Laʻau

Jojoba - o se sui o vaʻa vailaʻau

O le laau o Jojoba ua leva ona lauiloa o se punavai o le tele o mea aoga, e masani lava o le ola maloloina. E faʻaaogaina foi e avea o se mea teuteu, aemaise lava i le itu i sauté sisifo o le Iunaite Setete. Peitai e leʻi masalomia e le aufaifaatoaga a Kalefonia o loʻo latou ola ae o se'oa taua tele i totonu o latou togalaau: o jojoba fatu e aofia ai le 50% o le suavai masani - o se suavai suamalie, lea o lona tuufaatasiga o meaola ma meatotino e toetoe lava a ese mai le suauu spermaceti.

Chinese Simmondsia, Jojoba, poʻo Jojoba (Simmondsia chinensis). © wnmu

Chinese Simmondsia, poʻo Jojoba

Saina Simmondsia, poʻo Jojoba (o nisi taimi e igoa o Jojoba), o se laʻau faʻamalosi faʻatasi ma le maualuga o le 1 i le 2 mita. O lenei laau toto ua tupu i le itu i saute o Amerika i Matu, Arisona, Mekisiko.

Simmondsia Saina (Simmondsia chinensis), sili atu ona lauiloa o Jojoba ma Jojoba (Jojoba), e na o le pau ia o ituaiga o le genus Simmondsia (Simmondsia), lea o loʻo tuʻuina atu i se aiga eseʻese o le aiga Simmondsian (Simmondsiaceae).

E ui i lona igoa faasaienisi - Saina Simmondsia, e le tupu le laau i Saina. Sa i ai se mea na tupu ao faʻaitiitia le faʻamatalaga. O le igoa "Calif" (Kalefonia) sa faitauina o le "Saina" (Saina) ma o le ituaiga ituaiga o le Buxus chinensis (Boxwood Chinese). I se taimi mulimuli ane, ina ua vavae ese ia ituaiga i se tulaga tutoʻatasi, sa faasaoina le tusi, ma o le igoa na fuafuaina e igoa Simmondsia californica (Simmondsia californica) e le aloaia e aoga.

Lea o Simmondsia chinosa, po o Jojoba. © Daniel Grobbel-Rank Inflorescences o Saina Simmondsia, po o Jojoba. © Patrick Dockens O fua o Saina Simmondsia, po o Jojoba. © Thomas Günther

Aisea e taua tele ai le suauu Jojoba?

O le suauu suauu, na gaosia e le tino o sperm whales, sa masani ona faʻaaogaina i alamanuia o se lubricant maualuga ma le faavae mo le sauniuniga o kulimi ma mea manogi. Ae talu ai nei e le o se mea itiiti: o le numera o manua sperm have fallen, ma ina ia taofia lo latou faʻaumatia atoatoa, o le tuliina mo i latou e tapulaa i se mea maualalo.

O le mea moni e mafai ona avea le suauu o le jojoba e avea ma sui agavaa mo le spermaceti ua leva ona lauiloa. I le amataga o le 1920, na maua ai e tagata faigaluega a le vasega pepe laau i Arizona (USA) mea taua o le suauu Simmondsia Chinensis, ae a leai se masini afi na latou taumafai ai e faapipiiina se tagata. Na latou auina atu ni jojoba fatu i le Iunivesite o Arizona, lea na vave ai ona latou iloa ai o le suauʻu o le jojoba na toetoe lava a lelei e pei o le spermaceti. Ae leai se tasi na gauai atu i nei taunuuga: ua lava le tele o fagaloa i le sami.

I aso nei, o le suauu na maua mai fua o le laau o Jojoba e faʻaaoga lelei i le gaosiga o mea teuteu, i le falemaʻi falemaʻi, faʻapea foʻi ma le gaosia o lubricants.

Jojoba o le suauʻu suavai e maua mai i le malulu mai fatu na totoina i faatoaga i Amerika i Matu ma isi atunuu. O meatotino o le jojoba o le a mafua ona o lona amino acids i le tuufaatasiga o palatini, lea i le fausaga e pei o le collagen - o se mea e gafa ma le gafatia o le paʻu. O le suauu e teteʻe i le rancidity (oxidation). O le satemaceti o loʻo i ai mea tutusa. I le taimi lava e tasi, o nei mea e matua faigata lava ona faʻapipiʻi.

O le taimi nei, o se mea moni o loʻo faʻaalia i jojoba. O Jojoba e faapitoa le fiafia i atunuu ei ai se tau vevela - Mekisiko, Ausetalia, Isaraelu: e tupu lelei pe afai e le silia le 450 mm. O lenei fiafiaga e mafai ona malamalama i ai talu ai o eka taʻitasi o le jojoba e mafai ona oʻo atu i le 9c o le suauu i le tausaga, ma e faatauina i le 1.5-2 tala i le kilokalama.

E tasi le mea e faanoanoa ai: ina ia manatua ai mea taua o jojoba, e muamua lava le tatau ona faʻaumatia le vaʻa.