Fugalaau

Periwinkle - violetina togafiti

O laulaau o mea e olaola e ofoofogia mo lo latou gafatia ma le malosi, faʻaauau se foliga fou i lalo o le kiona, o le mafuaʻaga lea ua avea ai le peʻa o se faailoga o le taua mai le vaomatua i togalaau ma paka. E iloa e masani ona faʻaaogaina mea taufaasese i mea taufaasese. O Celts anamua na faʻaeʻeina le faʻasalaga i mea puipuia ma taʻua ai o le "violetina."

I Ausetalia ma Siamani, na faaaoga ai ni pulou mo le vavalo e ala i le faaipoipoga; tautau i luga o faamalama, latou te puipuia le fale mai le uila. O fugalaau na aoina i le va o le Manatu ma le Fanau mai o le Virgin sa i ai le mea e tuliesea ai agaga leaga uma: latou te ofuina i latou lava pe tautau i luga o le faitotoa i luma.

I le Vaitau Tutotonu, i le faamasinoga, faatasi ai ma le fesoasoani a se tasi, na siakiina pe o le ua tuuaia e iai so latou sootaga ma le tiapolo. O mea manogi o le manulele laiti (sa taʻua o le "violet of the dead", talu ai o latou lalagaina i luga o tuugamau), tautau i luga aʻe o le faitotoa, fesoasoani e saili le polofesa. O le falemaʻi e tatau ona faʻaleagaina uma nei mea faʻapitoa i lona manaia tele - e ola pea pe afai o loʻo totoe pea le itiiti ifo o le vai i totonu o le fagu (ma isi fugalaau o le fugalaau ua leva ona magoto), ma afai e aveeseina mai le fagu ma pipii i le eleele, o le a vave ona aʻa.

Ole lapisi ole lapisi. © Kelly Martin

Faʻamatalaga o le paʻu

Periwinkle (Vinca) - o se genus o laau fetolofi po o vao lauiloa o le aiga o Kutrovy (Apocyatasi).

E tusa ma le 6 ituaiga o meaola e masani ona masani ai, e afua mai i Europa, Aferika, Asia Itiiti ma le Metitirani. O periwinkles e fetolofi, e masani ona faʻapipiʻiina, paʻu, lanu susulu. O fugalaau e tuʻufua, o loʻo i ai i totonu o laʻau. Faʻatasi ma le paʻu o le tino i le umi o le paʻu. O le fua o se laupepa.

O le manulele e laitiiti. © Archenzo

Vaega o le tuputupu ae o le ola

O meaola uma lava e mausalī ma faʻatuatuaina.

Nofoaga: i tulaga tatala e le o faʻamalosia, latou te faʻafeiloaʻi le malulu ma le susulu o le lā, e ui lava latou te fiafia i nofoaga malulu ma nofoaga malulu.

Le palapala: o le palapala e le o se mea e paʻu i le eleele, ae e sili atu le lelei ma fuga i luga o laufanua lafulemu, lafoaʻi, faʻaleleia lelei ma le le faʻaituau, mo se faʻataʻitaʻiga, i tafatafa o vaʻaiga o le apu, pi, ma le peleni.

Tausiga: Periwinkles e matua tali mai i le faʻamaʻiina o meaʻai faʻasusu ma minerale. E pei o le fugalaʻau, e lelei tele le faʻaaoga o le humus, palaupapa poʻo le palapala lanu. Mo le lelei sili atu, o le tuiina o tuai ma vine laiti e talafeagai. O le taumalulu-e faigata, ae o nisi o taimi e leaga ai pine pe a tafe. E tatau ona ufiufi i totonu o le laʻau se tamai laulau o laʻau mo le taumalulu.

Tofiga: vavaeina o le vao, vavae ese, e le tele - fatu. Faʻataunuʻuina o loʻo faia i le faaiuga o Aukuso - amataga o Setema po o le tautotogo; o le mamao i le va o laau e tatau ona 20-30 cm. E vave ona aʻa aʻa, ma i le amataga o Setema, ua totōina ai ni laau totō lelei. O laau talavou mo le taumalulu e tatau ona ufiufi i se tamai laulau o laulaau.

Katarantus pink, i le togalaau e sili ona lauiloa o le piniki piniki. © Taman Renyah

Le faʻaaogaina o le mamanu i mamanu

E faʻaaogaina periwinkes e pei o ni mea teuteu teuteu ma teuteu matagofie i laau totō, e pei o mea e ufiufi i nofoaga malulu o paka ma sikuea. Faʻaalia i lautele lautele.

O periwinkles o ni mea matagofie e maua mai i le eleele. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea itiiti, e mafai ona faia ni tapeti e tutusa lelei. I le taimi lava na puʻeina ai se alalaupapa talafeagai mo ia, ua uma ona ia le faatagaina i se tasi. Na o tulaga fou lava e mafai ona "faalotolotolua," mo se faataitaiga, o se suiga tele i le malamalama.

E lelei le teuteuina o le paʻu paʻu ma i le taimi lava e tasi, e faʻamalosia ai pitonuʻu e leai ni pusa. E mafai ona latalata i mea manogi iinei, e aunoa ma le faalavelaveina o lo latou tuputupu ae, ma o le a "taamilomilo" ai ni mea manogi. E mafai ona galue se mea e pei o se ampel laau, tautau mai se puipui puipui; o loʻo i ai se pitonuu i maʻa. O fesuiaiga eseese e mafai ona avea o ni lanu felanulanuaʻi i le pito i luma o moega fugalaau, solo solo faatasi ai ma fugalaʻau ma laau talatala, ia faia ni mea e gaosia i le pito i luga o laau maualuluga.

Periwinkle vao. © Muntii Macinului

Ituaiga o Periwinkles

Laʻau tele (Vinca tele) O nei ituaiga meaola le lelei, e maualuga i luga o le eleele i le 30 cm le maualuga, tupu i Europa i Saute, Asia Itiiti ma Aferika i Matu. O laulaau lanu a Evergreen e lapoa, e oo atu i le 5 cm le umi. O fugalaau lanu lanumoana e oʻo atu i le diamita o le 3-4 cm e foliga mai ia Me-Iuni. E faʻafefeina ai le paolo. E televave le ola o le laau ma e mafai ona ufiufi vaega tetele o le mauga. O lenei meaola e masani lava ona totoina i ni pupuni eseese. Fafaga meaʻai ma lanu samasama ma le paʻepaʻe. I le taumalulu, o lenei ituaiga o paʻu e sili atu ona ufiufiina i se lala paʻu.

Periwinkle laitiiti (Vinca laitiiti) Vaʻaiga faʻafefe ma le le mautonu, lea e masani ona fautuaina mo le amataina o tagata e fiafia i ai e fanauina. O lona atunuu o Europa ma Asia Minor. I luga o ni laulaau uumi, e tele lanu lanumeamata lanumeamata lanumeamata e le mate i le taumalulu. E fuga mai ia Me ma oʻo atu i le ogatotonu o Iuni. O fugalaau e lanumoana, tasi, lapoa, e oʻo ile 5 cm le lautele. Laititi laʻititi e faʻaaogaina e avea o se mea e maua ai le eleele, mafai ona vave faʻaolaina ma ufiufi ai vaega tele. Ua mate lemu lauulu tuai, o lea e le foliga mai ai ni mea paʻu i se tapuni faifai pea. Ma le faʻaeteete lelei, e toe fuga foi i Aokuso. E onosaia le solia. I totonu o tagata faʻamuamua, o laupepa tannin-o loʻo faʻaaogaina o se diuretic ma hemostatic. Faʻatoʻa togalaau faʻatasi ma lanu paʻepaʻe, piniki ma le paauli-mumu. O laulaau o ni ituaiga eseese atonu o le siliva, samasama i pito poʻo le fesuiaʻi.

Pubescent periwinkle (Vinca puhescense) E maua i le vaomatua i vaomatua o le Western Caucasus. E lelei le aʻa i le taimi e faʻafesoʻotaʻi ai le palapala. E fuga mai ia Me ma Iuni. Fugalaau totogo e oso aʻe i luga o le kapeta e faia i tafatafa ma laulaau. Fugalaau lanu manulele e oo i le 3-3.5 cm le lautele e foliga matagofie e faasaga i se lanu meamata o lau laau. Fugalaau uumi - 20-30 aso. Lea pauu i le tautoulu. I le taumalulu, o le laau e ufiufi i se laulau o le otaota, e pei ona faaleagaina e taʻaleʻale talavou i gutu malulu.

Tuga vao (Vinca herbaceae) O le atunuu moni o lenei ituaiga o Crimea, o le Carpathians, the Caucasus and the European Plain. Tausaga taʻitasi le umi, e oʻo i le mita poʻo le sili atu foi, o fuga o loʻo fetolofi ma tamai paʻu lanu meamata paʻu. E le faʻapipiʻiina se ufiufi e pei o se mea itiiti. Fuga i fugalaau lanumoana i le ogatotonu o Iuni mo le 20-25 aso. E sili atu i le vevela, nofoaga malamalama. E le taliaina le sili atu o le susu ile eleele. I le faaiuga o le taumafanafana, o aʻafiaga o laʻau e maua aʻa.

Ole lapisi ole lapisi. © KENPEI

Le talaʻaga o le mauaina o togafitiga o vailaʻau faʻamaʻi

O le XIV All-Union Congress of therapists, na faia i le 1956, na taulai faapitoa i le puipuia ma le togafitia o maʻi fatu cardiovascular. I lenei tulaga, i tausaga talu ai nei, o galuega ua faia i totonu o le tele o fale suʻesuʻe ma i matagaluega o falemai ma vailaau mo togafitiga i le sailiga mo auala fou aoga mo le togafitia o nei faamai.

E ui lava i le manuia o kemisi gaosia, o togalaau o loʻo avea pea ma auala autu mo togafitiga o faʻamaʻi fatu, faatasi ai ma laau o loʻo i ai glycosides cardiac o le sili lea ona taua ma le tele o kulupu.

O sui o le aiga o le kurera o la matou laau, na tosina mai ai le au mai. A.P. Orekhov ma ana paaga i le 1934 vavae ese vino ma pubescin alkaloids mai le pubcacent vinca - Vinca pubescens. I le tausaga lava lea e tasi, na maua ai o le siamaina o se vaega ma le eleele alkaline e maualalo ai le toto maualuga. O nei alkaloids na maua foi i totonu o le mea itiiti, ma i le 1950 sa vavae ese mai ai mai se mea fou le vicamine alkaloid. O nei alkaloids e talitutusa ma le fausaga ma le gaioiga i le alkaloids o Rauwolfia. Ma e oo lava foi reserpine (Rauwolfia alkaloid) na vavae ese mai le piniki piniki.

Ursolic acid ma isi mea gaosi o loʻo maua i nisi o mea. I totonu o le lauulu - V. lona tulaga, i le faaopoopoga i le alkaloids ma le gaioiga faʻamalosi, na faʻaalia ai le i ai o le faʻasalaga. I le togafitiga o le maualuga o le toto, e masani lava ona masani ai le togafitiga ma fualaau faasaina, ma o le tuufaatasiga masani o nei mea i totonu o se mutia e sili ona fiafia mo le toe suesue i ai o se laau faafomai.

O le piniki piniki (Vinca Rosea Linn L.) o loʻo i ai alkaloids antitumor e aʻafia ai le cytostatic. O nei mea, o vinblastine, vincristine ma vinorelbine ua faʻamatalaina o vailaau taua ma taua.

Le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o vailaau masani

O Periwinkle na faʻaaogaina i vailaau mo se taimi umi, na taʻua o ni vailaau anamua e tusitala anamua o Pliny le Elder ma Dioscorides. I Saina, o le piniki pinisi o se vaega lea o fualaau mo le togafitia o le toto maualuga. I le faʻaaogaina o vailaʻau o le Caucasus, e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o se astringent, hemostatic, faʻamalolo ma le faʻamamā toto.

I vailaau faʻasaienisi, vincamine e faʻaaogaina e avea ma alkaloid malie. E masani ona fafagaina i totonu o togalaau ma paka e pei o se mea teuteu, ma ituaiga faʻatoʻaga ma auro ma silver-motley, faʻapea foʻi ma fugalaau faʻalua, e fafagaina. Latou te ola ae i le pito i luga o fugalaau. Na avea Periwinkle ma tagata sili ona lauiloa i le faaiuga o le 18 senituri, ina ua uma ona taʻua e Jean-Jacques Rousseau i le galuega lauiloa a le autobiographical "Tautinoga."

Ole lapisi ole lapisi. © Siebrand

O le mamalu o le tusi a Rousseau sa matua maoae lava, o tagata uma e faitau i ai, ma o lea na tupu ai le lauiloa o le faanatinati. E toatele na mananao e faamemelo i le fuga o le Russo ma faanatinati atu i togalaau aina, i mauga ma tusi, vaavaai mo se lanumoana lanumoana ma lau lanu susulu. Ina ua mavae le oti o Rousseau, i lona nuu i Geneva, sa faatuina ai se maafaamanatu i se motu matagofie i le ogatotonu o se vaituloto, ma i ona vae, sa totoina ai lona sili ona fiafia i ai.

O le lafoaia o greens o le periwinkle ma lona tulaga taua tele ua tosina atu i le Vaitau Tutotonu. O le vavega ofoofogia na mafua ai ia te ia, manatu o ia o se faailoga o le faavavau ma le tumau. I le taimi na pule ai le le talitonu i talitonuga taufaasese, latou te talitonu e puipuia mai le mana o le tiapolo, o agaga leaga uma ma leaga leaga a le au failaitu.