Isi

Fale faʻapitoa o faʻamalolo o le musika auro

E i ai loʻu laʻau tele o musika auro, pe a vavae ese mai se tuaoi agalelei. Sa ia fautuaina foi e le aunoa ia te ia se fugalaau, fai mai o ia e fesoasoani mai le tele o faamai. Faʻamolemole taʻu mai ia i matou e uiga i mea faʻamalolo o le musika auro? E i ai sona faʻalavelave mo le faʻaaogaina?

O se laau manaia o se mumu auro e iai laulaau lanu meamata ma laumiumi umi, totogo ma felafolafoaʻi, o se tasi lea o mea tuai o laau i totonu. Sa ia fiafia i le mamalu faapitoa i totonu oo matou tinamatua, o le na togafitia le aiga atoa i ni mea mai le laau. Ma i lenei aso o lenei fugalaau e le maumau lona lauiloa, aua o loo i ai se mana faamalolo manaia e mafai ona laveaiina ai se tagata mai le tele o mai.

I suʻesuʻega faasaienitisi, o le mumusu auro e lauiloa o le tino manogi.

O le a le aoga?

O mea faʻamalolo o le musika auro e faia ai e le fomaʻi se fomaʻi faʻapitoa faaleaiga, o loʻo i ai i taimi uma ma o le a fesoasoani e faʻafeiloaʻi soʻo se faʻamaʻi, e pei o le talavou ma le tele o faafitauli "tausaga". O le vailaʻau faʻasaina o loʻo i totonu o laulaʻau, o aʻa ma aʻa o loʻo i ai se aafiaga lelei i le tino o le tagata, ma e taua le taua o taimi faapena:

  • e faʻamalosia le maualuga o le kulukose ma le hemoglobin i le toto;
  • faʻamāmā le faʻasalaga ma faʻavave le faʻamaʻi manuʻa;
  • faʻamalosia le faʻaogaina o le toto i le bronchitis;
  • faʻanoanoa le tiga o le faʻaʻi;
  • faʻaleleia le lelei o le vaʻaia ma le myopia ma le mamao;
  • togafitia faʻamaʻi paʻu (herpes, togi ma vae vae, fusi ma faʻamala), e pei foi o le malulu ma mu e oʻo atu i le 2 tikeri o le mamafa;
  • tauivi ma le gasegase, gallbladder inflammation ma cholecystitis;
  • faʻamāmāina le faʻaleagaina o le faʻafefete i totonu o le ate;
  • fesoasoani i le faʻaumatia o le pipili ma le malosi;
  • faʻamāmā ai faʻasalaga;
  • faʻaitiitia le faʻaaliga o le atherosclerosis;
  • aveese le tiga ma le afaina i faamai o sooga (arthritis, osteochondrosis, gout);
  • faafaigofieina faaaliga o osteoporosis ma radiculitis;
  • fufulu le paʻu.

O le maualuga o le faʻaogaina o meaʻai i le vaega faʻaauau o le laau e ausia i le tautoulu.

O ai e le tatau ona togafitia i se pulou auro?

O le togafitiga o le musika auro e le talafeagai mo tagata uma, ma mo nisi vaega e masani ona solia le faaaogaina o le laau e fai ma vailaau, aemaise lava i totonu. E aofia ai:

  1. Tamaiti.
  2. Tamaitai i tulaga.
  3. Tina pepe.
  4. Tagata mamaʻi.
  5. Tagata e iai faʻamaʻi o le prostate poʻo le fatugao.

Faʻamataʻuga e ono aʻafia ai

O le kalamu manogi o se tasi lea o laau e sili ona malosi e faʻaaogaina i vailaau faʻasoifua. O le faʻaaogaina o sauniuniga i fale e saunia i luga o lona faavae e tatau ona matua faʻataʻitaʻiina, talu ai o le fugalaau oona.

O faʻamaoniga e solia le atunuʻu, pe o iai aʻafiaga i le itu, o faailoga nei:

  • se fomaʻi faʻafefe i le paʻu ma le fula o le mucous membranes;
  • faaitiitia le leo timbre (faʻaauau) faʻatasi ai ma le faʻaaogaina faʻapipiʻi o tupe;
  • tiga o le ulu
  • vaivaiga lautele;
  • tale (malogo);
  • toilalo o mea faʻalogo (faafitauli i le mafaufau).

Afai a le itiiti ifo ma le tasi o faʻamatalaga ua faʻaalia, faʻaaoga le togafitiga.