Laʻau

O ai fao?

O nei iniseti o loʻo taua foi o siʻusiʻu o laumusic poʻo collembolans. O nisi ituaiga o meaʻai i le pito i lalo o loʻo i ai se vavae faʻapitoa faapitoa (o lea o le igoa mo le vavae). O fao fao e fafaga ai i luga o otaota leaga ma meaola ninii. Ae ui i lea, o nisi taimi latou te sosoʻo ai foi ile vaega faʻapitoa o laau.

Faamatalaga o le Faga

Collembolans, poʻo vaevaega e matua lapoʻa, aemaise lava i le vaʻaia lelei, e toʻatele i latou i le vaomatua, o loʻo maua i le Arctic ma le Antarctic - i soʻo se mea o loʻo i ai le tele o meaola ma laisene.

Collembolas, po o fao (Collembola) o se subclass of arthropods, i le faʻavasegaina faʻaonaponei ua faʻavasegaina o se mea lilo. I le taimi nei, ua sili atu i le 8,000 ituaiga o collembolas ua faamatalaina e saienitisi.

Collembola Tomocerus vulgaris.

O nei iniseti e tele lava ina ola i meaʻai o laau ma luga o le palapala eleele, ae o le toʻatele e ola loloto i le eleele, e masani ona loloto le loloto o le loloto nai lo isi manu. I totonu o le collembolas o loʻo i ai i latou e nonofo i luga o laau, ma o loʻo i ai foi ata tifaga o vai ua pasi atu i le ola i luga.

Ole numera o springtails e tele foi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i eleele o vaomatua ma fanua, e masani ona faitau sefulu afe o collembolas i sikuea mita. Collembolans e eseese tele i le tino ma le lanu: e pei o le tulafono, ituaiga o meaola o loʻo ola i le eleele ma le tuʻuina, paʻepaʻe, o loʻo ola i luga o laʻau lanumeamata, e lanumeamata, ae i totonu oi latou e nonofo i vaomatua po o le lagona o mutia vao , faatasi ai ma le grayish ma le lanu enaena, e masani ona lanu lanu po o mea lanu mananaia.

Nailtail Orchesella faʻaleagaina.

O fao o loʻo ola i luga o le eleele e mafai ona ese le ese. E pei ona maitauina, i le pito i lalo o le pito i tua o le manava ei ai se okeni faapitoa e le o maua i isi arthropods - le mea e taua o le "oso oso". I se tulaga toafilemu, ua punou i lalo o le manava. Faʻavave le faʻamalosiina o lenei "laupepa", o le koluma e tulei ese le mea o loʻo nofo ai ma faia ai se osooso malosi.

O fao o loʻo teuina i luga o le vai (ei ai nisi) e mafai ona tulei, tulei ese mai luga o le ata o le vai - o latou tino e le susu i vai.

White fao oe nonofo i le lalolagi i taimi uma ma e le o mai i luga o le eleele, e leai se "oso oso"; e mafai ona na o le tolotolo i le fesoasoani o vae pupuu puupuu, e masani lava e le mautonu pe a vaai mai luga. O se faasologa o springtails e afaina ai laau e pei lanumeamata lanumeamata, poʻo nisi taimi i le tele o aʻafiaga o aʻafiaga o aʻafiaga o aʻa malolosi onihiurs. O nisi o meaola e ono aʻafia faʻafuasei e ala i le salalau o spores o sigi e mafua ai faʻamaʻi laau.

E tatau ona ou tauivi ma fao?

I le atoaga, o punavai e le gata ina afaina, ae e aoga lava: latou te saofagā i le faʻalavelave, suiga i le agavaʻa ma le faʻaaogaina o togi faʻatoʻaga ma, e tusa ai ma faʻamaumauga faʻaonaponei, e matua taua tele i le faia o palapala. O lea ia aua nei faanatinati e aumai i fafo le siʻufofoga i le ita o se taika, e pei o se vailaʻau e sili atu ona afaina i lau fagafao nai lo fao.

Green sintur, alfalfa flea (Sminthurus viridis).

Collembola genus Paratullbergia callipygos o le falemaʻi Onychiurida (Onychiuridae).

E faʻapefea ona aʻoaʻoina le collembola?

O le tele o springtails e eseese mai le 0.2 mm i le 10 mm (nai meaola laiti). Collembolans e sili i se olaga faalilolilo i nofoaga e maualuga le maualalo. Latou te nonofo i le palapala, i lalo o le paʻu o laau mate, i le laʻau laʻau, i totonu o maa taʻe. O fao ua fafagaina i le mycelium of fungi, siama siama, algae, mosses, lichens. E na o ni nai ituaiga o meaola e mafai ona 'aina ni laʻau maualuga. O le mea e leaga ai, o loʻo i ai faʻatasi ma i latou e totogo fugalaau.

O le faʻamatalaga o nei sui o le lalolagi meaola e matua faigata. E tele manatu i luga o le tino o collembolas, o se taunuuga o le tele o upu tutusa e taʻua i tusitusiga.

Ole laʻititi laʻititi ma auala faalilolilo o siʻusiʻu e faigata ai ona suʻesuʻe i ai. O le leai o se tusitusiga faigofie ma faigofie atoatoa i luga o nei vaega o iniseti e toetoe lava a le mafai ona faʻamalamalamaina e tagata tafafao.

O le mea e lelei ai, o le biology o le eleele puipui e foliga tutusa ma e le o manaʻomia le latou filifiliga tonu. Ua lava le iloa o nei fao ma aua nei fenumiai i latou i isi iniseti (thrips, root mealybug) ma siaki. Le atinaʻeina o auala talafeagai, pe a talafeagai.

Laʻau Faʻasusu, po o le Vaʻalele Ava (Podura aquatica).

Faʻailoga faʻailoga

O fao fao e faʻafeiloaʻi ai lo latou igoa i se atigi pulou faapitoa (toso paʻu) o loʻo i lalo ifo o le manava. O le vavae o loʻo umia e se mālōlō faapitoa i totonu o le setete. Afai e tatau ai, ona tatala lea o le vavae, ma tuʻi le eleele, faʻapipiʻi le pou ma luma. O nisi o ituaiga o collembolas ei ai se foliga e tutusa, fusiform. E masani ona taʻua valea. O le isi vaega e iloagofie e se masini lapotopoto ma se tino felafoaʻi, e masani lava ona valaʻau i latou smintura. I le manino, e le o saʻo atoatoa lenei mea. O vevela ua na o se vaega o fao na maua, o foliga o le tino.

Colvaebole larvae toe faʻafouina foliga tino o tagata matutua, e ese mai na o latou i le tele ma le matua.

O le lanu o le koluma (podur ma smintur) e matua ese lava. O le tele o ituaiga o meaola e lanuʻe, lanu, samasama, poʻo lanu enaena i lanu, o nisi taimi ma se vela uʻamea. O sui o nisi o le gafa e mafai ona i ai se mamanu mamanu, e le masani ona tasi - tasi pe sili atu faʻaaliga. O nisi o ata e mafai ona i ai se mapimalie manino.

Pe a totoina i totonu o laau toto, o pine e masani ona sinasina, lanumoana i lanu, o nisi taimi ma se lanumeamata, po o le siliva-metallic sheen.

Faʻaleagaina faʻailoga

Faʻaleagaina faʻaleagaga e mafua mai i nai valea e le mafai ona mafua ai le tele o le faaleagaina i le laau. O pulu lapopoa (1-1.5 mm) e mafai ona mafua ai le moni ma le tele o mea leaga e faaleagaina. Laititi i le laasaga o le tatalaina o laʻau cotyledon ua 'aina uma e collembolas.

Green sintur, alfalfa flea.

O le afaina mai valea e taua foi i mataupu pe a tele naua, ma o le vevela i totonu o le potu e maualalo. Laʻau faʻavaivaia ona o tulaga leaga e faʻagesegese lo latou alualu i luma ma le atinaʻe ma e le mafai ona faʻafouina masani. Ole manua tele e mafua mai i tagata valea i lalo o ia tuutuuga e avea ma faitotoa tatala mo ituaiga eseese o siama ma siama siama e le gata ina vaivai, ae faʻaumatia ai foi nisi o laau toto i lau aoina.

Auala e taulima ai fao

I volumes with plants grown, e toetoe lava o gaioiga masani ma e leai se mea e manaomia e taitaia ai se tauiviga faʻasaga ia i latou i lalo o tekinolosi masani tau faʻatoaga. O le aotelega autu e faʻafefe ai faʻafitauli o le numera o le paluga e mafai ona tausisia aiaiga o togafitiga talafeagai mo le totoina o laau totō.

E le tatau ona i ai se fuainumera tele o le vailaʻau o le vailaʻau faʻamalosi (vailaʻau e le mafaitaulia, laʻau lauti, tilotilo teuteu). O voluma e tatau ona i ai se alavai lelei, e puipuia ai le faʻaleagaina o le susu i le palapala. O le faʻasao e faʻalelei, e pei o le palapala ua mamae. O le tele o le ulo e tatau ona fetaui ma le tele o aʻa. O se nofoaga e le o maua i se taimi lata mai e aʻa o le aʻa o le a nofoia e nameri, siama, algae, o le a liua le eleele, ma o le a tatala le au valea.

O le numera o le papa e matuā faʻalavelaveina ai le tele o tupe faʻatau, lea e toetoe lava a iai i taimi uma.

Afai e tele naua punavai, sui le eleele mo se mea fou. Afai e toe fai le tala, ona toe iloilo lea o le palapala ma faʻamalosia le pule.

I mataupu e te manaʻomia e faʻaogaina ai faʻanatinati e faʻaitiitia ai le numera o le podura, e mafai ona e faʻaaogaina iniseti (Mospilan, Aktara, ma isi). E mafai ona taofi ma faʻatapulaʻa le fuainumera o le paluga e ala i le faaopoopo o le citamon or ascofen (afa o le laulau i le 2-3 lita o le vai) i le vai mo le faʻavaivai.

Millipede mai le vasega Symphyla ma le Poduromorpha collembola.

A lūlū fatu o Saintpaulia ma streptocarpus, e tatau ona fufulu lelei le eleele. O le pusa o loʻo totoina ai fatu e tatau ona faʻalelei ma leai ni alavai vaʻaia e maua e le manu. E taua tele le tausisia o nei manaʻoga pe a itiiti ni fatu, pe o le gafatia o le fatu o fatu o lenei totoga e matua laitiiti lava.