O le togalaau

Tausiga mo tagata faʻalataina i le fale: aisea e le fuga ai?

O tagata Farapi sa lauiloa i Europa talu mai le 19 seneturi, ina ua faatoa aumaia i le konetineta. Ma, talu mai lena taimi, ua matua tupu aʻe lava e pei o se fale toto. I le taimi muamua e masani ai i lenei fugalaau, e tosina atu ai e tagata fugalaau i le matagofie o fugalaau fugalaau, teuteu i le tele o fualaau fugalaau, e ola e tusa ma le 33 cm. Ua lava le na o le tasi le fanua e totō i le fale ina ia manaia ai lona matagofie, aua e mafai ona nonoa i le taimi e tasi e oʻo atu i le 26 fugalaau tetele susulu.

I le aluga o taimi, i luga o lenei fugalaau, e tele ituaiga ituaiga eseese na atiaeina e ese mai le tina i ni ituaiga lanu eseese ma foliga.

Faʻafefeteina o le olaola: ituaiga

E foliga mai e manaia afuaga o le igoa o lenei laau. E tusa ai ma se tasi o manatu, o se igoa e le masani ai na tuuina atu i se tamalii taua, le Duchess o Northumberland, Charlotte Clive ("Clive"). Na iloa lenei tagata Igilisi i le lalolagi atoa e ala i le mea moni, o le taimi muamua lea ua fuga mai ai lenei fugalaau. E maitauina e le i saisai muamua ituaiga o laau. I aso nei, o le faʻalauiloa e lauiloa o se tasi o lauiloa sili ona lauiloa, lea e masani ona faatatau i le aiga matua.

I punaoa aloaia, o le laau e taua o Cape Civia, lea e fesootai ma lona nofoaga masani. O le mea moni, e toʻatele le au atamamai latou te iloa e mai le malo o Cape floristic le tele o laau toto na amataina. O lenei nofoaga o loʻo i le itu i saute sasaʻe o le konetineta o Aferika, i le mea o loʻo i ai le sili ona tele o lenei fugalaau. A o iai le tafaoga i lo matou atunuu, sa suia laitiiti lona igoa. Sa amata ona taua o ia o le meerkatsvetnaya, lea e fesootaʻi ma se lanu susulu o fugalaau. I totonu o vivo e iai lanu mai le mumu i le koko. Ma o le mea lea, e leai se mea e le masani ai, ona o le meerk o loʻo i ai se lanu o le lanu lanumumu.

O se tasi o foliga o le faʻalauiloaina, o le vao o loʻo tupu aʻe i vaega. O le mafuaaga tonu lenei e aofia ai i le vaega o laau e leai ni laau, lea e aofia ai tagata lauiloa fugalaau e pei o Zamioculcas ma Sansevier. O laʻau o le faʻalauiloa e i ai le tino ma le mafiafia o le fausaga, i le tautotogo o latou lanumeamata lanumeamata, ae i le aluga o taimi latou te maua ai se pogisa sili ona pogisa, ma iu ai ina pogisa lanumeamata. O laau e 14 tausaga le matua e masani ona i ai pe tusa ma le 30 laulaau, e ono eseese le umi ma lautele e faalagolago i le ituaiga.

  • Clivia Gardena. Na i ai lenei ituaiga na amataina ai le masani o Egelani ma le aufaʻatasi. O lenei mea na faafaigofieina e le vaegaau a Europa, o le na aumaia o ia i luga o le fale o Albion. O le taua tele e mafua mai i le Major Robert Garden, o lana auaunaga sa faia i Natal, o se itulagi o le konetineta o Aferika.
  • Clivia cinnabar, poʻo sina mea itiiti. Faatasi ai ma ituaiga o laau i totonu, o lenei ituaiga o tagata sili ona lauiloa. Cinnabar agaʻi o se laau maualuga ma e mafai ona oʻo i le maualuga o le 60 cm. O le fugalaau e faʻaloloa, 10-20 fugalaau e pei o ni fugalaau e ola ai luga. E aoga le iloa o le cinnabar e taʻua o le paolo mumu. Clivia cinnabar e tulaga ese i le masani ona maua maualuga i luga o mauga, aʻafia i nofoaga e maualuga i le 600-800 mita i luga aʻe o le sami.
  • Clivia citrin. O se aganuʻu le vavaeeseina o nei fugalaau e avea o se vaega o le ituaiga vine, ma na maua i le faaiuga o le 18 senituri. O le i ai o le tele ma le foliga tutusa, o le laau e foliga manaia le faafetai i le faamalu o le faamalu e fausia ai fugalaau o se leona ese lemoni. I lenei ituaiga o faʻalauiloaina, fua o lanu samasama ua tupu.
  • O Kalaivia e matagofie. O lenei ituaiga ua maua ai le gauai o tagata fugalaau fugalaau ona o ona foliga le masani ai. O le laau toto e tupu i foliga o se laau, e oʻo atu i se maualuga e tusa ma le 30 cm. I luga o le tasi piluncle, e tusa ma le 60 fugalaau fugalaau o se lanu mumu-mumu e mafai ona nonoa.
  • O Kalapi e malosi. O lenei ituaiga o faʻalauiloa e sili ona iloagofie i totonu o ona aiga. Faataʻitaʻiga o tagata matutua, e pei o se tulafono, e maualuga le maualuga e oo atu i le 180 cm, lea e fetaui ma laulaʻau lautele ma fugalaau tetele.
  • Avea Clivia. E le o se mea e sili ona manaia i fuaitau. I le matua, e tusa ma le 2 mita lona maualuga, Aferika i Saute o lona natura masani.

Tausiga Tausi

E tusa ai ma tulafono faʻavae o tekinolosi tau faʻanatura, faʻamalosia e tatau ona maua ai le faʻafeinuina lelei, faʻamalamalama lelei ma le usitaia o le taimi o totoe. O le mea lea, o le a galue malosi le tagata e faʻaauau le fale e faʻatumu uma nei tulaga.

Lulu ma moli

I le natura, e leai se laau totō e tasi e mafai ona tupu aʻe e aunoa ma se malamalama. E le o se faʻasalaga ia Kiliata. E fautuaina e tupu i le itu i sisifo poʻo le itu i sasae o le fale. Ae e tatau ona puipuia mai le susulu o le la, a leai o le a taitaia ai le mu i luga o laulaau. O le mea lea, afai e filifili e tuu se fugalaau i le itu i saute, ona tuʻuina atu lea o se ata i le aoauli.

E mafai ona ola Kalapi pe a manaʻomia. i lalo ifo o le malulupeitai, o lenei mea o le a taʻitaʻia ai ni tapulaa faapitoa: o le a faasolosolo lemu lemu e pei o laau totō ua tupu i luga o le la. I le faʻaopoopoga, o le vavalalata i lalo o le faʻatupulaia o tulaga faʻatupulaia e masalomia

I le tau mafanafana, e lagona ai e le nuʻu le lelei i le vevela e leai se maualuga maualuga atu i le 25 tikeri. O suiga tetele i le maualuga o le a tupu i le tautoulu: ia Oketopa, o itula o le ao e amata ona faaitiitia, o lea e le toe toaga le laau ma fausia le malosi e alu ai i se malo malolo. Mai lenei taimi, ua fautuaina e faatumauina le vevela e maualuga atu nai lo le 12-15 tikeri. I faailoga muamua o le faapipiiina o fugalaau, e tatau ona faateleina le puleaina o le vevela. O le faʻatumuina o nei aiaiga o le a mafai ai ona faʻalautele ma sili atu le tele o fuālaau. O le faʻataunuʻuina o le tuputupu ae o le maulasea e mafai ai e oe ona teuina se fugalaau i le taumafanafana i luga o le faletusi.

Faʻasaina ma le faʻamafanafana

Kiliata, lea ua tupu i totonu, e mafai ona lagona le mafanafana e tusa lava pe i le ea. Ae le o se mea sese faʻapipiʻi taimi. E moni, iinei e tatau ona e matua faʻaeteete ma faʻamautinoa o le susu e le maua i totonu o le laʻau.

O lenei mea e mafua ona o uiga o le tino: o le faʻalauiloa e aʻafia i le vaega o laau totō o loʻo i ai laʻau laʻau, o le mea lea, pe a oʻo mai le susu ia i latou, e amata ona faaputuputu ma i nisi taimi e mafua ai le pala. Ina ia aloese mai na taunuuga le lelei, e fautuaina mai lea taimi i lea taimi e solo le lau laulaau ma se ie susū.

O Clivia o se togalaau e gafatia ai le lāmala, ae o le vai vai e afaina ai lona atinaʻe. O le mea lea e tatau ai filifili le taimi tatau i le va o vaiina ia maua e le eleele le taimi e malogo ai. I taimi malulu, e tatau ona fetuutuunai le puleaina o le suavai, faʻaititia le tele o le vai e faʻaaogaina. Ae peitaʻi, afai e malolo le fale i totonu o le potu e faʻasaʻo ai le maualuga o le vevela, ona faʻafefeina lea o le vai e tusa ai ma le fuafuaga talu ai.

Fertilizers ma le faʻasusu

Fertilizing e aoga i soo se mea e totō ai le fale, e aofia ai le faʻalauiloa. E faapitoa lava lona manaomia o meaʻai i le vaitau o le tuputupu ae malosi, ma e sili ona lelei le faʻaaogaina o faʻamaʻi faʻamalosi faʻapitoa i lenei taimi. I nisi tulaga, e mafai ona suitulaga i mea faʻalaʻau, mo se faʻataʻitaʻiga, uʻamea, mullein, ma isi mea faapena. Ina ia maua le manaʻoga e manaʻomia, e manaʻomia aso uma e 10 aso. O le taimi mulimuli e faʻaaogaina ai fugalaʻau i le faaiuga o Setema, o lea, e amata mai ia Oketopa, pe a ulu le laau i totonu o se nofoaga malolo, aua neʻi faʻalavelaveina seia oʻo ina aliali mai le pu.

Toe gaosia ma le gafa

Ina ia aloese mai tulaga atuatuvale, e le manaomia le masani ona suia le nofoaga o le galueaiina o le lalolagi. O le mea lea, e tatau ona e faʻaeteete i le filifilia o se nofoaga mo ia. O le faaiuga e faia se faʻasologa o mea totino e tatau ona fuafuaina lelei, e pei o lenei taotoga matua faʻaleagaina le laau. Ina ia ausia le tele o fugalaau o lanu, e fautuaina e totoina i totonu o se ulo e fetaui lelei. Afai na toto muamua le fugalaau i totonu o ipu lapoa, e tatau ona e onosai seia oʻo i le fauina o fugalaau muamua.

O le mea pito sili ona talafeagai mo le tuputupu ae o le atinaʻe i le fale o se fagu paepae. O lenei filifiliga e le o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, talu ai ona o le aʻa o le tino ua fausia i totonu o le laau i le loloto. I le filifili ai e ola i totonu o se fagu e faʻaaoga i lalo, o le ae le ausia le mea e manaʻo i ai, ona o le a lagona le le fiafia i totonu o le lalolagi.

E leai se mea taua saʻo le totoina o le taula.

  • aua neʻi faʻaloloto loloto i totonu o le palapala: e sili atu le lelei pe afai o le laulaau atoa o loʻo i luga o le eleele;
  • E taua foi le gauai atu i le tuufaatasiga o le eleele, lea e tatau ona i ai se fausaga manino ma le malamalama. E pei o le eleele, e mafai ona e faʻaaogaina se faʻafefiloi ua saunia i luga o le eleele o le togalaau, peʻa ma le oneone, lea e ave i le fua faatatau o le 2: 1: 1. I le leai o se eleele totō talafeagai, e mafai ona e faʻaaogaina soʻo se paluga o le paluga o le paluga faʻapitoa e saunia mai le vaeluagalemu;
  • vaega e pei o le paʻu laupapa, malala, vermiculite poʻo le perlite e mafai ona faaopoopo i le totoina o le faʻafefiloi.

O auala autu o le fausiaina o le lalolagi i le fale o mea nei:.

  • Vaega o le vao. O tagata matutua e faʻamaonia le 4-5 tausaga le matutua i le taimi nei ua leva ona iai a latou tama. A maeʻa ona faʻatali mo le taimi pe a oʻo le fuainumera o laʻau i luga o lālā e oʻo atu i le 4-5, latou te amata vaevaeina auala mai le uterine plant and transplant into pots individually. I aso muamua pe a uma le totoina o laau, e manaʻomia e laau laiti ona tausia ma le faaeteete, muamua o mea uma e aafia ai le faʻavaivai. Afai e te faia se mea sese i le masani o le vai, ona i ai lea o se tulaga matautia o le sasaaina. E sili ona lelei i le totoina o laau toto pe a uma ona tupu.
  • O fatu. O le tele o fai togalaau o loʻo galulue i le fale le auala e faʻalauteleina ai le faʻalauiloa e ala i le lūlūina o fatu. Ae ui i lea, atonu e le talafeagai mo le amataina o faifaatoaga ona o faigata i le faʻatinoga. O se faafitauli matuia e ono mafai foi ona avea ma se mea moni e manaomia e le laau se tele o le malosi e fua ai fatu, o le mafuaaga lea ua matua faaleagaina ai.

Tuputupu ae tuputupu aʻe

I le avea ai o se tulafono, o le tausia lelei o meaʻai i le fale e le mafua ai le tele o faafitauli i tagata fai fualaau, ae peitai, i nisi tulaga, e ono iai foi ni faigata.

Aisea e le fuga mai ai?

O lenei tulaga e masani ona mafua ai le popole mo le toatele o tagata e fiafia i fugalaau. Ae ui i lea, e tatau ona muamua muamua ia malamalama o le totoina o laau e faatoa mafai ona totoina mo le 2-3 tausaga. Aʻo le i luma o lenei fale, ma le tausiga lelei, e leʻi fusia muamua fugalaau, ona faia lea o aiaiga mo le malolo malosi mai ia Oketopa ia Mati-Aperila. Ae o le mea muamua, pito i luga o laʻau ma fugalaku-potassium faʻamalolo e tusa ai ma faatonuga. O le a latou tuʻuina atu le meaʻai i elemene talafeagai mo le totoina o fatu. Afai e te fafagaina Clivia i le tele o taimi i le faʻamaʻiina o le suka, o le a tupu mai ai le tele o laulaau, ae leai se fugalaau se tasi e tupu.

Aisea ua i ai se pupuʻu puupuu?

O nisi taimi ei ai tulaga e le maua ai le taimi e faʻapipiʻi atoatoa ai le puʻu ma le pulupulu. E foliga mai e pipii o ia i le va o lau. E masani lava e mataʻituina lenei mea pe a leai se mea totino e maua ai se laau. Ma, e foliga mai, tatou te talanoa e uiga i le le lava o le potassium ma le fulukalama, ma e faalagolago i ai le fugalaau. O le mea lea, i le sauniuni o le laau mo le taotoga, e tatau ona folasia le phosphate fertilizers i le eleele.

E mafai foi ona faʻamatalaina i ni tulaga malulu i le taimi o le fausiaina o le limasusu. O le mafuaʻaga mo lenei mea e mafai ona avea ma se faʻataʻitaʻiga poʻo se pa'ū puupuu i le vevela i lalo ifo o le 12 tikeri, ona o le fuga o le fuga na vave faʻaitiitia i lona atinaʻeina. I le vaʻaia o le amataga o le faʻatūina o le aū, e te manaʻomia i le aso e tasi toe faatulaga le laau i se nofoaga mafanafanaOna faʻafefea lea ma le faʻaeteete ma faʻafefe.

Faaiuga

O Clivia o se tasi o laau manaia mataina ua leva ona ola malosi mo le silia ma le seneturi. O fugalaau e tele lava ina filifilia le faasili mo le tuputupu ae i le fale, ona o lona le lelei. Ae ui i lea, e oʻo lava i lenei mea moni e le o se mafuaaga tonu lea e tausi ai i le lalolagi e aunoa ma le amanaia o ona foliga. Faʻaaloalo i tulafono o le galueaina o mea taufaatoaga ma le tausiga e tatau, a leai o le ae feagai ma nisi o faigata. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le amataga, e le toe fusia fugalaau. I lenei tulaga, e tatau ona e iloa le mafuaʻaga ma faia nisi fetuunaiga i le tausiga.

Faʻasalalau ia Kiliata i le fale