Laʻau

Gymnocalycium

Gymnocalycium (Gymnocalycium) e fesootai tuusaʻo ma le aiga cactus. O lenei cactus ei ai foliga o se polo, ma i le natura e mafai ona maua i Amerika i Saute (Paraguay, Iurukuei, Bolivia, South Brazil ma Atenitina). O le igoa o lenei laau e mafua mai i upu Latina e lua: "gymnos" - e le lavalava ma "calycium" - o se ipu. E mafua lenei mea ona o fugalaau fugalaau, i luga ole luga e leai ni pulu po o ni lauulu, ma i le taimi lava e tasi e ufiufi i paʻu lamolemole lamolemole. O nei togalaau, e fuafua i ituaiga, e mafai ona eseese ituaiga. O le mea lea, o le Gymnocalycium ragonesii e na o le 2.5 senitimita lona lautele, ma, mo se faataitaiga, Gymnocalycium sag Hone - e oo atu i le 30 centimita. O le au e i ai se foliga lapopoa poo le lapotopoto. Fugalaau e faia i le vaega apical o le laau. E i ai a latou fugalaau fugafulu, o lona luga ua ufitia i laʻau manogi leaga, aʻo leai ni laau talatala po o lauulu. O le fugalaau uumi e matauina, ao totogo le laau pe a maeʻa le 2 pe 3 le matua. O le cactus e amata ona fuga i le tautotogo, ma faaiʻu i le afa lona lua o le taimi o le tautoulu. O lana fugalaau e mafai ona valiina i ni lanu eseese.

Cactus tausi le hymnocalycium i le fale

Malamalama

E alofa tele i le malamalama. E te manaʻomia le susulu malamalama i le taumafanafana ma i le taumalulu. Afai e tuʻu le cactus i luga o le windowsill, ona manaʻomia lea ona ufiufi mai ave susulu o le la i se aso vevela vevela.

Tulaga o le vevela

I le tautotogo ma le taumafanafana, e manaʻomia se vevela lelei. I le amataga o le vaitau o le taumalulu, ua fautuaina e tuu i lalo le vevela i le 15-18 tikeri. O le falemaʻi e mafai ona ola e masani lava i le ea o le ea pe a ma le 5 tikeri.

Totogi

Lagona le masani i le maualalo o le faʻamalolo. Lafoaia le laau e le talafeagai.

E faʻafefea vai

Mai vaiaso mulimuli o le tautotogo i vaiaso mulimuli o le taumafanafana, o le suavai e tatau ona taugofie. O lea la, e tatau ona e inu le cactus pei o le pito i luga o le eleele e mamae. Ina ia faia lenei mea, e sili ona lelei le faʻaogaina o le vai, vai inu. Talu mai le faaiuga o le vaitau o le taumafanafana, o le susu o le faasolosolo malie lava ona faaitiitia. Mai le ogatotonu o le vaitau o le tautoulu e tatau ai le vai e seasea lava ma sina mea laitiiti.

Laʻei pito sili

Latou te fafaga i le tautotogo ma le taumafanafana 1 le taimi i le 2 po o le 3 vaiaso. Mo le faia o lenei mea, ia faʻaaoga fugalaau mo le cacti.

Faʻafefiloi o le lalolagi

O eleele talafeagai e le tatau ona aofia ai le lime ma avea o se mea manogi, ae o le suavai e tatau ona faia i vai suamalie. E tatau ona faʻafefiloi le faʻafefiloi o le eleele, faʻafefiloi ma lau lauʻeleʻele, faʻapea foʻi ma peat, humus ma le oneone, lea e tatau ona tuʻuina tutusa. E fautuaina e faʻaopopo meaʻai piliki ma malala.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

O faʻataʻitaʻiga talavou e totoina i tausaga taʻitasi, ma tagata matutua pe a manaʻomia. O le gaioiga e faia i le tautotogo. Ave le fagu i le lapoa na o sina mea laitiiti nai lo le matua.

Faʻatauga auala

O lenei laau e mafai ona faʻaleleia e fatu ma tafatafa o le itu.

E i ai ituaiga meaola e ola ai laupepa lautele. E matua faigofie lava ona faʻasaʻo. O le vavaeeseina o ia palapala, lea e leai sona aʻa, e matua faigofie lava. E tatau ona fesuisuiai ma le faʻaeteete i masini vailaau po o tamatamailima, ma o le a vavae ese mai le tina. Tuʻu ile malogo i fafo mo le 24-48 itula. A maeʻa lena mea, e tatau ona tuʻuina i luga o se vaega o le susu (totōina o le palapala, oneone poʻo oneone e faʻafefiloi ma le peat). Tuʻu le tausiga e pei o se cactus masani. E vave tele le faʻailoga. Afai o aʻafiaga e maua aʻa ma ua fesootaʻi faʻatasi ma le tina, ona e manaʻomia lea ona eli ma le faʻaeteete. O tagata fai togalaau fugalaau e fautuaina mai sea ituaiga taualumaga e faia i le faagasologa o le gaosiga. O sea taotoga e vave totoina i totonu o se isi ipu, pei o se tagata matua.

O le tele o nei cacti e mafai ona faʻaleleia e fatu. E faigofie lava ona faia lenei mea, ma o ia laau o le a sili atu le malosi, sili atu ma maloloina, e le pei oi latou ua ola mai le taoto. Ma le isi, o le tele o nei laau totō e mafai ona tupu mai na o fatu. Mo le lūlūina, o le tuufaatasiga o le eleele e tasi e faʻaaogaina mo le toe gafa, ae i le taimi e tasi e tatau ona sili atu ona lelei. E fautuaina e tao i totonu o le ogaumu poʻo le uila e faʻamaʻi ai. Lauina i totonu o tamai fagu, ao le fatu e le tanumia i le eleele. O le eleele e tatau ona susu i taimi uma, ma i lenei itu, ua ufiufi le fagu i se ata tifaga. Faʻaauau le vevela o le 20 tikeri. O le eleele mago ua faʻamalūina i se pulumu poʻo se pusa. O le veleina e faia i le taimi o le taumafanafana, a itiiti mai i le taumalulu, o le mea autu o le ola lelei o laau toto ma mafanafana. O laau laiti e iloa i le tuputupu ae vave, ma a mavae le 12 masina e mafai ona totoina i ni koneteina eseese.

Vaʻaia

Naʻo chiorophyll-free cacti ua totoina, ae mafai foi ona faʻaaogaina lenei faʻalavelave e tupu ai meaola e sili ona lelei, faʻapea foi ma le faʻasaoina o le laau solo. O le faʻasalaga e pei ona taua i lalo: sikulu ma faʻamaumauga (faʻaauau pea ona ola ma maloloina) e tatau ona vaʻaia ma le totoa se meafaigaluega e sili ona malosi ma faʻamaʻi, ona faʻamalosi malosi lea i le mea e selesele ai, aʻo taumafai e faʻateleina paipa, ma faʻapipiʻi mo le vaiaso ma se fusi, a le o le uta.

Pests ma faʻamaʻi

E le aʻafia i faʻamaʻi.

Pe a faʻafefe le vai i le palapala, e faʻaitiitia le aʻa, ma e mafai ona oʻo atu i le oti o le cactus. Afai e te matauina ua amata ona pala le hymnocalicium, o le a tatau ona aveese mai le eleele ma fufulu lelei. A maeʻa lenei, e tatau ona teuteuina aʻa o pala, ona faʻamago ai lea o le laau ma tuʻu i luga o se palapala fou mo le aʻafia.

Toe iloiloga ata

O ituaiga autu

E tele meaola o lenei laau, e eseese i foliga o pupu, laʻau, ma le ituaiga o vao tuitui. E masani lava, e mafai ona fai ma le mautinoa le uiga o le hymnocalycium faapitoa pe a uma ona avea ma tagata matua ma amata ona fuga.

Gymnocalycium naked (Gymnocalycium denudatum)

O le lanu lanumeamata lanumeamata lanumoana ei ai foliga e matua laugatasi, ma o le lautele e mafai ona oʻo mai i le 8 i le 10 centimita. E aofia ai i le 5 i le 8 itu leʻo faʻamalosi e le o vaevaeina i totonu o le ogaumu. E leai ni vaʻai tutotonu. O le vevela o fasi laau e 5 fasipepa (i le pito i lalo o le pupuu e 8 vaega), i le umi e sili atu nai lo le 10 milimita. O vao tuitui, e pipii mau i le fana ma vali lauulu enaena. E faʻaputuina vavae i vaʻavavelevele. O fugalaau e tele, e masani ona paʻepaʻe, ae mafai ona valiina i se lanu piniki mumu.

Gymnocalycium e faʻapipiʻi pe faʻafefe (Gymnocalycium gibbosum)

O le aʻa o loʻo i ai se lauulu lanu meamata po o lanumoana lanumoana-lanumoana. O loʻo i ai sona foliga laugatasi, lea e suia i le tele o tausaga i se paʻu uila, ae oʻo atu i le maualuga o le 50 senitimita ma le lautele o le 20 centimetimita se tagata suʻesuʻe. E tusa ma le 15 i latou e vaeluaina e ala i le felafolafoaʻi solo i vaega. I luga o latou foliga o loʻo i ai se lauulu gutu o loʻo i ai. E naʻo le tasi le totoga tutotonu, o le pito i luga e laʻititi teisi, ma o lona faavae e mumu. I lenei tulaga, e tusa ma le 10 fasi faʻamalaina. E puupuu atu nai lo le totoga tutotonu ma ausia le umi o le 1-2 simita. Fugalaau e valiina i totonu o le paolo malulu. O lenei mea totino o loʻo i ai se eseesega ese - eseese (uliuli). E iloga i se lanu uliuli, e pei o vao tuitui e vali i le uli.

O le a le Gymnocalycium (Gymnocalycium quehlianum)

O le lanumoana lanumoana o se foliga faʻalelei i se tagata matua mo tagata matutua e tusa ma le 10 simita le umi. E tusa ma le 10 iʻuʻai ma atonu e foliga mai o latou aofia ai tuberculusasted lapotopoto e latalata vavalalata. E leai ni taulaʻau tutotonu, ma faʻalauiloa - e 5 vaega. Latou te o mai i tua ma le pito, ma e iai le lanu o nifo elefane, ma o latou laumua e mumu. O fugalaau matagofie e lua-leo. E paʻepaʻe ma e mumu a latou ata. E iai ituaiga eseese e lanu samasama, lanu paʻepaʻe ma le lanumumu.

Gymnocalycium tiny (Gymnocalycium parvulum)

O le foliga lanu o le au e valiina i se lanu enaena-enaena. E 13 iʻu i luga o le mea e maualuga ai ma sili atu le tele. E i ai mai le 5 i le 7 vaega o moli tioata e fetaui lelei ma le au, ma o nisi o loʻo faʻafefe. Fugalaau paʻepaʻe.

Gymnocalycium laiti (floating gymnocalycium) (Gymnocalycium leptanthum)

E mafai ona oʻo atu i le 7 senitimita le lautele lautele o le uʻamea lautele. E 8 maualuga le mafiafia lapisi e vaevaeina i tubercles. E 7 laʻau vaʻaia e lata ane i le aʻa. I fugalaau paʻepaʻe, e iai lanu lanumumu mumu. I luga o se paʻu fugalaau fugafulafu, o lanu lamolemole lamolemole e manino ona iloa.

Gymnocalycium Mikhanovich (Gymnocalycium mihanovichii)

E mafai ona oʻo atu i le maualuga le 5 senitimita se lauulu lanu enaena e lanu-lanu. E i ai mai i le 8 i le 10 i latou e i ai le pito i luga, ma i le vaega e tolu tafatafa. Areoles oi luga o le pito. O faʻasolosolo lima e faʻasalalau i luga o le pito i luga o le iʻu ma o le taimi lava e tasi e alu ese ai mai ia isola. Atonu e foliga mai o le laau o loʻo i ai uma i luga o afa ma taimi umi. E 5 centimeter radines spines. E faʻataʻitaʻia (o latou pito e faʻasino agai i le aʻa) ma vali lauulu. Fugalaau ei ai se lanu piniki-lanumeamata malamalama. E eseese ituaiga o fugalaau e valiina i le piniki, papaʻe poʻo le samasama.

Na iai ni suiga uiga ese i luga o laau o lenei ituaiga i le afa muamua o le 20 seneturi. O se taunuuga o filifiliga, na faʻaalia ai cacti lanu mumu. I le taimi nei, o nei laau ua taua o le Mikhanovich Gimnokalitsium, o se fesuiaiga o Friedrich (friedrichiae). I totonu o ia laau toto, ua le o iai le chlorophyll, ma e mafai ona latou tuputupu ae ma atiina ae e masani lava e aunoa ma le atoatoa o le kesi (carbon dioxide - oxygen). E na o le tupu lava e mafai ona totoina i se isi cactus, lea e tatau ona tupu lemu ma ia vevela. O le laau ua faapipiiina o le a maua mai ia te ia mea uma e tatau ai na ia le maua. I tausaga talu ai nei, ua fausia ai isi ituaiga o cacti-free chlorophyll, e lanu i le piniki, samasama po o le moli.

Gymnocalycium Sallo (Gymnocalycium saglione)

O se tasi lauulu lanumeamata-fulufulu foliga o le fulufulu foliga o loo i ai se maualuga, ma o le lautele e mafai ona oʻo atu i le 30 inisi. E le o iai ni pupu tuʻu. Faatasi ai ma le tuputupu ae, o le faateleina le faateleina o le nusipepa mai le 13 i le 32 vaega e tupu. E vaevaeina i latou i ogalaau lapoa faʻatasi ai ma vavae ma togalaau. E i ai le 1 po o le 2 fasi uila lanu moana mafiafia ma se lanu mumu. E sili atu nai lo le 10 fasi uʻamea faʻavafiti faʻamalosi, ma i le umi latou te oʻo atu i le 4 simita. Fugalaau e valiina i le piniki pe papaʻe.