Laʻau

Iberis

O Iberis (Iberis) e taua foi o Iberian - o se laau laʻau faʻamalosi e fesootai tuusaʻo ma le aiga pepelo poʻo le kapeti. O le isi laau faapena o nisi taimi e taua o se tamaʻi tamaʻitaʻi, stennik poʻo le pepa. I lalo o le natura masani, o lea ituaiga laau e mafai ona maua i atumauga o Europa i saute ma Asia Itiiti, o le itu i saute o Iukureini, le Caucasus, le Lower Don ma le Crimea. O lenei ituaiga e tuufaatasia pe tusa ma le 40 ituaiga eseese, ae o loʻo faʻatusalia i latou i tausaga taʻitasi ma perennials, lea e mafai ona vevela poʻo le malulu, ma o loʻo i ai foi le mutia ma le vao. O lea ituaiga laau e masani ona faʻaaogaina e fausia ai se tuaoi i luga o le mutia, moega o fugalaau, ma teuteu ai fale ma mauga mauga. O nei fugalaau e fetaui lelei mo le tipi, ma e masani ona faʻaaogaina e fai ai ni meaʻai faʻataʻitaʻi.

Vaega o Iberis

Iberis ei ai aʻa aʻa o aa; i lenei itu, e matua aʻafia lava le le lelei i le gafa. Faʻalagolago i le ituaiga o tila i totonu o lenei laau, e mafai ona latou fausia pe fetolofi. O laʻau vaivai laititi, e pei o le tulafono, e lanu uliuli lanu meamata. O mea e tutupu i luga o foliga o se faamalu, ma e aofia ai fugalaau laiti e tasi le centimita le mamao. Iberis e manaia tele lona matagofie, ae masani ona i ai le tele o fugalaau latou te ufiufi uma laulaau. Fugalaau e mafai ona valivali i le piniki, lanu viole, paepae, lilac po o le mumu. O le fugalaau e amata ia Me poʻo Aokuso, ma o lona umi e tusa ma le 8 vaiaso. E masani lava o le fuga o fugalaau e puupuu lava nai lo tausaga. I le toetoe lava o ituaiga uma, o fugalaau e manogi lelei. O le fua o se pulu faga lua, e foliga mai o se oval po o se liʻo, e laʻititi faʻalelei ma maua ai se notch i le apex. O fatu e tumau pea le aoga mo le 2-4 tausaga.

Tuputupuina Iberis mai Fatu

Lauina

O lenei fugalaau e mafai ona tupu mai fatu, ma faʻaaoga foi le auala e gaosia ai vegetative. I le taimi lava e tasi, o le auala e faʻaleleia ai fatu e sili ona lauiloa, talu ai e matua faigofie lava ona faʻatau i totonu o se faleoloa poʻo le aoina. O le tele lava o ituaiga o nei laau e totoina saʻo i eleele matala ia Aperila. Ina ia mafai ona toe umi le fugalaau, o le lūlūina o fatu e tatau ona faia faalua i se mamao o le 15-20 aso. O fua muamua o le a tulaʻi mai i le 7-14 aso. E tatau ona vevela lanu, ae o le mamao i le va o vao e tatau ona mai i le 12 i le 15 senitimita. E mafai ona e totoina i le taumalulu.

Fatu laau

O le luluina o fatu mo laau toto e tatau ona faia i le amataga o le vaitau o le tautotogo, aʻo le eleele e tatau ona tatalaina. O fatu e tatau ona tanumia i le eleele e na o le 1 mm; e sosolo i luga ma se manifinifi o le oneone. E tatau ona tapunia le koneteina i tioata, talu ai o le maualuga o le ea ma le mea e tatau ona fai e tatau lava ona faʻalelei. O le atigipusa e tatau ona siitia atu i se nofoaga lelei ma susulu. O le faʻasoaina o fualaau aina e tatau ona naʻo pe afai e manaʻomia, ma i le taimi lava e tasi e tatau ai ona faʻaaoga se meaʻai. E le fautuaina ia laau toto.

Tatala le totoina o fanua

O le a le taimi e tatau ona ou faʻaleleia

E tatau ona faʻapipiʻi le laau ile laufanua lauʻeleʻele i le tautotogo, pe a le toe i ai se faʻafefe o le malulu. I le avea ai o se tulafono, o lenei taimi e pau i le masina o Me. Mo le tulaʻi mai o Iberis, e tatau ona e filifilia se laufanua susulu lelei e iai le manaia, oneone po o palapala papa. E tatau ona manatua i le mafaufau o le suavai i totonu o le aʻa e matua leaga lava mo le fale.

E faʻapefea ona lau

Muamua e tatau ona e aveeseina ma le faaeteete ia laau mai le fagu, ao taumafai e aua nei faamanualia aʻa. E tatau ona ave se laau ma se faaputuga eleele. O le mamao i le va o vao e tatau ona mai i le 12 i le 15 senitimita. A uma ona totōina, e tatau ona palu le eleele o loʻo siomia ai le laau, ona faʻafeinu lea o vao. I le mea o loʻo e totoina ituaiga eseese o Iberis, ona tatau loa lea ona vaʻa mamao tele i le va o vao, aua e mafai ona latou pefu le efuefu.

E mafai foi ona faʻaleleia le laau i le vaevaeina o le vao ma vavae.

Tausia Tulaga

O le tuputupu ae o Iberis e le faigata tele, ma e oʻo lava i tagata e leai ni poto masani e mafai ona taulimaina lenei mea. E tatau ona faia na o le tau i le taimi o se lamala. O ia ituaiga fugalaau e mafai ona fai e aunoa ma le fusiina, ae peitai, mo le tele o fualaau matagofie, e mafai ona fafaga Iberis i le 1 pe 2 taimi i le vaitau faatasi ai ma fugalaau faʻapitoa. Ina ia mafai e le laau ona tupu ma atiina ae masani, e tatau ona aveese fugālaau fuga i le taimi. A totogo laau, e manaʻomia ona faapuupuu le pi i le 1/3, i le tulaga lenei o le a foliga lelei lava vao. E tatau ona totō se laau laʻau e 5 tausaga le matua, a faʻapea o le a laʻititi fugalaau, ma o le vao o le a itiiti le aoga.

Maʻi ma faʻamaʻi

O meaola faalavela i luga o ia ituaiga fugalaau, aphids cabbage, mealybugs ma otaota e mafai ona fofo. Ina ia mafai ona alu atu i fafo o palalaʻau o le pu e alu ese atu, e fautuaina e faʻamama le palapala i tafatafa o le vao. Ina ia faatea ese aphids, e tatau ona e togafitia le fugalaau ua afaina i se vaifofo o le fasimoli vai suamalie (150-200 g o le vai mo le afa o pakete vai). Afai e tatau ai, o le a mafai ona toe faʻaleleia pe a maeʻa le 7 aso. Ina ia faatea ese mealybugs, e tatau ona e togafitia togavao ma mospilan, mea e fai pe phytoerm. E le gata i lea, o lea gaioiga o le a manaʻomia ona toe faʻatinoina i se tasi taimi i le 7-15 aso i le maeʻa ai o le muamua.

O le aʻa o lea ituaiga laau e ono aʻafia ai faʻamaʻi faʻaleaga. Mo faamoemoega puipuia, ao le i totoina se fugalaau, e tatau ona suavai le nofoaga ma se fomai oona. I le tulaga e amata ona pala le aʻa, o le a tatau ona eli i luga ma susunuina mea faataitai o le siama, ma o le nofoaga na latou ola ai e tatau ona faʻanofo. O lea fugalaau e matua teteʻe lava i isi faʻamaʻi. Afai e faʻafeinu e tusa ai ma tulafono uma, ona le fefe ai lea o le maʻi Iberis fungal.

Ina ua uma ona tupu

Fatuina fatu

I na nofoaga sa i ai fugalaau, o fatu e aliali mai. Talu ai o le vaomatua e umi se taimi umi, e tupu pea le fatu. I lenei tulaga, o le aoina o fatu e mafai ona faia i soo se taimi, i le taimi lava e teu ai. Ina ia faia lenei mea, ia momotu le pulu ma faʻagogo, tuu i totonu o se nofoaga mafanafana. O fatu e aumai mai ia pulu e tatau ona teuina i se nofoaga e malulu ma malulu seia totoina. O le aoina o fatu e le mafai ona faʻatinoina, e pei ona faʻaleleia atoatoa Iberis e le totoina o le tagata lava ia. I le tautotogo, o le a e vaʻavaʻai i vaʻai faauo lea e manaʻomia ona faʻanenefu.

Totoina o le taumalulu

E ui lava i le mea moni o lenei fugalaau e matua puipuia lava i le malulu, ae o loʻo fautuaina pea e ufiufi, ma mo lenei laʻau e lelei atoatoa. Muamua, o le a tatau ona vavae ese lena vaega o le vao, lea o loʻo i luga ae o le palapala.

Ituaiga ma ituaiga o Iberis ma ata ma igoa

Faatoaga na o le 2 ituaiga o Iberis tausaga.

Iberis Bitter (Iberis grace)

O lenei tausaga i le maualuga e mafai ona oʻo ile 0.3 mita. I luga o le paʻu o lālā o loʻo tautau mai le ū o le ua i ai le pubescence. O le foliga o laupepa laupepa e toe foʻi-faʻavalea. O ia laupepa fetuutuunai e iai ni mata. Le lanu o fugalaau, lea e mafai ona oʻo mai i le 1.5 i le 2 senitimita, e mafai ona paʻepaʻe poʻo sina lilac. O latou o se vaega o le faʻailoga o le racemose o loʻo i ai se faʻatulagaina o le kolin. O lenei meaola na amata ona faʻaleleia i le seneturi 16. Fiafia ituaiga:

  1. Tom Thumb. I le maualuga, e mafai e le togavao ona oʻo mai le 12 i le 15 senitimita. Fugalaau o lenei ituaiga o lanu paʻepaʻe.
  2. Hyacintenblutig Riesen. O le maualuga o le vao e mafai ona oʻo ile 0.35 mita. Le lanu o fugalaau o le lilac.
  3. Weiss Riesen. O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.3 mita, ao fugalaau e paʻepaʻe.

Iberis umbellata (Iberis umbellata)

O lenei taʻutaʻua taʻitasi tausaga taʻitasi e mafai ona ausia se maualuga e tusa ma le 0.4 mita. O laʻau mamago e lanu ma lamolemole. O pusa laulamu e masani ona i ai le faʻatulagaina o le tino. O fugalaau sili ona manogi e mafai ona valiina i ni lanu eseese mai le lila i le paepae. Latou te ulu atu i le tuufaatasiga o inflorescences, o ona foliga o le sulu. Mai le taimi o le lūlūina i le amataga o le fuga, e pei o se tulafono, 8-10 vaiaso pasia. Fugalaau e tusa ma le 8 vaiaso. O lenei vaaiga ua faʻaleleia talu mai le 16 senituri. Fiafia ituaiga:

  1. Fairy Mikstche. O le vao e mafai ona maualuga lona 20 i le 25 centimita. O le tele o taimi e fai ma sui o se paluga o fatu e ese lanu.
  2. Red Nash. O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.3 m. O fugalaau ei ai le lanu mumu-mumu.

O loʻo i ai ituaiga laʻau masani o Iberis, lea e totoina e le au fai togalaau.

Iberis evergreen (Iberis sempervirens)

O lenei laau totogo o se mea taua. O lona maualuga e mafai ona ese mai le 0.3 i le 0.4 mita. O le umi o papatusi pepa lautele e tusa ma le 7 simita. O ia lauulu lanu meamata e lanu lanumeamata. O le maualuga o le afaina o le faamalu e tusa ma le 5 simita. Ma o le lautele o fugalaau o loʻo i ai se lanu sinasina e tusa ma le 15 mm. E susulu fiafia ma le manaia mo le 20 aso. I nisi o tulaga, i aso talu ai nei o le taumafanafana, e matauina ai fua o fuālaʻau faifai pea. Fausia talu mai le 17 seneturi. Fiafia ituaiga:

  1. Laʻau laititi. I le maualuga, o le togavao e na o le 15 senitimita e gata ai. E masani ona totō i luga o maʻa papa.
  2. Saili. O le vao e mafai ona oʻo i le maualuga 0.2 m, ao le lautele o le ie puipui e masani ona tutusa ma le 0.8 m.
  3. Tana O le maualuga o le vao e tusa ma le 15 simita. E fuga tele.

Iberis Gibraltarian (Iberis gibraltarica)

O lenei ituaiga o le semi-evergreen. I luga o le vaomatua e tele lanu piniki laititi. O le togavao e oʻo ile 0.4 mita le lautele ma 0.25 mita le maualuga. O le Gibraltar Canditaft o le ituaiga sili ona lauiloa. Lilac fugalaau i luga o le vao, lea e faasolosolo malie ona suia i le paepae.

Iberis Crimean (Iberis simplex)

O le maualuga o le vao e eseese mai le 5 i le 10 senitimita. O laulaau lanumeamata lanu lauulu lauulu i luga o latou luga o le pala. O fua o lenei ituaiga o lilac, ma o fugalaau tatala ua paʻepaʻe.

Iberis Rocky (Iberis saxatilis)

O le maualuga o se laau vao e mafai ona ese mai le 10 i le 15 senitimita. E mafai ona latou faia ni ie puipui lapopoa. Pe a fuga se laau, o le aʻafiaga e faia e ufitia i le kiona.