Laʻau

Plectranthus

Agalelei plectrantus (Plectranthus) e fesoʻotaʻi tuusaʻo ma le aiga Labiaceae (Lamiaceae). O lenei ituaiga o loʻo faʻatusalia mai i vaovao, vao, ma laau totō. I le natura, e maua i latou i vaega ole vevela ma vaega eleele o Asia, Aferika ma Ausetalia.

O lenei laau na alofagia e fugalaau fugalaau mo foliga vaaia matagofie o le laʻau, mo le natura le taua ma le mea moni e vave ona tuputupu ae. O laʻau manogi atoa, o manogi ua fetogia mata, ma o loʻo faʻafeagai. O lapisi tetrahedral e lanu meamata. O fugalaau laiti e faʻaputuina i ituaiga racemose apical inflorescences. E ese la latou lanu, mo se faʻataʻitaʻiga: lilac, lilac poʻo le paʻepaʻe.

Fesoasoani i le Aiga

Malamalama

O lenei mea totino e sili ona manaia. E manaʻomia e ia se susulu, ae i le taimi lava e tasi e faʻasalalau le malamalama. Aua nei faatagaina le susulu o le la i luga o le lau. O le potu e tatau ona faʻaosoosoina i taimi uma. I le taumalulu, e te manaʻomia se faʻasalalauga i luga o moli susulu. Talu ai ona o le leai o se malamalama, o le laʻau ua leai sona malosi teuteu.

Tulaga o le vevela

I le taimi mafanafana, e manaʻomia ai se vaʻa malulu lelei (mai le 18 i le 25 tikeri). I le taumalulu, e fautuaina le mea lelei (mai le 12 i le 16 tikeri), ae o le mea lea pe a leai se malamalama. Afai e lava le malamalama o le laau i lenei vaitaimi, ona mafai lea ona teuina i le vevela o le potu. I le tulaga pe a mafanafana le plectrantus i le taumalulu ma e le mumu, e vave ona tupu.

Totogi

E le o se mea e uiga i le 'ea vaalele. Ae ui i lea, i le vevela i luga aʻe o le 20-22 tikeri, e manaʻomia e le plectrantus le faʻaleleia o le tino, talu ai e vave faʻavave le susu i lalo o ia tuutuuga.

E faʻafefea vai

I le taimi mafanafana, e tatau ona tele le suavai. E gaosia vave pe'ā maeʻa le pito i luga o le meaʻai. I le tau malulu, e faʻaitiitia ai le susu. Vai le laau i ni nai aso talu ona maeʻa le masini. Ina ia faia lenei mea, faʻaaoga vai inu i le vevela o le potu.

Laʻei pito sili

Ua fafaga le laau i le tautotogo-taumafanafana 1 taimi i le 2 vaiaso. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga minerale faʻapea foi ma fugalaʻau faʻapitoa, e suia ai.

Teuteu

Taofi lena manaʻoga e teuina pe a uma le taumalulu e manaʻomia le teuteuina. E faapuupuuina e le ½ vaega o le umi. E fautuaina ina ia togiina pupulele ina ia sili atu le matagofie o le vaomatua, aua o lenei mea e faaosofia ai le tuputupu ae o ni vaovao fou. O lala vaivai e mafai ona tipi i soo se taimi o le tausaga.

Faʻafefiloi o le lalolagi

Vaʻaia eleele talafeagai ma le eletise o le pH 6. O le faʻafefiloi o le eleele faʻapitoa e aofia ai humus, laʻau ma eleele suauu ma le oneone, e maua i tutusa tutusa.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

O laau laiti e totoina i tausaga taʻitasi i le tautotogo. Tagata matutua - 1 taimi i le 2 tausaga. Talu ai ona o le mafaufau o le mafaufau e iai ni aʻafiaga lelei o aʻafiaga, o le malosi mo le totoina e manaʻomia tele le maualuga. Manaomia se alavai lelei.

Faʻafefea ona faʻaleleia

E mafai ona faʻaleleia e ala i le vavaeina poʻo le vaevaega i taimi o le gafa. E tatau ona i ai ni mea e tusa ma le 10 inisi le umi. E aʻafia i le vai. A ola le aʻa, e totoina ni fasi laau i totonu o le pusa e tasi.

Pests ma faʻamaʻi

E mafai ona aʻafia i le paʻu palapala pe a tausia i le maualuga o le vevela i le maualalo o le vevela. O se taunuuga, o lanu uliuli e faia i luga o le laʻau.

O anufe ma aphids e sili e faʻamoemoe i luga o laʻau laiti. E tatau ona faia le gaioiga ma se vailaʻau vailaʻau talafeagai.

E mafai foi ona aafia i siama e ala i pusi miti. Ina ia faʻaumatia, e manaʻomia ona e togafitia togafitiga faʻamaʻi.

Faʻamatalaga ono tutupu

  1. Paʻu ma lau paʻu - malamalama tele.
  2. Faʻamau ma faʻavae o faʻau pala - faʻaleleia o le eleele, aemaise pe afai e malulu le potu ma e itiiti se malamalama.
  3. Le lava o le fuga ma le pau o laulaau - o loʻo aofia ai i se moli malu ma le itiiti (i le taumalulu).
  4. E lanu samasama ma feoti - Mo se taimi umi o loʻo i totonu o le malulu, faʻavaivai pe pisia i meaola faalafua.
  5. Laʻau faʻamalo - vevela ma le le lava le susu.

Toe iloiloga ata

O ituaiga autu

Plectranthus coleoid (Plectranthus coleoides)

O lenei laʻau, lea e tumau pea, e mafai ona ausia se maualuga e 100 centimita. Hai tetrahedral o loo i ai se lanu mumu-lanu piniki. E lima pasene o lau ovateva e iai foi i fafo. O loʻo faʻamalamaina i luga o le pito ma o loʻo i ai se lanu lanu meamata.

E i ai le tele o ituaiga laau e taʻua o le Marginatus. O lau lau lanumeamata e vaʻaia i le paʻepaʻe.

Shrub plectranthus (Plectranthus fruticosus)

O lenei laʻau faʻamafanafana e maualuga lona faʻalauteleina ma maualuga e mafai ona oʻo i le 100 inisi. E taua foi o le laau mole, ona o le manogi o lenei laau e le mafai ona faapaleniina iala. 4-itu itu o loʻo i ai lala o loʻo i luma. Pubescent o leaflets, ma i luga o le pito e lua-sawn. Afai ete teuina lau laulaau poʻo lau, e mafai ona e lagona le manogi manogi o le moa. O fugalaau lanumoana lanu lanumoana e aoina i pulumu apical bran. Fugalaau e tele ma ua matauina mai ia Fepuari ia Me.

Plectranthus oertendahlii (Plectranthus oertendahlii)

O se laʻau faʻafefeteina poʻo se lauvaʻa lauolaola e iai ona afifi e oʻo i le 40 centimita le umi. O tamai laupepa petiolar e lapotopoto ma faʻafeagai. I tafatafa o le pito o laʻau e pei o le taulaga, o le pito i tua o le laʻau, e laʻititi le mumu, ma o le itu pito i luma o le lanumeamata lanumeamata ma laumei paʻepaʻe papaʻe. O fugalaau paʻepaʻe laititi e faʻaputuina i ni mea e le mafai ona faʻaaogaina, e oʻo i le 30 inisi le maualuga.

Plectranthus i saute (Plectranthus australis)

O se laau faapena, lea e tumau pea, e toetoe lava leai se manogi. E iai ni laupepa uumi o loʻo i luga o latou luga o se mea maʻaleʻale mafiafia. O loʻo taʻua e tagata o Scandinavian poʻo le Swedish Ivy. Ae i le taimi lava e tasi, o le laau lava ia e le foliga mai o le Ivy moni ma ni laulaau poʻo foliga vaaia.