Fugalaau

Rosemary savali i luga o le paneta

Muamua, o le a tatou malamalama pe o le a le rose.

Rosehip (lat. Rosa) o se laau toto e aofia ai le silia ma le tolu selau ituaiga e aofia ai le rose rose, lea na viia e le tagata mo le tele o seneturi.

I le avea ai o se rosa, e masani ona tatou faʻaaogaina fatufuga vine i le tele o seneturi e le au faifaatoʻaga. E tusa ai ma le tele o punaoa, o loʻo i ai mai le sefulu i le limasefulu ituaiga ituaiga i le lalolagi.

I lenei tusiga o le a tatou talanoa e uiga i le tufatufa o le ituaiga o Rosehip (Rosa).

Rosehip i archeology

O uluaʻi suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo maua mai i le Paleocene (sosolo mai le 66.0 i le 56.0 miliona tausaga talu ai) ma le Eocene (e aofia ai le taimi mai le 56.0 i le 33.9 miliona tausaga talu ai).

I Europa, o loʻo iai foi le tuai ona maua mai Oligocene (amata 33.9 ma faaiʻu 23.03 miliona tausaga ua mavae) i Pliocene (amata 5.332 ma ua maeʻa le 2.588 miliona tausaga ua mavae). O le mea sili ona taua i Europa o toega o Rosa lignitum, Rosa bohemica ma Rosa bergaensis. O nei ituaiga o meaola umi e totoe naʻo le ituaiga o suauʻu.

Laʻau felafolafoaʻi o se laau faʻaumatia Rosa lignitum © Michael Wolf

O le mea e leaga ai, faʻalagolago i le mea o iai ma le taimi na tulaʻi mai ai le ituaiga Rosehip (Rosa), faʻapea foʻi ma le atinaʻega o ona tuaa. Ae ui i lea, na muamua tufatufaina atu le rosa i le itu i matu o le lalolagi, ae ina ua maeʻa le Miocene (amata 23.03 faaiu i le 5.333 miliona tausaga talu ai), o le tau na matua lelei lava le siitia atu o Rosehip i le itu i saute.

I na aso anamua, e mafai ona maua le vao vao i soo se mea: i fanua, i totonu o vaomatua o Europa Tutotonu, i luga o papa ma alavai, i luga o gataifale ma papa. Talu ai ona o tagata e manaʻomia le fanua mo le faʻatoaga, o vaomatua ma laau talatala, e aofia ai le rose vao, e tatau ona avanoa. Mo lenei mafuaʻaga, e tele ituaiga o fuga o le rose ua leiloloa e faavavau, ma o nisi o ituaiga o loo i lalo o le taufaamatau o le faʻaumatia atoa. Mulimuli ane, na siitia atu e tagata le maile i o latou nuu ma fanua totō.

Faʻasalalauga ma faʻaoga

O le rosehip genus e salalau i vaega eleele ma le gataifale o le Northern Hemisphere; e masani lava ona maua i vaega maugā o le sonoa o le vevela. O nisi ituaiga o rose vao e taatele mai le Arctic Circle i le itu i mātū i Etiopia i le itu i saute. I le konetineta o Amerika - mai Kanata i Mekisiko. O tulaga lelei mo Rosehip o loʻo i le Metitirani. O le tele o ituaiga o le ituaiga o Rosehip (Rosa) o loʻo i ai le tele o tufatufaga.

  • O le rosa o le pulupulu (Rosa acicularis) e mafai ona maua mai itulagi maualuga o le Northern Hemisphere i le motu ma atumauga o Iapani.
  • Togatogo (Rosa canina) o loʻo maua i atumauga o le Caucasus i Asia Tutotonu i Iran.
  • Togatogo o May (Rosa majalis) e sili atu ona masani ia i tatou e pei o Rose o Me. Tufatufaina mai vaega o Scandinavia i le ogatotonu o Siberia.
  • O le vao vao leaga (Rosa spinosissima) o le tupuaga o le tele o ituaiga o Roses. E alu ese mai le Atelani i le Vasa Pasefika, ma faʻasolo atu lona ala i se tasi o konetineta aupito tele - Eurasia.

I totonu o vaega laiti, o rose lianas, lea e lauiloa foi o le aʻea o rosa, e sili ona taatele. O nei fomu e tumau pea. I le itu i matu e mafai ona e vaʻaia ni pepa faʻavae. I le avea ai o se tulafono, o nei ituaiga o Rosehip ei ai fugalaau paʻepaʻe ma faʻalavelave faʻapitoa.

O le tele o le faʻaaogaina o le vao vao ma ona ituaiga o meaola ma fatuga, na taʻitaʻia ai i le mea moni, i lalo o tulaga lelei latou te salalau, faʻamalieina ma taufetuli i itu uma o le equator.

Red-brown rosehip (Rosa rubiginosa) © Sebastian Bieber

O le taimi nei e mafai ona faʻafeiloaʻi le rose vao i se faʻalapotopotoga faʻapitoa e ola ai poʻo se vaega. O le Rosehip e taatele e pei o le togi i ituaiga uma o vaomatua. E mafai ona maua i autafa o vaitafe, i punavai ma vaipuna, i laufanua ma mauga. E mafai ona e feiloai ia te ia i luga o le sami ma i le steppe.

Faʻafefe o le vao e le fefe i le maualalo o le vevela nai lo