Laʻau

Guernia

Le ituaiga o fiafia guernia (Huernia) o le aiga Gore (Asclepiadaceae). E tusa ai ma le tele o punaoa, e faʻaopoopoina ai le 40-60 ituaiga o meaʻai o loʻo faʻatusalia e le soʻo. I le natura, e maua i latou i vaega papaʻe o Aferika i Sasaʻe ma Aferika i Saute, faapea foi ile Peninsula Arapi.

O se uiga iloga o ituaiga uma o ituaiga e le maualuga tele, e faʻalaina i le pito i lalo o le aʻa, lea e fai ai le tele o vao. O lea la, e mafai ona sili atu le maualuga o le laau i le 2 pe 3 taimi. O lapisi lamolemole mafiafia e 4-10 foliga, ma i luga o ia mea o nifo maamaʻai o se foliga foliga. O ia nifo e iai le lautele, ma e mafai ona oʻo ile 1 centimita i le uumi. O le pito i luga o pupuʻu e leai se paʻu e susulu, lamolemole, ma i ituaiga eseese e mafai ona valiina i lanu eseese mai le lanu enaena ma le lanumeamata.

E totogo le laau i le taimi o le taumafanafana ma le amataga o le tautoulu, ma le umi o le fuga e eseese mai le 2 i le 3 masina. O fugalaau e aoina i mea e le maua pe nofofua, o loʻo i le vaega pito i lalo o le pupu i totonu o le nifo (lua-tausaga poʻo le tuputupu aʻe faaletausaga) latalata i lona faavae. Pipi laiti i le uumi, e pei o se tulafono, ausia le 5-20 millimita. O sopo tetele e tuʻufaʻatasia e maua ai le lanu tele. Latou te faia se lapoʻa lautele ma se limasini lima e lima lobes, ae o nisi ituaiga o meaola e toe faʻafeiloaʻi atu i le mea e faʻafeiloaʻi ai lobes. E le faʻaalia petals, ma o loʻo loloto i totonu o le gaʻo, lea o loʻo i ai foi totoga gafa. I ituaiga eseese, o le corolla e eseese lanu ma foliga. O lea, mo se faʻataʻitaʻiga, i nisi o meaola atonu e foliga mai o se ipu loloto po o le logo, aʻo isi atonu e foliga mai o se mea e faʻafefe ai le mafiafia po o le fetu. I le tele o ituaiga meaola, o le sosogi le manogi o le gaosiga e sau mai fugalaau.

Guernia Care i le Fale

O lea ituaiga o laau e matua le lelei lava i le tausiga ma e oo lava i tagata e leai ni poto masani e mafai ona ola saogalemu.

Malamalama

O lenei mea totino e faʻamatalaina ma o lea e manaʻomia ai se nofoaga ma le malamalama lelei. Ia, pe afai o le togavao i le afiafi ma taeao o le ao o le a paʻu. Mo le tuʻuina atu, e sili atu le sili ona lelei i le manaʻoina o feniketi o le itu sisifo ma sisifo. A tuʻuina i le faamalama i saute, o le ae manaʻomia se paolo mai le la i le aoauli i le taumafanafana. Afai e te tuʻuina i luga o le faamalama o le itu i matu, o lona uiga ona o le le lelei o le moli o le togavao o le a faʻaloloa, ma o le fugalaau atonu e le tupu.

Faatasi ai ma le amataga o le tautoulu ma le taumalulu, o le fugalaau e manaomia se malamalama atili i ni mea faapitoa faapitoa.

E taua le manatuaina o le guernia o se amio masani o se tulaga tumau o le malamalama. Ma o lona uiga afai e te liliuina se laau totō i tafatafa o lona faga poʻo le alu i se nofoaga e ese mai le malamalama (mama pe sili atu le pogisa), ona vave faʻafefeteina lea o puaʻa ma ua fuga mai fugalaau.

Tulaga o le vevela

I le tau mafanafana, o se fugalaau e tupu maualuga ma e atiina ae i le vevela o le 22 i le 27 tikeri. Mai le ogatotonu o le tautotogo seia oo i aso Setema talu ai, ua fautuaina e lafo i le auala (i le faapaologa, i le togalaau), filifili se nofoaga e puipuia mai le timu i se paolo malu.

I le taumalulu, o lea ituaiga laau e manaʻomia le manaia. E sili pe afai e teuina le vevela i le maualuga e 5 i le 10 tikeri.

E faʻafefea vai

I le tautotogo o le tautotogo-taumafanafana, o le vai inu e tatau ona faʻalelei. Guernia e le manaʻomia se taimi umi lava. Mo lenei mea, e tatau ona faʻamagoina le masini e tusa ma le ½ vaega. E leai se tulaga e tatau ona faʻamalo i le vai i totonu o le eleele ma faʻaaogaina le suavai. O le mea moni e faapea o lenei mea e mafai ona mafua ai le atinaʻe o le pala i luga o le aʻa ma fatuga, ao fugalaau lava ia i lenei tulaga ua maliu pe a ma le lua aso.

I le taumalulu, e tatau ona e suavai leaga.

E masani lava pe'ā maeʻa le taimi o le tau mo se mea tuʻufaʻatasia, e mafai e fugalaau fugalaau ona fetaiaʻi ma se faʻafitauli e pei o le le susuina o le susu mai le eleele malulu. I lenei tulaga, o tagata fugalaau fugalaau ua fautuaina e fautuaina atu i se tasi tamai togafiti. I totonu o se atigi loloto ma lava le lautele, e tatau ona e sasaa vai ma faatofu ai se ipu i totonu. A maeʻa le 20-30 minute (pe a le toe i fafo mai le fuʻa), e tatau ona aveese mai le vai. Faʻamama faʻaeteete uma mea uma. Ona tuʻu lea o le fugalaau ma faʻafeinu i le masani masani o le taumafanafana.

Totogi

O lenei suamalie e toʻafilemu ai le le maualalo o le maualuga o le suamalie, o le mea lea, e le manaʻomia le faʻamamaina atili.

Faʻafefiloi o le lalolagi

O se mea e tatau ai e tatau ona faʻafefe vai ma lelei le ea, ia vaʻavaʻa, sina alkaline ma maua se eletise o le pH 7.5-8.5. Mo le totoina, e mafai ona e faʻaaogaina se paluga suamalie o le eleele, ae fautuaina e sasaa sina vaega o le iliili (laʻitiiti mai le 3 i le 4 millimita). O lenei paluga e mafai ona faia i ou lava lima. Mo le faia o lenei mea, faʻafefiloi laupepa ma le palapala-soddy ground, tamai iliili ma le oneone tele.

Mo le totoina, ua fautuaina e faaaoga se mea maualalo, ae lautele, ona o aʻa o le laau ua lafoaia, ae ua tupu tele vave. Aua nei galo e fai se alavai lelei alavai e faʻaaoga pebbles pe faʻalautele le palapala mo lenei mea.

Laʻei pito sili

Ua fafaga le laau mai le amataga o le tuputupu ae malosi seia oo i le faaiuga o le taumafanafana 1 taimi i le 4 vaiaso. Mo le faia o lenei mea, faʻaaoga fomaʻi faʻapitoa mo gaʻo ma cacti. I le taimi o le taotoga, e leai se manaʻoga e fafaga le laau.

Faʻatauga auala

E mafai ona faigofie ona faʻalauteleina e ala i le vavae ese. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona vavaeeseina ma le faʻaeteete mai le tina tina ma tuʻu i fafo mo le 2 aso e faʻagogo ai. Ona totōina lea i le faʻafefiloi o eleele. I le avea ai o se tulafono, e fuga le fatu i le tausaga lava e tasi.

Ia Mati, e mafai ona e lulu fatu i se paluga o peat ma oneone. Aʻo le germination, o le fagu e iai fatu e tatau ona tuʻuina i totonu o se moli tioata lanu.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

Fautuaina le faʻatulagaina o tausaga i le tautotogo. I lenei tulaga, o se atigipusa e sili atu le lapoa o le a sili atu nai lo le muamua. Ua fautuaina e le au faifaatoaga fugalaau e te aveeseina le tuai, ua le toe tupu ma toe faafou le guernia mai le vavae.

Pests ma faʻamaʻi

E masani lava ona totoina e se mealybug i luga o se fugalaau faapena, ma manao ai i se mea e le mafai ai. E fautuaina e taulimaina ia ituaiga meaola faalafua ma iniseti faapitoa (mo se faataitaiga, Aktara poʻo Intavir).

O le masani masani o le maʻi ma le aʻa. Pe a aliali mai, guernia, e pei o se tulafono, maliu. I lenei itu, e tatau ona fafaga lelei le laau ma aua nei galo e faatulaga taimi malogo.

O ituaiga autu

I le fale, e totoina e fugalaau fugalaau se fuainumera tele o eseesega o ituaiga o guernia. I le taimi lava e tasi, faʻafetai i tagata faʻatoʻaga, o se numera tele o hybrids ma ituaiga na fananau mai.

Guernia o Kenya (Huernia keniensis)

O lenei mea totino e faʻapitoa. E umi lava lona umi (tusa ma le 30 senitimita) o loʻo fusi ai ni 'upega ma ni' afa e lima. I luga o le ivi o loo i lalo ni nifo malolosi. O le inflorescences e aofia ai fugalaau e 2-5 fugalaau, valiina i le lanu mumu-lanu mumu. O le vavalalata toetoe lava faʻamaufaʻailogaina o se vaʻa tele e tolu-senitimita le lautele. I luga o lea mea e umi ona nifo (mata o sepals), ei ai le foliga o se tafatolu, aʻo tupu ae latou toe punou. I totonu ma tua atu o le vavao ua ufitia i le tele o fafo-papillae.

O lenei meaola e tele ituaiga eseese, e eseese, e pei o se tulafono, i foliga ma le tele o le corolla. O le fugalaau o le ituaiga o Grandiflora e i ai lona lautele ile 5 senitimita, ao le Globosa o loʻo i ai se pipili o le corolla.

Guernia striped (Huernia zebrina)

O lenei manatu e matua faʻatusatusa. O lea la, o le maualuga o le maualuga e na o le 10 centimita, ma le lautele e 2 senitimita. O vaovao mama e manino lelei le ivi, e 4 vaega. O le i ai i totonu o se paolo malulu, o le aʻa e liu lauulu lanumeamata, ma pe afai e fesiitai i le la - i le lanumeamata lanumeamata. Fugalaau nofofua ei ai lona lautele tele (e oʻo atu i le 7 simita). O foliga o le corolla e le masani ai. O le mea lea, o le lamolemole o le paʻu, e valiina i le maroon, e alu i se mama faʻapipiʻi masani (toetoe o se sulu) o le lanu tutusa lava. Mai i lalo o lenei mama se faʻailoga lautele e lima-faʻailoga, e aofia ai vaeluaga o se lanu samasama, i luga o le fogaeleele o loʻo i ai le tele o faʻasalaga paʻu.

Guernia tele-fruited (Huernia macrocarpa)

O lenei meaola e tele-siʻitia. O lona fausiaina, e valiina i se lanumoana lanumoana, i le susulu o le la i le lanu violē, ma oʻo atu i se maualuga e 20 centimita. E iʻu i luga o le mama le ivi e 7 e fai ma nifo laititi. E i ai uma fugalaau e tasi ma i latou na aoina i mea laiti laiti ifo o le 2-5 vaega. O se laʻititi laʻititi e lua-senitimita le lautele o loʻo i ai se foliga lautele. O le foliga o le lima o se pentagoneti masani, ae o loʻo i ai ni nai tamai pulou i le nofoaga o le tuputupu ae vavalalata. E i ai se lanu e le mafaamatalaina, lanu, ae o loo i ai se miti ese.

E i ai ituaiga eseese e eseese i le lanu o le fugalaau lava ia, faapea foi ma foliga o cloves.

Guernia ova poʻo le matuitui (Huernia aspera)

O lenei ituaiga meaola e tutusa foi le lapopoa, ae o ona fasi ie afu (15 millimita le lautele). O lapisi lanu meamata e 5 ivi. O le televave o le nifo o nifo e toetoe lava o le nila mai le faavae. Fugalaau e toʻatasi pe o se vaega o faʻaupuga (2-5 vaega). O le foliga o le tui o le corolla e tutusa le foliga-e pei o le logo, ma o le lima o se fetu masani e lima-lima. I totonu, o loo valiina se lanu mumu-lanu mumu, ma i luga o le fogaeleele e tele naua le tuputupu ae, o le palanesi o le paolo lanu faapena.

O le eseesega i le va o ituaiga i le lanu o fugalaau e mai le lanu uliuli i le lanu mumu.

Guernia primrose (Huernia primulina)

O lenei ituaiga meaola e mafai ona iai le tuputupu aʻe malosi. O le vao e mafai ona oʻo i le maualuga e na o le 8 simita, aʻo le mafiafia o ona aʻa e 1.5 simita. O se tagata matua matutua e mafai ona oʻo i le 30 inisi. E vali fagu pe fa-lima itu i luga o lanu lanu uliuli. O tamai nifo e vavave agai agai i le pito. Ole umi ole pedicels e 2.5 simita. O fugalaau e masani ona avea ma vaega o mea e tutupu (3-8 i le tasi). I totonu o le paʻu o loʻo valiina i le paʻu, ma o lenei mataʻetaʻe e matua motusia lava. O le lanu samasama-lanu samasama e aofia ai vaeluaga-tafatolu afa na tuʻufaʻatasia ma faʻailoga. O le paʻu i le lautele e mai le 2 i le 3 senitimita.

Guernia tautau (Huernia pendula)

O se vaaiga lautele lenei. O ona laʻau pa'ū e oʻo atu i le umi o le 150 senitimita. O lapisi faataamilomilo e iva le 9 inisi. O io latou luga e toetoe lava a le mafai ona iloa, aʻo le nifo e foliga e le o ni ogaumu tele lava. O fugalaau e laʻititi, e na o le 2 senitimita le lautele. O vaega ia o le maualalo o le faʻavaivai (mai le 2 i le 5 vaega). O le laʻau mumu-paʻu e foliga tutusa i foliga o se fetu lautele (toetoe lava o se pentagon), ae o ona avega ua toe faʻafefeteina. O le uila o le paʻu o loʻo valiina i totonu o se paolo pogisa, toetoe o le uliuli-paʻu.

Guernia spiny (Huernia hystrix)

O lenei meaola e sili ona fiafia i ai. O le vao e laʻitiiti, o lea, e maualuga lona 5-12 senitimita, ae lautele - 30 senitimita ma sili atu. Lafoaʻi paleni popogonal tile e mamafa mafiafia nifo i luga. I le umi o le uʻamea e oʻo i le 6 inisi. Corolla e foliga tutusa i foliga o se manulele. O le mea lea, o le sepals e matua tigā lava i tua, aʻo fesoʻotaʻi atu la latou faufautua i le pononcle, ma o le mea na mafua ai ona fausia se togi faapitoa poʻo se moli, lea e pipii atu i se lautele (diameter o le 1.5 centimita). E le gata i lea, i le pito i luga o le corolla e tele ni aano o manu, o vaomatua mafiafia, papillae, e ausia le umi o le 3.5 i le 5.5 millimeters, lea e foliga mai ai le fugalaau e prick-shaggy. Le lanu o fugalaau faʻatasi ai ma le papillae e lanu, paʻepaʻe.

Guernia pilar (Huernia pillansii)

O se vaaiga sili ona manaia. Faʻafetai i puʻu, o lenei puʻega tutusa e tutusa ma le cactus e valiina i se lanu lanu meamata ma e iai ni nila mafiafia e liu mumu mai le la. O le limite o le mama e 1.2-2 centimita, ma o le umi e 20 centimita. I luga o pou, e pei o se tulafono, e i ai mai le 9 i le 16 i latou (o nisi taimi e sili atu), ona o le mea e foliga mai o le ogatotonu (e toetoe lava a fesootaʻi le tasi i le isi). O nifo i le pito i lalo e faʻasao i le taimi lava e tasi, e matua vavalalata latalata i le pito i luga ma tuʻu ai ni pito i lalo o le afa centimeta, ma faʻapupula ai le vaomatua.

O fugalaau e foliga tutusa ma se fetu, ae na o le liua mai le gutu o le gutu, ae o se fuainumera tele o tuputupu ae umi-papillae i luga o sepals e faamalosia ai lenei tutusa. Fugalaau e mafai ona valiina i lanu eseese, mo se faataitaiga, samasama, lanu enaena-ulaula, ae o isi e tupuga mumu i luga o le lanu samasama, pe vice versa. O le tau o le corolla e mafai ona ese mai le 2.5 i le 5 senitimita.

Guernia boleana

Lanu lanumeamata lanumeamata o lenei laau i le maualuga e tusa ma le 10 simita. O fugalaau samasama samasama ua teuteuina i se laʻau tele o lanu paʻu. O le sepals e faʻaaogaina i le ½ vaega ma faia ai se mea lautele. O le vae vae i le corolla e lua-senitimita lona lautele ma le foliga o se fetu e lima-lima masani.