Fugalaau

Vaʻaia faʻatafunaina o loʻo siomia ai i tatou

Faatasi ai ma le selau ma selau o afe o laau laau ua iloa i le lalolagi, e tusa ma le 10,000 afe ituaiga o meaola e manatu oona i tagata. E oʻo lava i le pito sili ona masani o le natura, e mafai ona e maua ni laau e ono lamatia. Ioe e le tatau ona e fefe ia i latou, ae e tatau ona e iloa ma faʻaaloalo ia te ia. Soʻo se tagata e tatau ona mafai ona vaʻaia fualaau oona masani mai mea masani ina ia le iloa ai le mutia le iloa po o fua susulu e le afaina ai.

Laʻau oona ua taʻua o laau e aofia ai mea oona e ono lamatia ai le tino o le tagata ma meaola i totonu o aiga.

O le suʻesuʻega o fualaau oona e taua tele e le gata i le manatu o le puipuia ma le togafitia o mea oona poʻo le puipuia o le tino o le tagata, ae ia malamalama foi i le fesuiaiga o meaola ma fuafua ai le faʻaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasolosolo e aofia ai i totonu o ia laau.

Laʻau vavalalata (Conium maculatum). © Hornbeam Arts

O laau leaga e eseese aafiaga i luga o tagata. E mafai ona avea ma mea oona pe a faʻamalosia pe mu le paʻu i le faʻafesoʻotaʻi ma laulaau. O le faʻamaʻiina e mafai ona mafua ai vaivaiga, vevela, tiga i vaega eseese o le tino, faʻaaliga vaaia ma le faʻalogo, ma i mataupu sili ona ogaoga - faʻamaʻi ma le oti. E i ai foi se eseesega i le taimi mulimuli ane ai o foliga o le oona e aliali mai - i nisi tulaga o minute, ae o isi aafiaga o mea oona i luga o le tino e mafai ona iloa pe a mavae ni nai aso.

Laʻau oona:

O laau leaga e le o ni malo mai atunuu mamao, o le toatele oi latou e tutupu i totonugalemu o Rusia, e le mafaamatalaina ma seasea ona gauai atu ia i latou. Lea ua vaeluaina le puipui (Conium maculatum) e talitutusa lava ma le pasesa, e i ai le mumu mumu i luga o le aʻa, e tupu aʻe i vao vao ma ua taʻua o se vao vao. Ma iinei cicuta (fua oona) ola i eleele lafulemu i autafa o vaituloto ma vaitafe, masani i totonu o le vai. Ua faʻasalalau lauʻau i laulaau ma laʻau vavalalata vavalaʻau ma faamalu o fugalaau fugalaau papaʻe.

E fa (Cicuta virosa). © Andrea Moro

Faʻatau (Cicuta virosa) poʻo cicuta - o se tasi o laau aupito sili ona matautia, o vaega uma o ia mea, aemaise lava le rhizome, e aofia ai cycutotoxin ma isi palaloids malolosi. O le palaloid oona i le hemlock o le solofanua manu, lea e maua ai le aafiaga tutusa e pei o le vailaau oona. O faailoilo o mea oona i nei laau totō o le faʻavevesi, o se tulaga e le iloa, o le maʻi pipili e muta i le faʻamalosi faʻafuaseʻi.

O le faʻalavelave e mafai ona muta ma faʻaaoga i le fale o le meaʻai (Taxi baccata) o se vailaau togafitiga. E oʻo lava i manu vao e mafai ona faʻasaina nila o le vavao o loʻo i ai se alkaloid o lafoga. O lenei alkaloid e aʻafia ai le faʻaogaina o le tino.

Talu mai le vaitau o le 1990, na faʻaogaina ai alkaloids mo le fausiaina o vailaau faʻasaina i togafitiga faʻapitoa.

Olela ole pepe (Taxus baccata). © naturgucker

Plantor-oil plant (Ricinus) e masani ona tupu aʻe e avea o se mea teuteu taʻitasi. O ana fatu tetele e foliga mai o se mea e tatau ai. E le na o se punavai o le suauu castor, ae o loʻo aofia ai foʻi le enzyme o le enzyme - o le mea lea e mafua ai le paʻu o le tino.

Plantor oil plant (Ricinus communis). © F. D. Richards

O le manogi ma foliga vaaia o laau oona o loʻo fautua mai i nisi o taimi, ma o nisi taimi e natia ai, o le lamatiaga e taufaamataʻu ia i matou e faʻafesoʻotaʻi ai. O se piniki piniki ma le lanu violē e mafai ona fasiotia se tagata. I totonu o pusa Colchicum autumnum (Colchicum autumnale) colchicine e faʻapupulaina, lea e tutusa lona malosi e pei o le arsenic. E piniki pinisi, peCatharanthus pink (Catharanthus roseus), po o le Pink penisinkle foi e afaina, ae o ana palaloids malosi e faʻaaogaina i vailaau faʻaonapo nei e avea o se sui sooupu.

Catharanthus pink, po o Pink Periwinkle (Catharanthus roseus). © Carl Lewis

I totonu wolfberry (Daphne mezereum), lea e faaosoosoina ai le mumu i luga o le laau, o loo i ai le filafesa maphini ma le resine meserine, lea i le uluai laasaga e mafua ai se lagona mu mumusu i le faai, oona matuitui i le gutu, vavao ma le fula o le laulaufaiva. A e faamemelo i le tautotogo o fugalalalalalalala o se tafa, aua nei gauia pe solo ese se lala ma ou nifo, o le mea sili lea ona matautia.

Daphne masani (Daphne mezereum). © kras3

Lanu moli lala lili o le vanu (Convallaria) e matautia foi. Glycosides lili o le vanu, numera, faʻatau aʻafia le pao o le fatu fatu, o le tino ma le manava. E oo lava i le vai i totonu o se atigi mea e tu ai nei fugalaau o se mea matautia.

Lili o le vanu (Convallaria). © Irina Durnova

I le faaiuga o le taumafanafana i le vaomatua e mafai ona e feiloai ai uliuli mata (Paris) - o se lanu uliuli ma le lanumoana i le va o lau lapopoa. Ia mautinoa e ui a e savali i totonu o le vaomatua, e le vaʻaia e lau fanau le lavavao mo laumei po o lanu.

Faʻaeteete e uiga i laau totoa ma fualaau suamalie, seivagana ua e iloa tonu le ituaiga o laau latou te i ai!

O le vavalo mata e fa-lau, pe o le vavalo e masani lava (Paris quadrifolia). © Ruud de Block

O loʻo aofia ai le alkaloids hyoscyamine, le scopolamine ma le vailaʻau suamalie, lea e faʻapogai ai le fausiaina o mea, faʻamalosaga, loto momomo ma le valea. O se vaega itiiti o nei mea i aso anamua sa faʻaaogaina mo le tigā tiga i taimi o taotoga.

Black belena (Hyoscyamus niger), pei o pateta, e patino i le aiga nightshade. E ola i luga o le pito i tua o fanua ma fanua vavao. O le maualuga o lenei laau oona o le tusa ma le 1 mita le umi, o le paga o le gaogao ua aliali mai i fugalaau lanu samasama. A maeʻa ona toto, o pusa paʻu paʻepaʻe papaʻe ma fatu lanu e foliga mai i luga o le paʻu. O tagata e togafiti nei fatu e faamamā ai le nifo, lagona le mago io latou gutu, latou te le tautala ma pupula pupula, o le mafaufau e mafai ona liua. O nei lava faailoga e foliga mai i lanu mumu. pogisa uliuli ma tisaʻi pogisa.

Black Belena (Hyoscyamus niger). © Rolf Muller

I luga o eleele ma otaota vao suauu, e sili atu le le sogisogi, ma e matautia tele le paʻi atu i fugalaau. Fualaau aina "pupu - otaota" e aofia ai le palloid daturine, lea e aofia ai foi le palu.

O isi laau mai le nightshade aiga e matautia foi: belladonna, tautua taulaitu, tapaa mai Amerika i Saute ma Coca Peruvian.

Datura masani, poʻo Datura e manogi (Datura stramonium). © NYSIPM

Mataʻutia i tagata ma ugweed, mai ana 'au oona e le mafai ona e faia ni paipa pe faʻapala. Hogweed leaves faʻamalosi tino o loʻo mu i le la. Latou te gaioi foi i le paʻu tagata ma Laʻau vavalaʻau Caucasian ma laʻau-vaʻeseʻeseʻesea.

O fualaau suamalie ma le tele o pata, latou te gaosia ai glycosides matautia ma fuālaʻau taua e faʻafefe ai le isu, larynx ma mata. Ma o le sua suamalie e tau atu i tiga matuitui i le manava. Faatasi ai ma buttercups e tele naua fualaau oona: Adonis, Hellebore, puʻe, lumbago, Faʻamatalaga faʻapitoa ma isi laau.

Packache blackening (Pulsatilla nigricans). © Adam Gor

Ae o laau oona e le gata ina afaina, o le tele o ia mea e aoga. I totonu o tagata faʻataʻitaʻi i Rusia, e tusa ma le 160 ituaiga o laau oona o loʻo faʻaaogaina.

Opium Poppy, poʻo fualaau momoe (Papaver somniferum). © tanja niggendijker

E faigata ona mafaufau o se Initia fiafia nati nati o le pele o loʻo i ai se pepa malulu, lea e mafai ona tupu ai le abscesses i luga o le paʻu o se tagata. I Initia, o lenei vailaʻau e faʻaaogaina e puipuia ai mea faufale mai papa.

Tropical fua mango aoga ma manaia le tofo, ae o le manogi o ona fugalaau e mafai ona mafua ai se mea e oso ai i totonu o se tagata. O le paʻu mama, lala ma le ogalaau o le mango o loʻo aofia ai mea manogi, lea e paʻu ma paʻu i luga o le paʻu.

E mafai ona e faʻamaua oe ma moe papa moe. O pusa e leai ni pusa ma poppy ovary ua afaina i fua oona.

Celandine e aofia ai foi le sua susu, lea e mafua ai ona mu i luga o le paʻu. Faʻalavelave faʻalavelave e maua ai le suka celandine pe a ulu atu i le manava. Celonela alkaloids o loo suʻesuʻeina nei mo le faʻaaogaina i vailaau faʻasaina e pei o le taofia o le tuputupu ae o le tino.

Telelandland tele (Chelidonium majus). © fifeflora

E tatau ona malamalama o le tele o vailaau oona e le o se lamatiaga matuia i le tulaga o fesoʻotaʻiga faʻafuaseʻi ma i latou. E tele mea e faalagolago i le fua o le latou faʻaaogaina. I le avea ai o se tulafono, e mafai ona inuina fualaau oona pe afai e te faʻaogaina mo oe lava, e aunoa ma le faʻatalanoaina o se fomaʻi, e faavae i luga o le fautuaga a "tagata malamalama."

O a mea ofoofogia
Ua faʻapipiʻi le lalolagi i maʻa ma fugalaau!
E leai se fiber i le lalolagi
O le mea na te le mitamita ai
O le ae le maua se faavae,
O fea e leai se mea sese.
E aoga uma, i le ala, ae le o le taimi -
O faʻamanuiaga uma e avea ma mea leaga.
Mo se faataitaiga, o nei fugalaau fugalaau:
Tasi se tasi oi latou, o le isi e leaga.
O ona lanu ei ai se manogi malosi,
Ma i lau ma aʻa - le mea sili ona malosi.
Ma vaeluaina o tatou agaga i le lua
O le agaga o le agalelei ma le leaga o le fiafia.
Ae ui i lea, i nofoaga e manumalo ai le tiapolo,
Pogisa e leai se paʻu

"Romeo ma Juliet," William Shakespeare.
Faʻaliliuga a Boris Pasternak.