Laʻau

Albuca

Albuca (Albuca) o se sui o laau toto, o le aiga o Asparagus. O le nofoaga na afua mai ai lenei laau toto ua taua o le teritori o Aferika i Saute. Na maua e Albukoa lona igoa ona o le tulaga le masani ai e lafo ai fugalaau paʻepaʻe matagofie i luga o se pale umi.

Faila puʻe e faatatau i laau laʻau faʻapitoa. O ia o se sui o le pusa. O le pulou e sinasina i le lanu, lapotopoto ma sina laugatasi, ma le lautele o le 5 cm.

Laʻau e aoina i tafatafa o le pito i lalo o le pulufana i totonu o se laupepa, 15-20 fasi pepa i luga o laau taʻitasi. O le uumi o le lau e le sili atu nai lo le 30-35 cm. O laulaau e lanu meamata, tino, i pito o loʻo gaugau i se siʻusiʻu malosi. Na maua e le laau se foliga lanu e le masani ai ona o lona mafai ona taofia le susu i le vevela o le tau. Ona o le foliga o le siosiolio, o le suavai e le o ese mai luga o le pepa.

Paʻu o se mea oona, ma se pulupulu malosi i le paʻi, i le uumi - e tusa ma le 60 cm. O fugalaau e aoina i se pulumu o le 10-20 fasi vaega i taʻitasi. O le umi o le fugalaau e tusa ma le 3 cm, o loʻo i luga o le pedicel e oo i le 4 cm le umi. O le fausaga o le fugalaau e le masani foi. Petals ei ai se lanu samasama ma se lanu lanumeamata. E le o ituaiga uma o albuca e maua i fugalaau manogi. Ae o na manogi ei ai se manogi tulaga ese o le vanilla kulimi. A maeʻa ona fuga, fugalaau taitasi e fai ai se atigipusa o loʻo i ai ni fatu lanumoana ma uliuli

Albu tausi i le fale

Nofoaga ma moli

Talu ai o le nofoaga na fanau mai ai albuca o Aferika i Saute, o le mea totino e mafua mai i le ituaiga photophilous. Ina ia mafai ai e le lipine ona tuputupu ae ma atiina ae ma atiina ae, faʻapea foi ma le faʻaleleia o ona fugalaau, e tatau ona tuʻuina i totonu o le potu sili ona susulu i le potu.

Lulu

Albuque e fiafia tele i le vevela. I le taumafanafana, e lelei lona lagona i le 25-28 tikeri, ma i le taumalulu - i le 13-15 tikeri. O paleni e aliali mai ona o le po ma le eseesega o vevela i le ao. I le faaiuga o Novema ma le amataga o Tesema, e tatau ona faʻaitiitia le vevela i le 10-15 tikeri i le ao, ma i le po - e le silia le 6-10 tikeri.

Faʻasa

A o faagasolo le vaitaimi o le alualu i luma tuputupu aʻe, atinaʻe ma le fugalaau, e manaʻomia e albuca le tele o vaiinu, ae na o le tulaga lava e faʻamamaina atoa le eleʻele. O loʻo i ai i le fale se taimi manino manino o le taimi malolo, lea o loʻo i ai le laʻau paʻu. Mo lenei vaitau, e saunia malie le album, faʻaitiitia le faʻafeinu ma faʻatoʻa maeʻaeʻa seia oʻo i le tautotogo.

Fertilizers ma faʻamaʻi

Albuca e manaʻomia faʻaleleia masani i le taimi o le tuputupu ae. O se faʻaopoopoga e sili ona lelei mo minerale mo le suavai, faʻaitiitia i le vai e tusa ai ma faatonuga, o le a sili ona lelei.

Suiga

Albuque ua totoina i le tautoulu pe a maeʻa le taimi malolo. O le eleele malamalama o loʻo i ai le tele o oneone paʻu e talafeagai mo ia. O le pito i lalo o le ulo e tatau ona aofia ai se faʻalavai faʻavaivai.

Fuga ma le taoto

Albuca amata ona fuga i le tautotogo, ia Aperila-Me. Fugalaau e tusa ma le 10 vaiaso. A maeʻa le fugalaau, maeʻa le fafagaina o le albuca, ma faʻafeinu foi e faʻaitiitia i le paʻu o laulaau, ona faʻamuta loa lea. O le riki kulimi o loʻo teu i le vevela o le potu. I le faaiuga o le tautoulu, ua totoina le pulu i totonu o se eleele fou, o le suavai e toe amata ma tuu i totonu o se nofoaga malamalama, latou te ausia eseesega o le vevela ma faatalitali mo se tupu fou totogo.

Albuque propagation

Albuca e mafai ona faʻasalalau i se tasi o auala nei: fatu poʻo paluga, tamaiti.

O fatu e totoina i luga o se eleele faapitoa mo laau toto, e ufiufi le fagu i se ata vali po o se tioata ma tuu i luga o se faamalama malamalama i le vevela pe a ma le 26-28 tikeri. O le falemalama e faʻafeusuaʻi taimi ma faʻamalu. Aua neʻi faatagaina le maelega o le susu i totonu o le palapala, a leai o le laau e ono pala. E mafai ona matau uluaʻi fuʻa pe a mavae le 14 aso. Muamua, o laʻau e tupu saʻo, ma a mavae ni nai masina, latou te amata ona feʻaveaʻi, i lalo o le moli susulu. O le fuga o le albuki e tupu mai fatu e mafai ona vaaia i le tolu tausaga.

I le taimi o le vevela vegetative e ala i le sipuni o tamaiti, ua vavaeeseina i latou mai le pusa tina i le tautoulu pe a suia i se mea fou fou. E tatau ona totoina pulu i ni tamai potopoto laiti e tusa ma le 7-8 cm le umi pe tusa o le 7-8 cm. Faatasi ai ma lenei metotia o le faʻalauteleina o le albuki, o mea taua uma lava e puipuia, e pei o le lanu o fugalaau ma o latou manogi, laulaau felanulanuaʻi.