Laʻau

Tsikas - ola ola

Ua faaliliuina le igoa Eleni Cykas (Kykas) o lona uiga o pama, e foliga mai, ona o le tutusa o nei laau. O le isi faʻaliliuga e mai le Igoa Eleni mo le inu o le kameke, lea e aofia ai le sago, e maua mai i le cycads. Mai lava i taimi muamua, o tagata atumotu o loʻo totoina ni laʻau pama, ma faʻaaoga foi vao vao e maua ai le malo (sago).

Tsikas (Cycas) o loʻo taatele i le lautele - mai Saina ma Iapani i Initia ma Atumotu o le Pasefika ma Ausetalia. O le tele o le eseesega i fuaitau o ituaiga meaola o loʻo mataituina i Asia i Saute. E tasi le ituaiga o Cycas o loʻo maua i Madagascar ma le talafatai i sasae o Aferika.

Laʻau tuai i luga o le paneta. Cycas (cicadas) e faatatau i fossils ola, aua o mea ia o totoe o se vaega tele o laau, ua salalau solo i le lalolagi. I tulaga masani, e ola tele cycas i laau tetele.


© iavovo

I le genus Tsikas, poʻo Cycas e aofia ai ituaiga 10 ituaiga o laau o le aiga o Zamiev. Tufatufaina i motu o le itulagi i sasaʻe (Initia, Atumotu o le Pasefika, Mascaren, Madagascar, Sri Lanka, Java, Sulawesi, New Guinea, Penisula Peninsula, Northland Australia).

O sui o le ituaiga e masani ona i ai i se vavave, pupuu, e oo i le 1.5-3 m (o le 10 m) le ogaumu, e masani ona faʻasao; o le lalolalo ma le pito i luga o le itu e sili atu i luga. O se ogaumu ma se paʻu mafiafia, o se lautele lautele o loʻo aofia ai le tele o le malolo, faʻafefiloi ma paleni ma toega o gaʻo laʻau. O lapoa e lapoa, e oʻo atu i le 3 mita le umi, pine, itiiti le masani ai bicinnatus, e taʻitasi i le taʻitasi pe sili atu foi, e tu i le pito i luga ma fefaʻatasi ma laʻau matala e ufiufi ai i totonu o le fatuga (2-3 tausaga tumau); o laʻau laiti (pe a foliga mai) e paʻu, pala, mulimuli ane - faʻasaʻo, leai; laupepa laupepa, laina laina-lafoaʻi, faʻasalalau, paʻu. faatasi ai ma le tasi na atiina ae le vevela ogatotonu (e aunoa ma le laugutu), leai, ma se manoa malosi, atoa, e le masani ona suluina; e aupito sili ona maualalo i latou i totonu o vao talatala.

Laʻau vao. Cones (megasporophylls - fafine ma microstrobils - tane) e faʻasolosolo pe tu latalata i le apex, tasi pe tele.

O le tele o le paʻu (e oʻo i le 45%) e faʻaaogaina i le totonugalemu o le ogalaau cicassa ma i fatu, e alu e sauni se oloa faapitoa - sago, lea e masani ona taʻua ai nei laau o le "ogalaau o le sago". I lona tulaga masani, o vaega uma lava o le laau e afaina, ae mo tagata o loʻo nonofo i le lotoifale o loʻo faʻaaogaina auala faʻavae o le sauniuni o le sago, o se meaʻai taua lea.

I totonu o laau e pei o laau pama, o le cicasa o se tasi o nofoaga muamua. E leai se mafuaʻaga i se tasi taimi na faaseseina ai e le tagata Suetena o Karl Linney, e pei o se tagata foliga ese, le igoa Latina mai le upu Eleni kyak, ma "tuu" faatasi ai ma isi laau o le perosi i totonu o ana pama.

Pe a faʻatau le cicasa, e tatau i se tasi ona manatuaina o lenei mea o se mea e sili ona taua, e manaʻomia ai le usitaia o tuutuuga o le taofia. E sili atu le le totoina o se laau mo le totoina o fugalaau fugalaau.


© TANAKA Iutaiayoh

Faʻapitoa

Luga: I le agavaʻa, o le cicada e faʻafefe lelei le fesuiaiga o le vevela, e tupu aʻe i totonu o potu malulu ma malulu. I le taumalulu, o se mea manaia i le vevela o le 12-16 ° C, pe a ma le 8 ° C. E fautuaina i le taumafanafana e toe fetuunai le fagu ma Cycas i luga o le faletusi poʻo totonu o le togalaau, i se nofoaga o loʻo i ai le malamalama malamalama mai itu uma ma le puipuiga mai le matagi.

Malamalama: O le susulu malosi o le malamalama, ma i le taumalulu ma le taumafanafana e teuina i le nofoaga sili ona susulu. E fetaui lelei mo le itu i saute ma saute sisifo.

Faʻatau: Faʻateleina i le tautotogo ma le taumafanafana, faʻalelei i le taumalulu. Tsikas e le faʻafeiloaʻi le faʻasaina o vai i totonu o se fagu. Pe a faʻafeinu, e le tatau ona faatagaina le vai e ulufale atu i le au o le cicas, aua o loʻo i ai lau laʻau, ma le susu e mafua ai le pala.

Fertilizer: A o faagasolo le vaitau o le tuputupu ae malosi - mai ia Aperila ia Aokuso, e fafagaina le cicas i le lua vaiaso faatasi ai ma le faʻapitoa faʻapitoa mo pama poʻo isi mea faʻaleleia mo gaioiga i totonu. E le tatau ona aofia ai faʻamaʻi masima ma magnesium.

Faʻamamaga o le ea: E fiafia o ia i le ea malulu, o lea e te manaʻomia ai le faʻaleleia masani, aemaise i le taumafanafana ma le taumalulu i le taimi o le mafanafana. E mafai ona e tuʻuina i se taimi i lalo o se mafanafana mafanafana, ufiufi le eleele i totonu o se ulo ma se pusa paʻu.

Suiga: O laau talavou e totoina i luga i le 5 tausaga i le tausaga, e sili atu i le 5 tausaga - i le mavae ai o 4-5 tausaga. Soʻo - 2 vaega o le uʻamea-turf, 1 vaega humus, 1 le laʻau lau, 1 le vaega o le peʻa, 1 le oneone oneone ma nisi o malala. Lelei lelei alavai. Pe a faʻavasegaina, e taua tele le le o loʻo tanumia i le eleele.

Faʻafouina: Tamaiti e foliga mai i le ogalaau a le tina. A maeʻa ona aveese le pepe, o le vaega o loʻo faʻasusu i le paʻu poʻo le paʻu. Ua faʻamago le pepe mo ni nai aso ma totoina i totonu o le paluga o laʻau ma le peat soil ma le oneone, faʻafefeteina lelei, sina susu ile palapala. E sili ona lelei le faʻaaogaina o le mafanafana o eleele ma aʻafiaga aʻa. O loʻo faʻalauteleina foi i fatu - ma le vevela palapala. O le a na o le tasi le masina poʻo le lua o le a tulaʻi mai.


© TANAKA Iutaiayoh

Tausiga

Tsikas e fiafia i le malamalama felafolafoaʻi, faatasi ai ma se aofaiga o le susulu o le la, e talafeagai mo le tuputupu ae i faamalama o sisifo ma sasaʻe, e mafai ona ola i le faamalama i matu. I pupuni o le itu i saute i le taumafanafana, e fautuaina e puipui le cicada mai le la susulu. I le taumafanafana, e mafai ona e tuu le laau i le ea, i se nofoaga e puipuia mai le aoauli. Ia manatua e fautuaina le masani lelei o le laau i se tulaga fou o le malamalama.

O tulaga saʻo ole vevela e taua tele mo cicasa. I le vaitau o le tautotogo-taumafanafana, o laau e sili ona lelei le mafanafana (22-26 ° C). O le vevela aupito sili ona lelei i le taumalulu-taumalulu mo Tsikas faʻapipiʻi 10-12 ° C, aua o le Tsikas e sili atu ona maualuga le maualuga - 16-18 ° C. Afai o le taumalulu e le maua ai le mafanafana i le oona, e maʻi, ma atonu o le a leiloa nisi o laulaau.

O le cicada e faʻamalūlū lemu mai le tautotogo i le autumn, e mafai ai ona faʻagogo le masini i le loloto ile 2 i le 4 cm, e faʻatatau i le tele o le ulo, ae taofia ai le faʻamalolo umi. I le taumalulu, e sili atu ona faʻafeinuina i latou nai lo se isi lava taimi, ao faagasolo lenei vaitau, e sili ona lamatia le faʻaleleia o le suavai. E faʻamaʻaina le suavai i le vai vevela, faʻafefe i le vevela o le potu.

Tsikas e fiafia i le maualuga o le susu, e fautuaina e faʻapala i taimi uma ma vai malulu, vai inu i le vevela o le potu. E mafai foi ona e tuu se fagu ma se laau i luga o se palanikeke ua tumu i le susu mafolafola lautele po o le peat. E mafai ona e fufuluina le laau mai lea taimi i lea taimi i lalo o se mafanafana vevela, ia mautinoa ia le pa'ū le vai i totonu o le ulo.

Mai le tautotogo i le tautoulu, e fafagaina ai le cicas i fualaʻau minerale mo pama i vaiaso uma. E amata mai ia Oketopa, o le laei pito i luga e faaitiitia ma e le sili atu i le tasi i le masina, ma mai le taumafanafana, e fautuaina le vavae ese o le faʻaaogaina. E le fautuaina le faʻaaogaina o fomaʻi ma masima ma magnesium.

Tsikas ei ai lona taimi malolo i le taumalulu. Ia i ai ni laau i se nofoaga manaia ma susulu. O le vevela sili ona lelei i le taumalulu mo Tsikas le malie i le 10-12 ° C, aua o le Tsikas e sili atu lona maualuga ile maualuga - 16-18 ° C. Suavai ma le faaeteete.

O faʻataʻitaʻiga talavou e totoina i tausaga taʻitasi, i tagata matutua e lava lea e sui ai le pito i luga o le eleele pe toe toto pe afai ua tumu le laau i totonu o se fagu. Mo le gaosiga, o le paluga eleele pei o le "pama" ua faʻaaoga, o lona uiga. o se faʻafefiloi o eleele vavao, laʻau, peʻa, humus ma le oneone i se fua faatatau o le 2: 1: 1: 1: 1. O le taimi aupito sili mo le totoina o le tautotogo, aʻo leʻi amataina le tupu fou. I le pito i lalo o le fagu e maua ai le suavai lelei. Ia manatua o le filifilia o se ipu, aua le taumafai e ave se pusa lapoa, taumafai e taofi le laau i totonu o le ulo, a le o lea e ono maʻi le cicada ona o le gaosia o le meaʻai.


© tanetahi

Tofiga

O togafitiga e faʻasalalau e fatu ma lālā o pupulelele o fufulu, o nisi taimi e atiaʻe i luga o ogalaau a tagata matutua. Amata le atinaʻe ma se pulufana o le ea, o le mea moni lava o se fatu axillary, o lenei fana e maua ai se pale paleni, ma o nisi taimi e aʻafia ai aʻa.

O faʻatoʻaga e mafua ai le faʻalaʻau faʻapitoa, faʻaleagaina i luga o le masini ina ia maua ai se foliga matagofie ma ni palealii po o se tele o mea totō e totō ai.

Pe a vavaeeseina le "pepe" o le nofoaga o le tipi o le a sausau i le malala ma faʻamago mo le 1-2 aso. "Fanau" ua totoina i totonu o le palapala o le paʻu, palapala palapala ma le oneone faatasi ai ma le faaopoopoina o penisini mama. Aʻo leʻi faʻamaina le aʻa i se auala talafeagai.

Laʻau e faʻaaoga pea mo le 2-3 tausaga; vave totogo 1.5-2 masina talu ona lulu.
Tulaga faigata:

Mai le susulu o le la, aemaise lava i le taumafanafana, e mafai ona maua ai le la, e tatau ona masani i le cicada.

O le laau e vave ona pala ona o le vevela ma le acidification o le soʻo. Ae maise lava le lagona lelei i le masusu o se vaega taua lea o meaʻai.

Tsikas e afaina mai le malulu maualuluga o le malulu ma le malulu, ma mafai ona lafoaʻi laulaau i lalo o ia tulaga.

Faʻasaina: siama, thrips ma moli vaʻaia.


© le_girl

Meaola

Curled cicas, po o cochlea (Cycas circinalis).

Faalauiloa i auvai o vaitafe i Initia i Saute, i motu o Taiuani, Sri Lanka, Fiti, Malaysia, Filipaina, ma Ausetalia i Sasae. O le ogalaau o se kolin puupuu, 2-3 mita le maualuga (o nisi taimi e oo i le 10 m). Lafoa 1-2 mita le umi, tele i se fusi, agai i luga, mulimuli ane faʻalelalole-taʻaloga; o le ogatotonu o loʻo faʻatupulaia lelei; lapisi o le cirrus ma le 50-60 laupepa i itu taʻitasi o le rachis, vaapiapi-vavae, palamole, e oo atu i le 25 cm le umi ma le 1.5 cm le lautele, vaeluaina. Petiole i lalo o le semicircular, mai le pito i lalo i le ogatotonu o laulaau e aunoa ma ni laupepa, ma sili atu foi i vaitusi pupuu i itu uma e lua o le rachis.

O meaʻai e foliga mai e sili ona taua o se mea teuteu ma e tele lava ina faʻasalalau i totonu o nuʻu o loʻo maua i le televise ma le eleele. I Florida, mo se faʻataʻitaʻiga, o lona lauiloa e matua maoae lava lea ua taʻua iinei o le "Florida saga palm."

Faʻapitoa: o lenei ituaiga o meaola ua faʻaleleia e pei o laau e ala i le faʻavaeina o gaioiga e aliali mai i luga o le ogalaau a se tagata matua; ma i le i ai o fatu - e ala i fatu.

Toto laau vao i le gasologa o le tausaga. O le pito i luga o le paʻu o se laʻau o lau laʻau e aliali mai i taimi eseese o le tausaga - ia Iulai, Oketopa, Ianuari ma isi masina. Ole fuainumera o talavou o loʻo lalaga i se fusi e eseese mai le 15 i le 26, e faʻatatau i le matua, faʻapea foi ma le taimi o le tausaga. O le tuputupu ae o laulaau e le tutusa.

Laʻau o loʻo paʻu (Cycas revoluta).

O le nofoaga na fanau mai ai le laau o South Japan (Kyushu ma Ryukyu Islands). O le paela e maualuga, puupuu, e oo i le 3 mita le maualuga, mafiafia, 30-50 cm (e oo i le 1 m) le lautele. Laʻau e mumu, 0.5-2 mita le umi. E tele ni fasipepa, faatulaga lelei, vavalalata laina, toe faʻafefete i le pito i tua, faʻaitiitia i lalo, paʻu, lauulu lauulu i le talavou, ona le lavalava, lanu uliuli, lamolemole, pito i tua, ma se fasi togi, ma le tasi vaeluagalemu. O tama tane e vaapiapi, e oʻo i le 60-80 cm le umi ma le 15 cm le lautele i totonu o le vaega mafiafia; faʻamaonia le tele, lafola 3-itu, faʻatasi vae pupuu, faʻalautele ma faʻamafanafana i le ape; uʻu i le pito i lalo. O le Cones o loʻo faʻamaʻapeʻaina tamaitai, ma le lapisi o carpels e oʻo atu i le 20 cm le umi, mūmū-pala, ma se faʻasalaga faʻamaʻi, i le ogatotonu o le petiole 2-8 fua saʻo. E tetele lapoa, 3-5 cm le umi, moli.

O laau tetele teuteu, e masani ona faʻaogaina mo le faʻaleleia o fanua, e tupu lelei i potu ma faleoloa. I le itu i matu ma le vaeluagalemu, e mafai ona ave laau i totonu o le laufanua mo le taumafanafana e faʻaalia ai le faʻaalia. I lalo o tulaga lelei, o laulaau e aliali mai i tausaga taʻitasi, i le taimi lava lea e 10-15 i vaega taʻitasi, i le foliga o se pale matagofie, toetoe lava saʻo. O pinini o laulaau laiti ma fulufulu latou lava e pipiʻi i totonu, e pei o ferns. A o latou atinaʻe, o le a faasolosolo lemu le lau i le itu, ona punou lea ma maliu mo le 4-5 tausaga o le olaga.

Cycas Rumph (Cycas rumphii).

E tupu i nofoaga maualalo i Sri Lanka, i le sone i le talafatai o atumotu o Andaman, Java, Sulawesi. O le kolin pou, e oo atu i le 8-15 mita le maualuga. Cirrus lau, 1-2 m umi (aliali mai i ni fua); lafoaʻi laina-lafoaʻi, 20-30 cm le umi ma le 1.1-2 cm le lautele, vaeluaina.

Siamese Cycas (Cycas siamensis).

Maua i togavao faaola i Indochina. O le ogalaau e oʻo atu i le 1.5-1.8 mita le maualuga, o le faʻamaʻalemole e faʻafefeteina i le afa o le maualuga (ona amata lea i fafo). Cirrus lau, 0.6-1.2 mita le umi; pepa laititi vavalalata le laina, 10 cm le umi ma le 0.5 cm lautele, mata, lanu-paʻepaʻe. O Petiole i lona faavae i luga o le prickly, yellowish.


© tanetahi