Laʻau

Ruellia

Toto pei ruellia (Ruellia) e taua foi o dipteracantus (Dipterakantus) ma e fesootai tuusaʻo ma le aiga o le acanthus. I le vaomatua, e masani lava ona maua i Amerika Amerika, ae e tupu foi i Asia ma Aferika.

E sili atu ma le 200 ituaiga o laau totō, o le tele o ia mea e mutia, ae o loʻo i ai foi ma laau mago. I totonu e ola ai na o ni nai meaola.

O le totoina o se fugalaau e faigofie tele, talu ai e le o se mea e faʻaleagaina. O Ruellia o se laau e vave ona ola ma e mafai ona vave faʻaleleia e ala i le vaʻaia.

O laupepa mataʻutia mataʻutia o loʻo i ai se foliga lautele. O le laʻau o nisi o ituaiga o loʻo valiina lanu meamata, o isi - lanu uliuli ma vela vevela, ma e mafai foi ona mamanuina. E mafai ona aʻafia aʻa o le totoina i le nofoaga o fesoʻotaʻiga ma le palapala.

O fugalaau fugalaau o lenei laau e valiina i le lilac poʻo le mumu-mumu. E foliga tutusa lava ma fugalaau o nisi laau totō o le aiga o Gesneriaceae, ae peitai, o nei fugalaau e le fesootai. Fugalaau o loʻo i totonu o le launiu o le pito i luga o le tipu. O fugalaau fugalaau e le umi le umi i luga o le laau. O lea, latou te fuga i le taeao, ma a uma le 'aiga o le afiafi ua latou pau. O le aso e sosoo ai, o fugalaau fou e aliali mai. O le fugalaau e umi lava (mai Aokuso ia Tesema) ma e tuusao i luga o le moli (i le malamalama lelei, o le fugalaau e sili atu ona tele).

O lenei fugalaau e le masani ona maua i se faleoloa fugalaau. Atonu o le mea lea, o lenei mea ona e tupu vave vave. Ma o ona fugalaau e paʻu ese vave lava pe a uma ona fuga. O le mea lea, mo le faʻatau atu o Roullia e le fiafia.

Ua tupu e pei o se pusa uamea. E faʻaaogaina foi e avea o se mea e maua ai le eleele mo se togalaau malulu.

Mataʻituina le tausiga i le fale

Malamalama ma le filifilia o nofoaga

Fautuaina ina ia tuu i totonu o nofoaga malamalama. Afai e itiiti se malamalama, o le a taitai atu ai i se faʻaopoopoga taua o togitogi, faapea foi ma le leai o se fua. Ona o le tusi, e mafai e le laau ona paʻu laulaau maualalo.

Tulaga o le vevela

Laʻau-alofa alofa. I le taimi mafanafana, e fiafia o ia i le vevela o le 20-25 tikeri, ma i le taumalulu e sili atu lona tuputupu ae i le 16-18 tikeri. E le tatau ona malulu le palapala. I lenei itu, e le mafai ona tuu Ruell i se malulu malulu.

Totogi

E sili pe afai e maualuga le maualuga, ae e tusa lava pe masani ai, o le fugalaau potu e tupu ae ma faʻaleleia lelei. I le taumalulu, i totonu o se potu vevela, e pei o se tulafono, maualalo le maualalo ma ona o lenei laau e mafai ona faʻamago ma paʻu lau.

E faʻafefea vai

Faʻataʻituina faʻalelei i le tausaga atoa. Ia mautinoa o le eleʻele eleʻele e le matutu uma. Afai i le taumalulu o le vevela o le ea e maualalo ifo nai lo le masani, ona tatau lea ona faʻaitiitia le vai.

Laʻei pito sili

O le laau e faʻasaina i le taumafanafana ma le tautotogo, pe a fuga le laau. Ina ia faia lenei mea, faʻaaoga fualaʻau minerale ma faʻapala i le palapala 1 taimi i le 2 vaiaso.

Faʻafefiloi o le lalolagi

O se faʻafefiloi lelei o eleele e aofia ai humus, laʻau ma eleele suauu, faʻapea foʻi le oneone ma le peʻa. Ae o le mea lautele, o lenei laau totō e tupu lelei ma faʻalauteleina i totonu o se faʻafefiloi o le eleele.

Faʻafefea ona vaʻaia

O le gasegase e matua leai lava. Faʻaalu naʻo le totōina o aʻa i aʻa i totonu o fagu tumau. Talu ai e vave lava ona tupu le ruellium, e tatau ona vavae ese le tipi mai le laau ma totoina i latou mo le aʻaina o ipu (tele i le tasi). Fugalaau i totonu o se fagu fufulu.

Faʻafefea ona faʻaleleia

Faʻapenaina e ala i le vavae. Latou te aʻa, o se tulafono, i le vai i le vevela o le 20-25 tikeri. O le fatu totō e tatau ona faʻaogaina ina ia faʻalautele le faʻalaʻau. Mo le totoina o meaʻai, faʻaaoga se ipu e maualalo ma lautele (e tele ni laʻau e totoina i totonu o le ipu e tasi).

Maʻi ma faʻamaʻi

Tatalo e le afaina i faʻamaʻi. Whitefly poʻo le aphid e mafai ona nofo.

Toe iloiloga ata

O ituaiga autu

Ruellia Portellae

O lenei laau toto e manaia tele ma o loʻo i ai le gaʻo. O ona manulele e faʻafesoʻotaʻi ma le eleele e faigofie ona aʻa. Lanu lanumeamata lanumeamata e lautele. O lo latou lagomalie e valiina i se lanu mumu. I luga o laupepa ei ai ni paʻu paʻepaʻe kiona e tafe i luga o veins. Fugalaau tetele e pipi mafiafia. O le fugalaau e umi se taimi ma e masani ona amata i le faaiuga o le taumafanafana.

Ruellia Devosiana

O lenei foi tulaga taualoa. E i ai se mea e sili ona maualuga. I le maualuga, e oʻo atu i le 35-40 centimita. E i ai fugalaau e tasi e mafai ona vali paʻepaʻe poʻo le lilac, ma i le ogatotonu o loka taʻitasi o loʻo i ai paʻu lanu viole. O le fugalaau e tele, na matauina i le taumalulu-taumalulu.

Kapelia macrantha tele-flowered Powellia (Ruellia macrantha)

O loʻo i ai se mea maualuga, maualuga, ma faʻalalauina. O ona lanu violē-lanu piniki e tetele tele, o lea latou te oʻo atu i le 10 inisi le umi ma le 8 inisi le lautele. O loʻo i luga o le pito i luga o pito. O le fugalaau e mataituina i le taumalulu-taumalulu, tuʻuina mai le malamalama lelei.