Laʻau

Nephrolepis - faamama le ea

O le lautele e talitonu o le nephrolepis e avea ma se ituaiga o ola "faamama o le ea". Aemaise lava, e talitonuina o lenei laau e mafai ona gauai ma vavae ese vavao o mea leaga pei ole xylene, toluene ma formaldehyde. E le faʻaaogaina ai lenei mea totino ma vailaʻau e ulufale ai i totonu o se potu tapuni faatasi ai ma le ea e ave e tagata.

E le gata i lea, e talitonuina o le nephrolepis e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o microbes i luga o le ea e mafai ona feaveaʻi e ala ile vaalele. O se taunuuga, o le potu o loʻo i ai le nephrolepis e sili atu ona faigofie le manava. O le faitau aofaʻi o tagata Guyana e faʻaaoga laʻau elefipolo laʻi lua e puʻeina manua ma tipi.

Ua siitia Nifaelolepis. © Piotrus

Ua taʻua Neprolepis o se tasi o manulele sili ona matagofie. E sili atu le tuʻuina i totonu o se potu na o oe. Afai o le nephrolepis e vavalalata vavalalata ma isi laau totino poʻo meafale, e mafai ona faʻamaʻiaʻi laulaʻau matala.

Neprolepis (Neprolepis) o se genus of ferns o le aiga o Lomariopsis, ae i nisi faʻavasegaga ua aofia ai i le aiga Davalliev. O le igoa o le ituaiga e mafua mai le upu Eleni nephros (νεφρός) - "fatuga" ma lepis (λεπίς) - "fua", i le foliga o se faapaologa.

O le genus Nephrolepsis e aofia ai le tusa ma le 30 ituaiga, o nisi e ola i nofoaga tatala ma o lea e lelei ai le susulu o le la. Ua ola Naplolepis i nofoaga o le vevela i Amerika, Aferika, Southeast Asia ma Ausetalia. I fafo atu o le motu, o le nephrolepsis o loʻo maua i Iapani ma Niu Sila.

O faʻapuʻupuʻu puʻupuʻu o le laau e tuʻuina atu ai pine faʻalaulele e faʻapipiʻi ai lau laʻau fou. Cirrus lau, tausia o le tuputupu ae o le tuputupu ae mo le tele o tausaga ma ausia le umi o le 3 mita pe sili atu. O togafitiga a Nephrolepis o loʻo i pito o veins. E faʻasolosolo pe faʻaloloa i le pito, e pei o le nephrolepis genitalia. Faʻasolosolo pe soʻosoʻo, faʻapipiʻi i le tasi le pito pe faʻapipiʻi i luga o le faavae. Vaʻavae o vaitausaga eseese i totonu o le siʻosiʻomaga lava e tasi. O meaʻai e laiti, faʻatasi ai ma le tele poʻo le itiiti ifo o le vaʻaia o le moega.

Nifaelolepis loto. © Forest & Kim Starr

I le faʻaopoopoga i le masani masani e faʻaaogaina ai meaʻai, o le nephrolepis e faigofie ona faʻasaoina vegetatively. I luga o latou rhizomes, e leai ni laupepa o laufanua, o le vevela o lo o ufiufi ai pa laau, e talitutusa ma fuamoa. O se mea lelei tele lea e faʻaleleia ai meafaigaluega. I totonu o le tasi le tausaga, e mafai e se tasi laau ona fausia se sili atu i le selau mea fou. O nisi o ituaiga o lenei ituaiga e maua mai i le fesoasoani a le fatu, lea e tele naua i luga o lalo o pulou eleele - stolons.

Faʻapitoa

Lulu: O Nephrolepis e afaina i fulufulu vevela; o le vevela i le taumafanafana e tusa ma le 20-22 ° C, ma i le taumalulu e le laʻititi ifo ile 13-15 ° C. E le taliaina toleniga.

Malamalama: O le nofoaga mo nephrolepis e tatau ona matua susulu, ae o le ufiufi mai le susulu o le la, e mafai ona talia le paolo malulu malamalama. E mafai e Natrolepis ona ola i nofoaga pogisa, ae o le vao o le a suavai ma leaga.

Faʻasa: Faʻamasaga na o vai inu e leai ni salu. Faʻaleleia i le tautotogo - e tele i le taumafanafana, faʻalelei i le taumalulu, ae o le palapala e tatau ona susu i taimi uma. O le aʻa ua afaina mai le pusa i le taimi, lea e faigata ai ona vai; i lenei tulaga, o le susu mai le paleti ua fautuaina.

Fertilizer: Faʻaofuofu pito i luga faʻamalosi vai mo fale laʻau teuteu i totonu ole mai ia Me ia Aukuso ile lua vaiaso. Po o le faʻaaogaina o le fugafulu vaiaso.

Faʻamamaga o le ea: O Nephrolepis, e ui lava i lona tumau, e le faʻafefe lelei le ea vavalalata, ma o lea e manaʻomia ai le faʻaleleia soo. O le lelei o le vevela e tusa ma le 50-55%. E talafeagai le tuʻuina o le laau mai faʻamalama ma maʻa.

Xiphoid nephrolepis. © Mokkie

Suiga: O le suʻeina o loʻo faʻatinoina i le tautotogo, na o le taimi lava e faʻatumu ai aʻa. O le palapala e tatau ona i ai sina tali malie. Laʻau - 1 le vaega o le turf, 1 le laʻau lau, 1 le paʻu o le peat, 1 le vaega humus ma le 1 vaega le oneone.

Tofiga: Toe faʻaleleia e ala i le vaevaeina poʻo le tuʻuina atu.

Tausiga

Na fiafia Nephirolepis i le malamalama, e aunoa ma le susulu o le la.

O le nofoaga sili mo le tuʻuina atu o ni faamalama i se itu sisifo poʻo sasaʻe. I luga o faamalama ma se tulimanu i saute, ua tuu ese mai le faamalama mai le faamalama po o le faataapeapeina o le malamalama ma se fasi pepa lamolemole po o se pepa (gau, tulle, pepa feʻalo).

I aso vevela mafanafana, e mafai ona ave i totonu o le ea (faletalimalo, togalaau), ae tatau ona puipuia mai le la, mai le timu ma le ata. Afai e te le maua le avanoa e tuʻuina ai laau i fafo i le taumafanafana, ona tatau lea ona e faʻavavevave le potu.

I le taumalulu, o nephrolepsis e maua ai le malamalama lelei. E mafai ona e faia se moli faʻaopoopo e faʻaaoga ai moli uila mo lenei faʻamoemoe, tuʻuina i luga o le laau i se mamao o le 50-60 cm mo le itiiti ifo ma le 8 itula i le aso. I le taumalulu-tau malulu, e tatau foi ona faʻamalosi le potu, ae tatau ona aloese mai faʻataʻitaʻiga.

Mo le alualu i luma alualu i luma ma le manuia o le nephrolepis i le tautotogo ma le taumafanafana, o le vevela aupito sili ona lelei e tusa ma le 20 ° C, i le vevela i luga atu o le 24 ° C, e tatau ona i ai le maualuga o le susu, talu ai e le lelei ona taliaina i le vevela maualuga.

I le tautoulu-taumalulu, o le vevela sili ona lelei e i le lautele o le 14-15 ° C, atonu o le 3 ° C i lalo, ae i lenei tulaga, e faʻaitiitia le vai ma faʻafeinu ma le faaeteete ma i se vaega itiiti. O le mafanafana o le ea e afaina ai le laau, o lea ia fautuaina e aua neʻi tuʻuina i tafatafa o pitonuʻu o le mafanafana. E tatau ona aloese faʻataʻitaʻiga.

Ua siitia Nifaelolepis. © Kor! An

I le vaitau o le tautotogo ma le taumafanafana, e matua susu le nephrolepis pe a maeʻa le pito i luga o le masini. I le taumalulu, o le suāvai e faʻalelei, pe a maeʻa le aso poʻo le lua, pe a maeʻa le pito i luga o le meaʻai. E le tatau ona sili atu le susu o le meaʻai, o le eleele e tatau ona susu sina susu. Nifaelolepis e le o se mea maʻaleʻale i le faʻamago faʻafuaseʻi o se uʻamea e pei o isi ferns, ae e fautuaina pea e le faatagaina. E mafai ona faʻamago vaivai mai lenei mea.

E pei o ferns uma, nephrolepis e sili atu le maualuga o le susu. Mo ia, o le pulupulu e aoga i le gasologa o le tausaga. Fufulu ma inu lelei pe faʻaputuina vai. Mo nephrolepis, e tatau ona filifili se nofoaga ma le maualuga o le suamalie. Faatasi ai ma le malulu i totonu ole fale, e tatau ona faʻaleleia le suʻeina ia le itiiti ifo i le tasi, ma ia faʻaluaina faalua i le aso. Ina ia faʻaleleia le susu, e mafai ona tuʻuina le laau i luga o se paʻu i luga o le masi susu, faʻalautele le gaʻo po o maa. I lenei tulaga, o le pito i lalo o le ulo e le tatau ona paʻi i le vai.

O taimi taʻitasi, e mafai ona fufuluina ni nephrolepis i totonu o le fagu. O lenei faiga e faʻamamaina ai le pefu o le laau, ma faʻafefe atili ai le vaya, i le taimi o le fufuluina, tapuni le fagu ma se taga ina ia le oʻo le vai i totonu o le meaʻai.

Nefrolepis e fafagaina i le vaitau o le tuputupu aʻe i vaiaso taitasi ma le faʻaaogaina o le faʻalaʻau (1/4 - 1/5 o le masani) mo laau toto. I le autumn ma le taumalulu latou te le fafaga - fafagaina i lenei vaitau e mafai ona oʻo atu ai i se faʻamaʻi matautia o le laau.

O tamaiti laiti e totoina faʻatasi i le tausaga i le tautotogo, ma fatu matutua pe a uma le 2-3 tausaga. E fautuaina le suʻeina o le siaki i totonu o fagu palasitika e taofiofia le lelei o le palapala nai lo le palapala. I lenei tulaga, o ipu e tatau ona lautele ma maualalo, aua o le aʻa o le fern e tupu i le lautele.

Pe a manino le laiti o le ulo i le laau, e paʻu le lanu, ma o laulaau laiti e le ola lelei, e malogo vayas. A oʻo ina tupu aʻe i totonu o se ipu e 12 cm le umi, o le umi o le nephrolepis leaves e masani ona oʻo i le 45-50 cm. E maua foi le tele o faʻataʻitaʻiga, e oʻo atu i le 75 cm le umi o lau laʻau.

Xiphoid nephrolepis. © Mokkie

O le sui (pH 5-6.5) e tatau ona mama ma ia aofia ai vaega tutusa o le maualuga o le paʻu, fanua faʻasalalauina ma le lauʻeleʻele ma le faʻaopoopoga o le ponaivi (5 kalama i le 1 kg o le faʻafefiloi). E mafai ona tupu i luga o le peʻa 20 cm le mafiafia, faapea foi i le paluga o le 4 vaega o fanua o le eleele, o le tasi vaega o le peat ma le oneone. E aoga le faʻaopopoina o le malala i le eleele - o se mea lelei lenei o le siama. E manaʻomia le faʻaleleia lelei - e fiafia le nephrolepis ile eleele susu, ae e matua tiga lava mo le faʻasaina o le vai ma le faʻamamaina o le eleele. I le taimi o le gafa, aua nei ufiufi le ua o le uʻamea i le eleele - tuu le pito i luga o le uʻamea i luga o le palapala. I le taimi lava e maeʻa ai le totoina, faʻaleleia tele le laau ma mataʻituina le susu o le meaʻai mo le vaiaso ina ia le malolo lau laʻau pito i lalo.

Tofiga

Na faʻaleleia le au o Nephrolep e le spores (seasea), aʻafia o laʻau laʻau moa, vaevaega o le rhizome (vao), o nisi o ituaiga i stolons (tubers).

At totoina o laau mai ivifaia i luga o le pito i lalo o laulaau, ua totoina i le amataga o le tautotogo, pito sili ona lelei i totonu o se vasega pepe, ua vevela mai lalo, pe a tumau le vevela i le 21 ° C.

Tipi se laulaau o le laau ma fufulu ese meaʻai i luga o pepa. Liligi i totonu o le vasega pepe se vaega o alavai ma le folasia o palapala mo le luluina o fatu. Faʻamama lelei le palapala ma faʻasese le meaʻai i le mea e gata ai. Ufiufi le vasega pepe i le tioata ma tuu i se mea pogisa, mafanafana. I aso uma, aua le aveeseina le ipu malamalama mo le ea mo se taimi umi, ae aua le faʻamago le eleele. E tatau ona teuina le vasega pepe i le pogisa seia oʻo ina tupu mai laau (o le a tupu lenei mea pe a mavae le 4-12 vaiaso). Ona faʻafeiloaʻi atu lea i se mea matagofie ma aveese le ipu. A ola le laau, afifi, ma tuua le mea sili ona malolosi i se mamao e 2.5 cm mai le isi. O faʻataʻitaʻiga talavou e atiaʻe lelei pe a maeʻa pe a maeʻa, e mafai ona faʻavasegaina i totonu o ipu ma le eleele peaty - 2-3 laau taʻitasi.

I le faaopoopo atu i laulaau, o nephrolepis e fai ai le eleele lapisi laʻau lauolaolalea e faigofie ona maua. O le tele o fuālaʻau (pata) o loʻo lolomiina i luga o le eleele o le isi ipu ma ni pu poʻo ni fasi uaea. Faʻasalaga o le tipi e tatau ona i ai ina ia susu ai le meaʻai i totonu o le ulo. Pe a tupu le taʻele ma maua ai ni vayas fou, e vavae ese ma le vaʻavaʻai mai le tina.

A oʻo i le totoina o nephrolep tagata matutua ia Fepuari-Mati, e mafai ona e faʻaeteete vaelua le mea sili ona lelei, ae na o le mea e vaevaeina vaega taʻitasi ua i ai se tulaga tuputupu aʻe. Afai ei ai se tasi o le tuputupu ae pe latou te toalaiti, e le mafai ona e vaevaeina le laau, e mafai ona oo atu ai i le oti. O fualaau talavou pe a uma le fevaevaeaʻiga e le vave amata ona tupu. O vaega taʻitasi vaevaeina ua totoina i totonu o se isi ipu, ua ufiufi i se pusa palasitika, tuʻuina i se mea manaia mafanafana (e aunoa ma le susulu tuusaʻo) ma faʻainu ma faʻafefeteina, e masani ona faʻamalo.

Ua faateleina le lototele o Nifaerolepis hearty tubers (stolons). O le tele oi latou e oʻo i le 2-2.5 m. O kulupu talavou e paʻepaʻe pe siliva ona o le tele o vaʻalele e ufiufi i luga o latou luga. Pe a vavaeese, e mafai ona vave tupu vave fatula i le taimi e aunoa ma se taimi malolo. E masani lava ona tupu se tasi o laau mai le tasi ipu. E masani lava ona i ai laulaau masani, e pei lava o lau o le tina.

Nifaelolepis loto. © Poco a poco

O aʻafiaga ono tutupu

O le maualalo o le vevela i totonu o le potu, lea e tau atu ai i le magoina o fautuaga a le vai ma o latou ala, ma e fesoasoani foi i le faʻamaʻi pipisi i le apogaleveleve.

Faʻasalaina le susulu o le la e mafua ai le mu o laau

Aua nei faʻaaoga sauniuniga e tuʻuina atu ai le lanu i lau.

Aua le faʻamalolo le laau i le tau o le taumalulu-taumalulu, e oʻo atu ai i maʻi le nephrolepis.

Mo le alualu i luma o le fern growth, e tatau ona faʻaaoga ia mea e faʻamalamalama ai. I le mamafa o fualaau toto e ola le lelei ma mafai ona oti - o le palapala palapala ma aʻa e le tupu.

Meaola

Ua siitia Nifaelolepis (Nephrolepis faaeaina)

Homeland - o motu o Asia i Saute. O se eleele poʻo se epiphytic herbaceous laau faʻatasi ai ma se mea vavalalata pupuu e maua ai se rosette tele, e oʻo atu i le 70 cm le umi, e tasi le fulufulu fugalaau lau i le apex. Lafoaʻi i totonu o le otootoga e faʻatauvaʻa, malamalama lanu meamata, pupuu. Vaega ("fulu") e vavaeeseina, dl. 5 cm po o le sili atu, i tafatafa o le pito i lalo o se maota mataʻutia. I le matua, o le laulaau ua liu samasama ma ua paʻu ese. I le itu pito i lalo o vaega, latalata i le pito, o loo i ai ituaiga eseese - i laina e lua i itu uma e lua o le vaeluagalemu. I luga o le rhizome, o le eleele e leai ni laulaau, o le vevela o aʻafia e ufiufi ai (paʻu) ua faia, e mafua mai ai ni laau fou. Soruses e lapotopoto, faatulaga i laina e lua i itu uma e lua o le vaeluagatotonu, latalata i le pito.

E tele ituaiga o togalaau i le aganuu, lea e eseese i le tikeri o le vaevaega o vaega.

  • Bostoniensis - o lenei ituaiga vave na maua ai le lauiloa i itu uma e lua o le Atelani, o lea i aso nei ua tele ituaiga o ituaiga o Boston, mo se faataitaiga, Rooseveltii (lautele, laulaau), Maassii (compact, lawn leaves) ma Scottii (compact, twisted pito o lau).

E i ai ituaiga eseese ma laʻau e lua-pine, lea o laʻau taitasi o le a felafolafoaʻi. E i ai ni fomu e tolu ma le fa taimi o laʻau faʻasolosolo solo, ina ia foliga mai le laʻau uma o le lacy. O nei lafulafuga Fugafuga (lua fagu leaves), whitmanh (tolu taimi le lapisi o le cirrus) ma le taiahi (e fa taimi o le cirrus leaves).

Ua siitia Nifaelolepis. © Jerzy Opiola

Heart Nephirolepis (Nephrolepis cordifolia)

Homeland - vaomatua ma vaomatua o loʻo i lalo o le lalolagi. E ese mai i mea na tutupu talu ai nei i tafatafa o gasegase e faia i lalo o le eleele (stolons), faapea foi laʻau e faʻatatau saʻo i luga. (I le tulaga o le maualuga N. o laʻau e faʻafefeteina) ma faʻasolosolo malie o vaega, e masani ona faʻafefe le tasi i le isi. I le aganuu talu mai le 1841

Xiphoid Nephrolepis (Nephrolepis biserrata)

Homeland - Amerika Tutotonu, Florida, motu sisifo o Atelanika. O lapoa e lapopoa, e sili atu le umi nai lo le mita, o nisi taimi e oo i le 2.5 mita. Leai ni fatu. O lenei ituaiga mea e sili atu ona talafeagai mo le gaosia o le lanu meamata nai lo potu.

O foliga o Nifae e foliga lelei e pei o se ampel laau ma e mafai ona tuu uma i totonu o se fagu masani ma totonu o se ato tautau. E fetaui lelei mo le tuputupu ae i totonu o fale ma potu i luga, ma totonu o faletaele, pe a iai se faamalama. Aua le faʻaaogaina vailaʻau e tuʻuina atu ai le susulu i lau.