloi tutusa ma le tele o lanu: lanu samasama, moli, mumu ma papae. O se mea manaia o le fatu o nisi o le keliconiums ei ai le lanu o se kamele, muamua ei ai se lanu moli, ma o sina taimi mulimuli ane e lanu moana.

O le Heliconia o se laau e sili ona faigata pe a alu i le fale, e lagona le lelei ma atiina ae i se tulaga e sili ona latalata i lona nofoaga. E sili atu le faigofie ona tuʻuina atu le tausiga faapena i totonu o se fale gaosi fale. I lenei tulaga, e tatau ona mataʻituina le puleaina o le vevela, lea e le tatau ona laʻititi ifo nai lo le 18 tikeri ma ia tumau pea le faʻamamafana ile 75-80 pasene.

Ituaiga ma ituaiga o hexonium

Heliconia bihai o le tele o taimi e mafai ona maua i vanu ma vanu mai Pasila i Mexico. O le laau e oʻo atu i le 3 mita le maualuga, e iai lau lapopoa, e oʻo atu i le 1.2 mita le umi ma 30-45 inisi le lautele. O le tele o mea e tutupu e tele-faʻalelei ma e tele foi lona telē, o le umi e oʻo atu i le 60 inisi le lautele, ma o le lautele e oo atu i le 30 centimita, latou te tulaʻi mai le va o se lanu samasama-lanu mumu. Inflorescences o se lanu samasama po o le lanumeamata e ufiufi lau o lanu mumu-lanu mumu ma se lanu samasama.

Heliconia bicolor (Heliconia bicolor) e masani lava ona maua i Pasila i nofoaga maulalo ma le maualuga maualuga. O le laau toto e tusa ma le 1 mita le maualuga, e iai le lafoaʻi, o le lima, ma foliga lanu i lalo, lea e oo atu i le 40-55 inisi le umi ma 6.5-10 centimita le lautele. E i ai o latou foliga matagofie ma foliga matagofie ona o fugalaau ua faatulagaina i laina e lua.

Heliconia metala (Heliconia metallica) e maua i vanu paolo ma le maualuga o le timuga i Colombia. E oʻo atu i le 2 mita le maualuga ma tusi, pe a oʻo i le 30 centimita le umi ma 7-10 centimita le lautele, o le vaega pito i luga o le lau o loʻo valiina i se lanu meamata lanu meamata, i le ogatotonu o loʻo i ai se vailaʻau paʻepaʻe e tupu mai i fafo tutusa le lanu, mai le pito i lalo o le lau o loʻo i ai se lanu mumu mumu. Popo umi ma se lanu mumu. O laulaʻau e ufiufi ai le lafoaia o le lanu lanumeamata, ma o fugalaau e sili ona lanu mumu.

Heliconia fale tausi

I soʻo se taimi o le tausaga, latou te manaʻomia se malamalama malamalama, faʻafefe, e ui lava atonu e faʻapuupuu ile malamalama o le la. Na te lagona lelei i tafatafa o faamalama o sasaʻe ma sisifo. Afai o le nofoaga ua filifilia e lata i le faamalama o le itu i saute, e tatau ona ufiufi le laau mai le la susulu.

O le Heliconia o laau toto vevela ma o le mafuaaga lea e tatau ai ona mautinoa le maualuga o le vevela i le 22 i le 26 tikeri tausaga, ae afai e le mafai ona taofia le vevela i le taumalulu, e mafai ona e faʻaitiitia, ae le laʻititi ifo i le 18 tikeri. O lenei laau toto e fiafia i le ea fou, ae e le mafai ona taliaina faʻataʻitaʻiga, o le mafuaaga lenei e tatau ai ona faʻamalosi le potu, ae ia faia ma le faʻaeteete.

Faʻasaina ma le faʻamafanafana

I le tautotogo ma le vaitau o le taumafanafana, e maua ai le tele o le suavai, e pei ona mamae le palapala palapala. I le taumalulu, o le suavai e faʻaititia i le faʻalelei, ae e le tatau ona faʻatagaina le vaʻaia o le coma eleele. Suavai mo le fausiaina o vai e tatau ona fofo ma vaivai. O le tele o fai togalaau i le taumalulu e faʻaitiitia le faʻamaina o le heliconium plant i se mea e le masani ai. E mafua lenei mea i le mea moni o le paʻu o le taumalulu-o le taumalulu e matua lamatia tele mo le laau, o lenei mea e mafua ai le pala o le aʻa.

E aoga le tuʻuina atu o le maualuga o le maualuga o le vevela i le gasologa o le tausaga e ala i le pulupuluina o vai ua maeʻa pe lelei. O se nofoaga mo le totoina o laau totino e tatau foi ona filifilia i le maualuga o le timu. Afai e leai se nofoaga faapena, o le a avea le faʻaleleia o le ea ma se mea talafeagai i lea aso ma lea aso. I le faʻaaogaina o nisi o le atamai o le totoina o togalaau i le fale, e mafai ona e faʻaleleia le susu o le laau e ala i le tuʻuina i luga o se paʻu ma le susu susu, maso poʻo pebbles, ao le lalo e le tatau ona paʻi i le vai. E lagona e Heliconia lagona lelei i totonu o greenhouses poʻo vevela vevela.

Suiga ma fugalaʻau mo le Heliconia

O le mea e tatau ai, o le faʻatulagaina lea o le Heliconia i le taimi o le tautotogo ile eleele. O le eleele sili ona lelei o le faʻafefiloi o le 2 vaega o le eleele lanu, 1 vaega o le eleele humus, o le tasi vaega o eleele eleʻele ma le 1 le oneone. Mo le atinaʻeina saoloto o le aʻa, e tatau ai i suʻega taʻitasi e faʻalautele ai le lautele o ipu pe a ma le 5 inisi leta. O lapisi lapoa e sili ona tuʻuina i totonu o paipa ma suavai lelei.

O laʻei pito i luga e faia i le vaitau mai ia Mati e oo i Setema, faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻapitoa faʻamaʻi faʻatasi ma le faʻafia ona faʻafia i le masina. Lagolagosua ma isi faʻaopoopoga mea faʻapitoa. I le tautoulu ma le taumalulu, e le fafagaina e laau.

Faʻapupulaina o le fuga o le heliconia e ala i fatu ma vegetatively

Pe a totoina laau, e totoina fatu i le muai fufuluina i totonu o le mafanafana, toetoe lava a vevela vai, e tusa ma le 60-70 tikeri. Soak e sili ona lelei ile vevela, mo le 48-72 itula, e suia ai le vai i taimi taʻitasi ma le vevela muamua.

Ona lūlūina lea o fatu i se paluga o le 1 vaega o le eleele lauolaola, 2 vaega o le eleele elefiti, 1 vaega o le humus ma le 0.5 vaega o le oneone, ma faaopoopo ai sina vaega o le phytosporin i le paluga. O le vevela i le taimi e tasi e lagolago 25 tikeri ma luga, e ufiufi ai mea totō ma se ata. Vaʻaia taimi taʻitasi ma faʻamaʻalo le pesini vine. O fatu e le maua le fuga o le kulupu ma e mafai ona oʻo i le 4 masina.

Pe a faʻaleleia le Heliconia i se auala vavalaʻau: e ala i le tuʻuina poʻo le vaevaeina o le vao, o le aʻafiaga e vave ona tupu. O laau laiti e tatau ona totoina i le 11 suauu centimita. Faʻateleina le fafagaina ma le tausiga i le vevela o le 20 tikeri.

A uma ona ufiufi le laau i se eleʻele eleʻele, ia tuʻuina atu le faʻafefeteina i ipu e 15-16 senitimita. O le masini e fatuina e tusa ai ma le polokalame tutusa e pei o le faʻalauteleina o le Heliconia e fatu. E faasolosolo lava, ao ola ma ola le laʻau talavou i se vaega eleele, faateleina le loloto ma le lautele o ipu i le 5-10 senitimita.