Laʻau

Heliamphora

Heliamphora (Heliamphora) - o se vailaau vavave o le aiga o le Sarracenius. Heliamphora o se faʻalauiloaina o laau. I le natura, e ola aʻe i tumutumu o mauga o Venezuela. O laʻau paʻu e fesoasoani i le laau e ola ai i eleele paleni-eleele mativa.

E tele igoa o Heliamphora: "swamp amphora" poʻo le "solar pitcher".

Le faʻafefea o heliamphora

Heliamphora e faia mea uma e mafai ona tosina atu ai iniseti. Muamua, o le laau i le malamalama lelei o loʻo i ai se lanu sili ona manaia. Lona lua, o le nectar o le laau o loʻo i ai se manogi lelei e tosina ai iniseti. Tolu, o le foliga o laulaau o se pusa ma se vai i totonu. Iniseti nofo i luga o se laʻau e 'ai ai i le nectar. Ona faasolosolo malie lea i luga o le villi ma faaiʻu i totonu o le vai. Mai se mailei faapena e le mafai ona alu atu i totonu o le vao. E i ai siama i totonu o le vai lea e fesoasoani i le laau e faʻamaonia le tagata manua. Ina ia taofia le pulu mai le masuasua i le vai, e i ai sona tamai pu mo le faaputuga o vai tele.

Faamatalaga faʻatau

I lenei laau e le masani ai, o lau e tutupu saʻo mai le rhizome. E toesea le aʻa e le tatau ai. O lau lanu meamata i le malamalama susulu e mafai ona liua lanu violē. A o tuputupu ae i le fale, e masani lava ona na o lanu viole. O puaa Heliamphora o logo laiti. E mafai ona latou maua mai i le 4 i le 6 petals of white, pink or cream color.

Fesoasoani ile Heliamphora i le fale

Manatu taua mo le atinaʻe manuia o le heliamphora i le fale o le: malamalama, susu, vevela, faʻafeinu, laʻei pito i luga ma le malolo taimi e manaʻomia e le laau.

Nofoaga ma moli

Heliamphora o se laau telefoni. E manaʻomia e ia le malamalama mo le 10 itula i le aso. I le tautoulu ma le taumalulu, e tatau ona faʻaaogaina le moli uila. I le tau mafanafana, e mafai ona e faʻasalalauina le pala o le la i luga o le heliamphola ma le fesoasoani a tulila tulimanu i luga o faamalama. O le fugalaau o le a tupu i itu uma o saute, sasaʻe ma sisifo.

Ina ia mautinoa o le laau e lava le malamalama, ia tilotilo lava i le lanu o ona lau. O le lanu susulu o laʻau e faʻaalia ai le malamalama lelei o le laau.

Lulu

I totonu o le potu e tupu ai le heliamphor, e tatau ona tumau le vevela. E fiafia o ia i le 15-25 tikeri, e aunoa ma ni fesuiaiga o aso uma i le vevela. O ata mo le laau e le mataʻu.

Faʻasa

E tatau ona faʻaleleia le falesa i taimi uma, aloese mai le faʻamagoina mai luga o le eleele palapala. E fiafia le suavai i le heliamphora. E sili ona lelei le faʻaaogaina o timuga vai mo le fafagaina, ma faʻafefete i le taumalulu.

Faʻamamaga o le ea

Heliamphora e fiafia i le ea malulu. E mafai ona e faʻaogaina mea faʻamafanafana pe na o le lūlūina o lau o le laau i le vai. O le filifiliga pito sili ona lelei o le tuputupu aʻe lea o le heliamphora i fugalaau faʻapitoa, lea e tumau ai le vevela ma le vevela e manaʻomia mo le laau.

Fertilizers ma faʻamaʻi

I lenei tulaga, o heliamphora o se fale tutoatasi. O mea uma e manaʻomia mai lē e ona le fale o le ave i le ea fou poʻo i potu e mafai ona e suʻe ai iniseti. E leai se isi faʻavasegaina o le faʻamalosiina o le laau e le manaʻomia ona faʻaopopo pe faʻasusu. O meaʻai faʻateleina e afaina i le gaosiolosi.

Suiga

O le toe totoina o le laau e filifili. I tausaga uma e tolu, e mafai ona e vaevaeina le vao i ni nai laau ma le sini o le faʻaleleia.

E tatau ona suia le heliamphor e pei ona taua i lalo: tuu le alavai i le pito i lalo o le ipu palasitika. Ona sasaa lea o peatusi fefiloi, oneone ma le perlite. O le eleele e tatau ona gaosia ma gaosia. Pe a suia, e tatau i se tasi ona matua faʻaeteete i aʻa o le laau ina ia le faʻaleagaina. Ole a maliu Heliamphora pe a faaleagaina le rhizome.

Taimi e malolo ai

Talu ai ona o le laau e sau mai se atunuu mafanafana, lea e toetoe lava o taimi uma o le taumafanafana, e tupu ai i le tausaga atoa. I le fale, e le manaʻomia foi e le heliamphor se taimi malolo. Ae, amata mai ia Oketopa, e mafai ona faʻaitiitia le faʻamaina o le laau.

Faʻaleleia Heliamphora

Toe faʻaleleia e ala i le vaevaeina o le vao

O le auala pito sili ona faigofie o le faʻaleleia o laau. O se tagata matua e mafai ona vaevaeina i ni vaega. Vaevaega e tatau ona faia ma le faʻaeteete. O aʻa o le heliamphora e agavaivai. E faigofie ona manua. E tatau ona totoina ni laau fou i ni ipu ua lava tele mo se tagata matua ina ia le toe faalavelaveina le heliampho. E fiafia tele le laau i le palapala eleʻele, e foliga tutusa ma le eleele masani i nofoaga e tupu aʻe ai heliamphora i le vao. E naʻo se laʻau tele lava e mafai ona vaevaeina. Afai e masani ona e faʻasoa le heliona, o le a oti.

Faʻapenaina e ala i le vaʻaia

Afai e faʻaolaina le laau e ala i le vavaeina, ona i lea tulaga e tatau ona e galue malosi. O laulaʻau e vavae ese mai le laau e tatau ona totō i totonu o se ulo o le eleele ma fatuina se gaosia o le greenhouse mo i latou: ufiufi i fagu vailaau afisi poʻo ipu fagu. E tatau ona faʻamalosi le totoina o laau i aso uma. O se laau e manaʻomia tele le malamalama. O itula o le ao e tatau ona le itiiti ifo ma le 10 itula. O le laau e fiafia e faʻasalalauina faʻasalalauga e faʻamalamalama ai ave. Ina ia puipuia le susulu o le la mai le faaleagaina o le laau, e mafai ona e faapipiiina se ata felauai i le faamalama e puipuia ai le heliamphora mai le vevela o le la. E tatau foi ona masani le taʻe. A oʻo loa ona amata ona tupu laʻau, e mafai ona e aveese fagu poʻo apa mai laau laiti.

Fanauina o fatu

Afai oe auai i le galueaina o nei laau e le masani ai e faʻaaoga fatu, e tatau ona e onosaʻi. Mo le lua masina, o fatu e tatau ona i ai i se nofoaga malulu, lelei i totonu o le pusaaisa. O le mea lea, o le faʻamalosiina o fatu o loʻo faʻatinoina. Ona tuʻuina lea o fatu i totonu o ipu ma susu susu ile pito i luga. O se fale e maua ai le gaosia o le greenhouse ua faia mo latou i le masani ai o le ea ma le fafaga. Ona ola masani ai lea o laau talavou i le olaga e aunoa ma se kiona. Heliamphora tupu mai fatu e fuga i le fitu tausaga, e le muamua. O le mea lea, o le vaevaega o se tagata matua o se auala sili ona lauiloa e faʻalauteleina ai le heliamphora.

Maʻi ma meaʻai

E tatau ona puipuia Heliamorphus mai meaola faalafua ma faamaʻi. I le tulaga o aphids, fuainumera iniseti ma isi meaola faalavela i luga o le laau, e leai se tulaga e tatau ona faʻaaoga ai fualaau oona puipuia. O auala taliaina o le puleaina ma togafitiga o se fasimoli o le vaifofo poʻo le teuteuina o lauʻau.

Ituaiga o heliamphors

Saienitisi e tusa ma le 20 ituaiga o lenei laau. I le taimi nei, o loo i ai pea suʻesuʻega mo ituaiga fou o heliamphora.

E tele ituaiga o heliamphors e talafeagai mo le ola i le fale. O nisi o ia mea e maua mai e le tagata, ma o nisi o fesuiaiga masani o le laau.

O le Heliamphora e paʻu (Helianphora nutamuna)

O le Heliamphora o loʻo i ai le ituaiga muamua o le heliamphor na maua e saienitisi. I le 1840, o se laau e fafagaina iniseti na maua i Venezuela i le Mauga o Roraima.

Helianphora nutimoli e oʻo i le 10-15 cm le maualuga. O laulaau e lanu meamata ma se uila mumu. I le pito i luga o le laʻau e fai ai se pulou e teuteu ai le laau. O puaa Heliamphora o loʻo paʻu le lanu paʻepaʻe po o le paepae.

I le faaopoopo atu i Venesuela, o Helianphora suauʻu e maua i tuaoi tuaoi o Pasila. E fiafia o ia i le eleʻele, ae o nofoaga lelei.

Heliamphora laitiiti (Helianphora laʻititi)

O se tasi o ituaiga sili ona lauiloa i totonu o faifaatoaga o le Helianphora minor. O lenei ituaiga o laau e oʻo atu i le 5-8 cm. Ole tele ole Heliamphora laiti e ola lautele, e faʻaopoopo atili ai masini. Faʻasoa lelei, e fuga i le tausaga atoa. O fugalaau laiti a Heliamphora e maua ai le lanu vali mafiafia. O laulaau o le laau e mama ma lanu mumu lanu mumu.

Heliamphora heterodox (Helianphora heterodoxa)

I lalo o le natura masani, o le heliamphor o le heterodox e mafai ona tuputupu ae uma i luga o mauga ma i le maulalo. O le a mafai ona ia avea ma teuteuga taua o le florarium: lau lanu mumu e tu mai le laau i totonu o ona aiga lanumeamata. E tele ni iniseti e mafai ona tosoina ai le koko o le nectar, e mafai ai e le fale ona fafagaina ma tausia se foliga maloloina i ona luga. E gafatia le lelei o le vevela, ae manaʻomia le tele o le fafaga.

Heliamphora sacciform (Helianphora foliculata)

Helianphora foliculata o se tasi lea o meaola faatoa maua. O le foliga o le lau e fuafua ai le igoa o le laau. Laʻau lanu meamata ma vela lanu mumu. E toetoe a tutusa le lautele.

I nofoaga masani, o le heliamphora sacciform e tupu i nofoaga maualuluga maualuga. E le fefe o ia i matagi. E mafai ona ola i tafatafa o vaʻa vailaʻau i luga o lona nofoaga, ae naʻo le taumafanafana. I lenei tulaga, e tatau ona mautinoa le faʻamalosia lelei o le faʻasusu ma le faʻafefe.

O fugalaau e papaʻe, o nisi taimi e lanu piniki.

Heliamphora bristle-lauulu (Helianphora herpida)

Helianphora herpida o se ituaiga fou na faatoa maua talu ai nei e le au fai togalaau. E tele mea lelei mo le tuputupu ae i le fale. O le Heliamphora o le lauulu e lauiloa i se lanu masei: o laulaau e mafai ona lanumeamata, o isi e lanu mumu, o isi e fiafia i mata ma se lanu lanumeamata lanumoana ma fusi tui. Helianphora herpida e vave ona ola, ma avea ma vaovao mafiafia. Ae, e le fiafia o ia i le gafa. Fugalaau, e pei o le tele o heliamphors, e paʻepaʻe pe piniki piniki.

Heliamphora pulchella (Helianphora pulchella)

Helianphora pulchella ei ai se lanu lanu muamua. E i ai la latou lanu paʻu ma se lanu violē. E le gata i lea, o le liliuina o laulaau e le mumu, pei o isi ituaiga, ae papaʻe. O le maualuga o laau e faalagolago i tulaga tuputupu ae: mai le 5 i le 20 cm. O fugalaau a heliamphora pulchella e papaʻe ma se lanu piniki. O le aʻa e mafai ona oʻo i le 50 cm.

Heliamphora purpurea (Heliamphora purpurascens)

Heliamphora purpurascens ei ai lau matagofie ma le matagofie o laʻau paʻu ma toetoe lava o le lanu.