Fugalaau

Whiteflower - violē paʻepaʻe

Fugalaau fugalaau (Leucojum) - o se ituaiga o laau o le aiga Amaryllis (Amaryllidaceae) O le igoa latina o le togalaau fugalaau e sau mai le upu Eleni 'leucos' - susu, lanu ma 'ion' - violet, ma faailoa ai le lanu o fuga; na muaʻi taua o le 'leucocion' - o se violē paʻepaʻe.

O le fanau mai o lenei laau matagofie o Europa Tutotonu, o le Metitirani, Turkey, Iran. Fugalaau paʻepaʻe o laau lauolaola suamalie e oʻo i le 40 cm le maualuga, e fuga i le tautotogo ma le taumafanafana. O laulaau o fugalaau paʻepaʻe o laina laina, fusi (2-4), e faʻaalia i le taimi e tasi ma fugalaau. O fugalaau e toʻatasi pe i totonu o laʻau laiti e faʻafefete i lalo, e oʻo i le 3 cm le umi, paʻepaʻe poʻo le piniki ma se lanu meamata poʻo le samasama i le apei o petals. O le fua o le fugalaau sinasina o se atigi fagu. O fua e lapopoʻa pe lapotopoto, o nisi taimi e faʻapipiʻi ai manu, lanu uliuli poʻo le lanu enaena. O pupuvao e ese, 3-5 cm le maualuga ma le 2-4 cm le lautele, e ufiufi i lanu enaena poʻo le lanumeamata. O le faʻatupulaia o tulaga o le kiona ma fugalaau paepae e talitutusa lava.

O le togalaau fugalaau o le tautotogo. © Hedwig Storch

Fugalaau fugalaau ua lauiloa i le au fai togalaau. I le tele o nofoaga, latou te vaeluaina ai paka ma togalaau i le natura, i nofoaga e leʻi tupu muamua i luma. O lenei mea moni ua mafai ai ona tatou mafaufau i le togalaau fugalaau e avea ma se mea e ola ai, o lona uiga, o se laau ua leva ona salalau.

Fugalaau fugalaau ma crocuses. © Maja Dumat

Vaega o fugalaau paʻepaʻe ola

Nofoaga: Fugalaau paʻepaʻe e sili atu ile paolo.

Le palapala: suamalie, mauoa, susu susu ile vaomatua ma vaituloto e talafeagai mo fugalaau paʻepaʻe. Pe a sauni se nofoaga mo le totoina o aniani laʻititi mo alavai, e faʻapipiʻi le oneone oneone ma le iliili i le palapala. Le lelei le eleele e faʻaleleia e ala i le faʻaopopoina o le mutuga vao, ae le o le fou, laʻau palapala ma le oneone. Afai e faʻaaogaina le peʻa o se mea faʻapipiʻi faʻasaina, ona tatau ai lea ona pala, e lelei ma le lime, talu ai e le fiafia fugalaau paʻu oneone.

Faʻamasinoga: O le taimi aupito sili e faʻatau ai ma totō fuālaʻau fugalaau o Iulai-Setema, pe a malolo laau. Faatasi ai ma se autumn umi ma mafanafana, o le taimi na faatagaina mo le totoina o se fugalaau paʻepaʻe e oʻo atu i le amataga o Novema. I le maketi o le amateur, e masani ona faatauina atu fugalaau paʻepaʻe, e le lelei tele mo i latou: i le taimi lava e uma ai le totoina, o le a lafoaʻi, lanu samasama, ona oti loa lea. Ae o le pulu pulou, e ui ina vaivai, e tumau pea ola. E moni, o le tausaga e sosoo ai e totogo vave ai ia laau pe atonu foi e le toe fuga, ae e le o oti lava.

A e faʻatau mai fugalaau paʻepaʻe fugalaau, ia mautinoa e siaki lo latou tulaga. E tatau ona mamafa ma mamafa, faatasi ai ma otaota puipuia, e aunoa ma ni aʻa ma o aʻa. Ae ui i lea, o aʻa ma tupuaga e mafai ona faatagaina, naʻo se ituaiga pulu e tatau ona vave totoina. O luga o le pulufana e taliaina, ae naʻo luga o le fua. E le tatau ona faʻaleagaina Donets, ma e tatau ona faʻamautinoa ua mamago manua ma e le aafia i le siakiina.

E oo lava i pulufana ma se apefaʻi faʻasolosolo (vaega pito i luga o le fua), ae o se togitogi ma fatuga, e tumau pea le aoga. E le tatau ona faʻatau na o pamu malepelepe malepelepe o le togalaau fugalaau. Nofoaga paʻu i le pito i lalo poʻo luga o itu, aemaise lava i se atigi pusa, faʻaalia le fesuiaʻiga. E toetoe lava a le mafai ona togafitia pulufana Rotten.

E le faʻafefeteina pulufana ma faʻamalolo umi. E sili atu le aua le tausia i latou i le ea mo le sili atu ma le masina, ma afai e le mafai ona totoina, ona sasaa lea i le sawdust, shavings, ma isi mea, ma tuu i totonu o se pusa paʻu ma le faʻaoga. I lenei pepa, e masani ona faʻatau ma faʻasaoina mo le 2-3 masina. Ua totoina masini e avea o se tulafono masani: i le eleele eleelea i le loloto e tutusa ma lua laʻau, i eleele mamafa i le loloto o le tasi. Ae i soo se tulaga, e le itiiti ifo i le 5 cm. O le mea lautele, o le tausia lelei o le totō o le totō o aniani laʻitiiti e le talafeagai. Faʻatasi ma se tulaga paʻu i le eleele, o pupulega e laiti, ae latou te faia ma le malosi tamaiti, ma pe a loloto, latou te faʻateleina.

O le togalaau fugalaau o le taumafanafana. © Radek Szuban

Faʻatonu

Faʻafouina o se togalaau fugalaau e manaʻomia ile 5-6 tausaga. I le taimi o le tuputupu aʻe malosi o le togalaau fugalaau, e faʻaaogaina ai le faʻamaʻi faʻamaʻi vai. Fertilizers ma se maualuga maualuga o le gaosiga o le gaosiga e le manaomia. E sili atu pe afai latou te tele atu le potassium ma le phosphates. O le tele o le elemene e mafua ai le tele o laʻau, lea e mafai i le susu susu ona avea ma faavae mo faʻamaʻi faʻaleaga. E aʻafia ai foi le potassium i le fausiaina o vaomatua maloloina, malu-taumalulu, ma fuamoa e faapitoa lona aoga mo le totoina.

A o faagasolo le tuputupu ae malosi, o aniani iti e tele ai le vai. O le natura e masani lava ona lava le suāsusu i le taimi tonu, ae afai o le taumalulu e le o le kiona pe o le tautotogo e matutu, e tatau ona e faʻaleleia le togalaau fugalaau i le fafie. O le fufulu o aniani laʻititi e le o se galuega e sili ona mamafa, latou te matua puipuia i le lamala ma o le a le oti i soo se tulaga. E na o le tau maualalo. A maeʻa le aoina o fatu, e mafai ona galo ia i latou. I le lumanaʻi, e le manaʻomia e tamaʻi aniani se tausiga seia oʻo i le taufaʻaiuga o le vaitau. Ae peitai, e mafai ona latou lūlū fatu latou lava. O lea la e amata ai le faʻamautu.

O gaoioiga uma ma pulufana - faʻaputuina, faʻatau atu, tufatufaina o "nifo" (vaega o bulbs e fesootaʻi) - e faia pe a malolo laau, ia Iulai-Setema. O piʻeti na eliina o le togalaau fugalaau e mamago, mama mai aʻa tuai ma fua leaga. Faʻaleagaina faʻamalosi i le mafu, o tagata mamaʻi ua teena.

O le togalaau fugalaau o le taumafanafana. © Hans Bernhard

Faʻapenaina o le togalaau fugalaau

O le faʻalauteleina o loʻo faʻalauteleina i laau ma fatu.

O tamaʻi pepe o loʻo faʻasalalau lelei e tamaititi-tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi, o loʻo faʻapipiʻi mai i tumutumu o loʻo nonofo i totonu o maʻa o le fua. E masani lava, 1-2 aniani e faia i le vaitau. E mafai ona e faʻavaveina le toe gaosia pe afai e te totoina le pusa ole tina o se fugalaau papaʻe, i lalo ole lava itu. Ona liliu mai lea i se mea laiti, ae o le tele o tamaiti. "Nofoaga" - vaega o afu e fesootaʻi - ua totoina pe a tutupu tele, pe a uma le 5-7 tausaga.

E mafai ona e faʻaleleia le togalaau ma fatu. Ae o fatu e totoina vave pe a uma le seleselega, i le tulaga sili ona leaga i le tautoulu, aua latou te oti i taimi o teuina. Latou te lūlūina i le tau vevela poʻo le autumn ina ia togafitia ai fatu laititi ma le maualalo o le vevela i le tautotogo ma le tautotogo - vevela. O lea gaioiga e talafeagai mo a latou atinaʻe masani. E sili atu le totoina o fugalaau paʻepaʻe i totonu o fagu po o atigipusa ina ia leai se paʻu. Ina ia puipuia mai vao vao, o pusa e ufiufi i se ata tifaga, ia mautinoa e le faʻamago. E mafai ona e ufiufi i se manulele uliuli po o le fufulu foi i se lapotopoto, ae, ioe, na o le taimi lava e mate uma ai laulaau o laau. Bloomflower toto e totogo mo le 6-7 tausaga.

O le togalaau fugalaau o le tautotogo. © Guido Gloor Modjib

Le faʻaaogaina o togalaau fugalaau i le mamanu

O le togalaau fugalaau e faʻaaogaina mo le teuteuina o fugalaau i le tautotogo o le tautotogo, faatasi ai ma primroses, spans, peons, mo le tipi ma le faamalosia. O togalaau fugalaau, ae maise lava le togalaau o le tau mafanafana, o se teuteuga manaia mo faletupe o vaitafe ma vaitafe laiti.

Ituaiga ituaiga togalaau

Fugalaau totogo - Leucojum vernum.

E tupu i le natura i le pito i tua o vaomatua o mauga o Europa Tutotonu, e aofia ai ma tagata Carpathians.

Fugalaau fugalaau - susulu i le 20 cm le maualuga. O le pusa o le ovoid e oo i le 2 cm i le isi itu. O laulaau e lautele lautele e oʻo i le 25 cm le umi, 1.2 cm lautele. Pipi i le 30 cm le umi. O fugalaau e nofofua pe feʻaluaʻi, i luga o laʻau uumi, ma lau laʻau laʻau i lalo, paʻepaʻe, paʻu, ma se manogi manaia. Petals e mumu pe samasama. E puna mai le tautotogo mai Aperila 20-30 aso. O le fua o se tino, e toetoe lava o le lauulu, tolu capitale. I le aganuu talu mai le 1420. E eseese, e fai ma faʻataʻitaʻiga, Carpathicum (Carpaticum), e sili atu nai lo le ituaiga vao, ma samasama samasama i luga o petals.

Taaloga o le taumafanafana - Leucojum aestivum.

E tupu tele le vao i Europa i Sisifo, o le Metitirani, Crimea, Western Transcaucasia, Asia Minor ma Asia i Sisifo. E sili atu le fiafia i nofoaga e sili ona paʻu: vaʻa lolovaia, vaitafe.

O le fugalaau o le taumafanafana o se mea e sili atu i le 40 cm le maualuga. Tuʻu i luga e oʻo i le 30 cm le umi, lauulu lanumeamata. Pipi seʻia oo i le 40 cm le maualuga. Fugalaau 3-10 ua faʻaputuina i totonu o le faamalu, faʻafefe i lalo o le faamalu. O le taumafanafana e susulu mai le afa lona lua o Me mo le tusa ma le 20 aso. I se aganuu talu mai le 1588.

I le taimi muamua, o isi ituaiga o laau lea na avea nei ma ituaiga autasi tutoatasi o le aiga Amaryllis sa aofia ai foi i le ituaiga o Belotsentnik. O le ituaiga e taʻua o Acis, ae o le toatele e faaauau pea ona taʻua laau o fugalaau paʻepaʻe.

  • Acis (fuāuluʻu) lauulu (Acis trichophylla),
  • Acis (fuāulu) ua leva ona taloina (Acis longifolia),
  • Acis (fuʻa) Tingitansky (Acis tingitana), - o le mea sili ona taua ma sili ona matagofie.

Ma ituaiga o fugalaau-fugalaau: Acis (fuʻa) autumn (Acis autumnalis) ma Acis (fuʻa) piniki (Acis rosea), o loʻo iloa i le faʻatoaga o Europa i Sisifo, e leʻi totoina i Rusia Tutotonu. O le togalaau fugalaau totogo e oʻo i le 12 cm le maualuga, e susulu ia Setema, o fugalaau e papaʻe ma lanu lanumeamata i luga o pito o petals. E ola i le natura i oneone papago po o eleele papa, o nisi taimi i luga o apitagalu. I le aganuu, o nei laau e mafatia i le tele o le susu aʻo taoto, i le taumafanafana ma le tautoulu, ma manaomia le malutaga mai le timu poʻo le susu i le vaitau lenei. Ma le isi, i Rusia latou te mafai ona tafe.

Acis (fuʻa) autumn. © Sten Porse

Maʻi ma meaʻai

Stalk pests

Mice ma taula. E mafai ona latou faaleagaina faʻamapuni e ala i le eliina o latou faasee lalo. Maunu, e le gata i lea, e mafai lava ona sasaa ese le fugalaau paʻepaʻe atoatoa i totonu oa latou faanunununu. Pulu e faʻamaʻaina e le oona e masani ona pala, e pei ona molimauina e le vaivai o le tuputupu aʻe ma le faʻavauvau o foliga o le laau i le tautotogo. Ona togiina ai lea o pulufana ma tipiese vaega elemene, sasaa le nofoaga ua faaleagaina i le pefu ma tuu avanoa mo le tele o itula e faamago le manuʻa. E mafai ona e puipuia oe lava mai iumu pe afai e te le tuua ni sisi vao po o ni pupuni faʻailoa i se mamao e 3 m mai le moega, pe mafai ona faʻalelei nei kusi. E sili atu nai lo le 3 m e le o ese mai ia maile. Afai e le mafai ona faia sea faatulagaga o le tulaʻi mai, ona e faia lea o mailei. Mo moa - e tusa ai ma faatonuga, mo fuamoa vao vevela - faʻatasi ai ma se fualaau faisua.

Butterfly scoops ma a latou anufe. O anufe matafefe o laumei e afaina ai le fuga o le fugalaau sinasina. E mafai ona maua ma aoina i le tautoulu, i le taimi o le veleina, pe a latou sauniuni mo aʻoga.

Slug. E mafai ona faʻaaogaina slugs lalo ifo i luga ole eleele palapala pe mamafa. Ina ia faʻaumatia, e talafeagai pe a totoina e siosioina le fugalaau fugalaau papaʻe ma se vaega o oneone papaʻu pe faʻaaoga se vailaau faʻapitoa mo slugs.

Bulb nematode. O se anufe manifinifi lava lea e ola i le palapala ma vaega oti o laau. E mafai foi ona aʻafia ai pulu ola. Tulama lanu samasama e aliali i luga o laulaʻau i autafa o se foliga le lelei, e vaaia le pogisa i luga o le faʻailoga o le pulufana, vavaeeseina le vaega maloloina mai le vaega na aafia. I lenei tulaga, ua faʻaumatia ia laau mama, o isi o loʻo eliina ma faʻafefete mo le 3-4 itula ile vai vevela: 40-45 ° C. Ma i le nofoaga gaogao, mo le 4-5 tausaga e sosoo ai, e le totoina pulu.

O le togalaau fugalaau o le tautotogo. © Anita

Stella Diseases

Virus. Lanu samasama, lanu lanumeamata i laulaau i le va o se mea e le mafaamatalaina, o le mea faʻafefeteina poʻo o latou feusuaʻiga le masani ai o faʻamaʻi pipisi. E sili atu le vave faʻaleagaina o le laau na aʻafia ae leʻi avea ma faʻapogai o faʻamaʻi mo isi. Ae, i le avea ai o se tulafono, o siama e le o ulu i fatu, o lea e mafai ai ona e faʻamaloloina meaola ua afaina ona o le susu.

Fungal maʻi. Manulele po o le uliuli i luga o laulaau, pupuʻu lauulu lauulu o le papa e masani ona foliga mai i le mafanafana ma le timuga o le tau i le palapala, ona tulaʻi aʻe lea ma tupu ae, faailoa mai le foliga mai o se maʻi afaina: lapisi ma le lanu uliuli. O vaega ua aafia e tatau ona vavae ese ma susunuina, ma togafiti maʻi e tatau ona togafitigaina i le vave i le vave e tusa ai ma faatonuga.

Chlorosis. Ole lanu samasama o laulaau e mafua ona o le faaleagaina i le pulufana, maʻi, le lelei o le alavai poʻo tulaga alualu i luma, ae le o le leai o ni meaʻai i le palapala.

Le tala o le togalaau fugalaau

"I se tasi aso, o se atua malosi na pau lona alofa i se teineitiiti faalelalolagi. Ae o le matagofie na sili ona mataga ma teenaina le faauoga o le selesitila i lea taimi ma lea taimi. O le le fiafia o le pele na matua le fiafia, ae o se manatu na pasia lona mafaufau: e ala i le taufaasese o le teine ​​i totonu o le ao ma faamaonia ai afai e malie o ia e avea ma ana ava, o le lalolagi o le a tumau i ona vae. I le po, na ulu atu ai le Atua i totonu o le falesa, ma taitaia lana povi pele i totonu o le vaomatua, ma faatonuina agaga e puipui ia te ia. I le taeao sa alu le teineitiiti e susu ma sa fefe tele e saili le mea na misi. Na tagi leotele, na tamoe ese mai le fale o manu. Ma o se atua matagofie na alu ifo i luga o se ao. Na ia valaauliaina o ia e alu ese mai ia te ia i le ea: mai luga aʻe o se vaaiga lelei o le vaomatua o le a tatala, ma o le a mautinoa lava latou maua le povi na misi. Na malie le teine. Ae o le taimi lava na lele ai le ao i le ea, ma o le lalelei na vaaia ai le lalolagi atoa o taooto i ona vae, na galo ia te ia le mafaufau e uiga i lana povi, ma mafaufauina o ia lava e tutusa ma atua.

I le vaaia ai o ni kesi na tutu i se laina i se ao, na amata ona ia luluina a latou mea i le eleele. Muamua, o le puao na pa'ū i luga o le eleele, ona timu lea o le timu. Ma na faafuasei lava ona silasila le Atua ma le ofo tele o loo uuina e le teine ​​se pusa kiona i ona lima. "Leai!" Na ia alaga atu, "Tuʻua o ia! I le uma, ua tuai le tautotogo!" Ae o le lalelei, ata tele, na liliu le pusa maliu agai i lalo. Snow e lele e pei o se lafu paʻe papaʻe. I le taimi mulimuli, ina ua paʻi atu le kiona i le eleele, na mafai e le Atua ona liua i latou i fugalaau paʻepaʻe matagofie. Na le fiafia le teine ​​ona ua le manuia lona lepela, ma ua fai mai le atua ita: "Leai, pele, e le o oe o le matai o le lagi. Alu e fafaga ia povi." Ma talu mai lena taimi, e avea o se faamanatu o le togafiti o se lalelei matagofie, e fuga mai le fugalaau sinasina i luga o le eleele i le luasefulu o Me. "